Virtualni muzej hrvatske književnosti

„Stog nasred tuge / I nevolje znaj / Da poslije kiše slijedi / Blagog sunca sjaj....“, optimistični stihovi književnice Zlate Kolarić-Kišur (1894–1990), ispisani njezinom rukom u požutjelom cvjetnom spomenaru, stoje na naslovnici jedinstvenoga mrežnoga portala Književna baština u muzejima (http://kbm.mdc.hr/), pokrenuta u svibnju 2018. Spomenar autorice Moje Zlatne doline jedan je od brojnih predmeta koji znatiželjnike i virtualnim putem upoznaje s ostavštinom hrvatskih književnica i književnika. Lako je, i paradoksalno, svemrežjem uploviti u svijet knjiga i rukopisa, digitalni podsjetnik na vrijeme bez gigabajta, kada je otisnuta riječ imala svevremenskije značenje.

Kišobran Dragutina Rakovca, 19. st,
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb,
Zbirka predmeta iz svakodnevnog života

Muzejsko-dokumentacijski centar (MDC) osmislio je tematski vodič kroz hrvatske muzeje i galerije, sve one koji sadržavaju ostavštine ili pojedine predmete povezane sa životom i radom književnika koji su rođeni i/ili su stvarali u Hrvatskoj. Među njima su imena književnih velikana, ali i ona manje poznatih, no iznimno važnih književnika za kulturni život lokalnih sredina.

Muzeji i književnost

„Ideja je začeta 2006. tijekom međunarodnog simpozija Muzej(i) (i) književnost(i) na kojemu se prvi put u hrvatskoj muzejskoj zajednici progovorilo o književnoj baštini u muzejima, arhivima i knjižnicama. Bio je to projekt Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDC) ostvaren u suradnji stručnjaka iz baštinskih ustanova, HAZU-a, fakulteta te samih književnika i književnih kritičara. Sudionici simpozija nastojali su aktualizirati problematiku književne baštine kao segmenta hrvatske pisane baštine u muzejima, njezinu muzealizaciju prema suvremenim muzeološkim standardima, problematiku smještaja i čuvanja književnih ostavština i donacija, projekte digitalizacije muzejske, arhivske i knjižnične baštine, kao i druga srodna pitanja i probleme. Među osnovnim zaključcima i smjernicama sudionika simpozija za dalji rad na prepoznavanju, očuvanju i afirmaciji hrvatske književne baštine bila je potreba za izradom jedinstvena registra književne baštine koji bi omogućio sistematizirani uvid i evidenciju književne baštine razasute po različitim baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, knjižnicama), udrugama i privatnim zbirkama“, iznijela je kronologiju nastanka portala autorica i urednica Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica MDC-a, pojašnjavajući da su inicijalni podaci o 40 muzeja koji posjeduju književnu baštinu stotinjak hrvatskih književnika prikupljeni anketnim upitnikom koji je tijekom 2006. poslan muzejima i galerijama u Hrvatskoj pa upotpunjen iz izlaganja, prezentacija i tekstova objavljenih u zbornicima radova s dva MDC-ova simpozija posvećena knjizi, knjižnoj i književnoj baštini: Muzej(i) (i) književnost(i), 2006. i Knjiga u muzeju, 2011.

Slavko Kolar oko 1962, Gradski muzej Čazma,
Čazma, Memorijalna zbirka književnika Slavka Kolara

„Kontinuiranim istraživanjem kako onim ‘za stolom’ (istraživanje objavljene literature i mrežnih izvora) tako i terenskim obilaskom muzeja i izložaba te s prepiskom i razgovorima s kustosima, sakupljeni su podaci koji su svojom brojnošću i kvalitetom potaknuli izgradnju baze podataka i tematskoga online-vodiča ‘Književna baština u muzejima’“, dodala je o projektu koji je u njegovim različitim razvojnim fazama financijski podupiralo Ministarstvo kulture RH i Ured za kulturu grada Zagreba.

Prsten Dragutina Tadijanovića, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Zbirka Tadijanović

Na spomenutoj mrežnoj stranici projektom je zasad obuhvaćeno 270 književnika, čija se baština čuva u 644 muzeja i ustanova, a obrađeno je 699 predmeta s 598 referencija na povijesnu ostavštinu glasovitih književnih imena. Portal je podijeljen na pet odjeljaka (naslovna, o portalu, književnici, impresum, MDC), preglednih i za informatičke početnike.

„Za elektroničku inačicu vodiča odlučili smo se zbog opsega građe, niza poveznica i multimedijskih sadržaja te mogućnosti stalnoga ažuriranja i permanentnog nadopunjavanja novim informacijama. Tematski online-vodič okuplja podatke o: književniku (s poveznicama na relevantne mrežne izvore), muzejima i zbirkama, pojedinim predmetima muzejske i književne baštine, književnoj baštini u srodnim baštinskim ustanovama te izložbama, projektima, manifestacijama i publikacijama u vezi s pojedinim književnim imenima“, pojasnila je autorica i urednica.

Tako se brzom pretragom, upisivanjem prezimena traženoga književnika, primjerice Ivana Kozarca, pojavljuju osnovni biografski podaci o njegovu životu (Vinkovci, 1885–1910), djela koja je napisao, muzeji i ustanove u kojima se čuva ostavština (NSK u Zagrebu, Rodna kuća Ivana Kozarca). Pridodane su i fotografije obnovljene verzije rodne kuće na vinkovačkom Krnjašu te portret autora Đuke Begovića, snimljen oko 1905. u zagrebačkom atelijeru Danica u Mesničkoj ulici 7. Svaki posjetitelj tako dobije i niz smjernica kamo krenuti ako želi saznati više, pa i o starijem mu rođaku, susjedu s Krnjaša – Josipu Kozarcu.

Od pisaćih strojeva i rukopisa do medvjedića i kišobrana

Portal Književna baština u muzejima, napominju iz MDC-a, donosi i antologiju muzejskih predmeta koja osim pisaćih strojeva, radnih stolova i naslonjača, rukopisa, arhivalija i knjiga obuhvaća i predmete koji svjedoče o tome kako su umjetnici riječi izgledali, kako su ih drugi vidjeli i voljeli, koga su voljeli...

 „Vodič je osmišljen kao svojevrsna virtualna antologija književne muzejske građe – popisuje i predstavlja odabrane, reprezentativne muzejske predmete pojedinih književnika. Uz već poznate predmete književne baštine, višestruko prezentirane na raznim povremenim ili stalnim izložbama (poput pokala Ljudevita Gaja u Muzeju za umjetnost i obrt ili radnoga stola Augusta Šenoe u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba), odabiru se i oni manje poznati ili neočekivani u pojedinim muzejskim fundusima poput češera Grigora Viteza u Hrvatskome školskom muzeju ili školjke Vladimira Nazora u Hrvatskome povijesnom muzeju. Književne će sladokusce (...) iznenaditi i podatak da književnu ostavštinu Mate Balote (Mije Mirkovića) koja se čuva i izlaže u Memorijalnoj zbirci Mije Mirkovića – Mate Balote u Raklju upotpunjuje i (...) drvena barka Kalavojna, koju je Balota znatno oštećenu pronašao na jadranskoj obali, a danas se čuva u Tehničkome muzeju Nikole Tesle u Zagrebu“, naznačila je autorica portala.

Rukopis romana Družba Pere Kvržice Mate Lovraka,
Hrvatski školski muzej, Zagreb, Arhivska zbirka

„Evidentiranje pojedinih jedinica književne baštine u muzejima jedinstven je autorski istraživački projekt voditeljice Registra u znatnoj mjeri potpomognut suradnjom sa stručnjacima iz muzeja. Predmeti su predstavljeni metapodacima: naziv/naslov, autor, vrsta predmeta, razdoblje nastanka, muzej/imatelj predmeta, naziv zbirke u kojoj se predmet čuva. Omogućeno je pridruživanje ilustracija s popratnim legendama te pristupnica mrežnim izvorima s podacima o muzejskome predmetu. Portalom se, naime, nastoje pružiti informacije o muzejskoj građi i zbirkama književne baštine od kojih većina nije vidljiva na internetu ili još nije digitalizirana. Objedinjavanjem književnih imena, njihove ostavštine ili pojedinih jedinica književne baštine na jednome mjestu – stvara se virtualni muzej nacionalne hrvatske književnosti“, istaknula je Radovanlija Mileusnić. Znatiželjnici će saznati gdje se čuva kišobran Dragutina Rakovca, medvjedić Jagode Truhelke, rukopis Lovrakova romana Družba Pere Kvržice, zaručničko prstenje Dragutina Tadijanovića i drugi vrijedni predmeti.

Medvjedić Jagode Truhelke, prva pol. 20. st., Muzej Slavonije, Osijek

Želja je da se u budućnosti ova elektronska inačica Registra književne baštine u muzejima nadopunjava uključivanjem još većeg broja muzeja. Razvoj se projekta vidi i u širenju njegova obuhvata na baštinu hrvatskih književnika izvan Hrvatske, čime bi projekt poprimio i međunarodno značenje.

„Teško je gaziti zemlju bez uporišta u oblacima“ – u zaglavlju je portala i misao pjesnika Andre Vida Mihičića. Ona naznačuje sve ono što projekt virtualne hrvatske književne baštine jest. I što može biti. Uporište na zemlji. Kao nadopuna čitanju (u)poznavanju i istraživanju važnih djela, često i podcijenjenih, zanemarenih, pokojnih hrvatskih književnika. Opisani je portal prvi korak. Slijedi – šetnja odabranim muzejom.