Novi zakoni i natječaji u kulturi

Ministarstvo kulture objavilo je Godišnje izvješće za 2018, u kojem stoji da je financiralo 6899 programa s nešto manje od 364 milijuna kuna, nastavilo reformu zakonodavstva u području kulturne baštine te je, među ostalim, usvojen novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima. U izvješću se kao prioritet za tekuću godinu najavljuje pokretanje revizije medijskoga zakonodavstva, kao i dovršetak zakonodavnog okvira u kulturi. Planira se i pokretanje i izrada Nacionalnog izvješća o kulturi kao prve faze izrade Strategije razvoja kulture pa će tako u prvom kvartalu ove godine početi rasprava o Smjernicama medijske politike, a raspisat će se, uz ostalo, natječaj za financiranje neprofitnih medija i natječaj za financiranje provedbe Strategije poticanja čitanja.

Ministarstvo kulture najavilo je nove projekte

Predstavljajući Godišnje izvješće Ministarstva na konferenciji za novinare 22. veljače, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je proračun Ministarstva kulture nakon rebalansa državnoga proračuna u 2018. povećan za 15,4 posto u odnosu na 2017. godinu, na 1,256 milijardi kuna. Rast bilježi većina proračunskih aktivnosti, a u dvogodišnjem razdoblju od 2016. do 2018. proračun Ministarstva porastao je za 285 milijuna kuna.

„Time nastavljamo kontinuirani rast proračuna tijekom tri godine. Lani smo izjednačili PDV na e-knjige i e-publikacije s tiskanim knjigama i publikacijama, a od ove se godine primjenjuje i niža stopa PDV-a od 13 posto na isporuku usluga ili autorski honorar pisaca, skladatelja i izvođača“, rekla je ministrica. Istaknula je kako je u 2018. uveden i više od milijun kuna vrijedan natječaj za poticanje vizualnih umjetnika te je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva povećan proračun natječaja za poduzetništvo u kulturi na osam milijuna kuna. Dio programa financiran je i iz europskih sredstava, a najviše je povučeno iz Europskoga socijalnog fonda, ukupno 88 milijuna kuna.

U središtu zanimanja novinara prilikom godišnje konferencije za tisak Ministarstva bilo je najavljeno zaokruživanje zakonodavstva u kulturi, posebice izrada Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti, koji je izazvao negativne reakcije nekih umjetničkih udruga, pri čemu se najviše primjedbi odnosilo na uvođenje minimalnog i maksimalnog cenzusa prema kojem bi se ostvarivala prava samostalnih umjetnika.

Ministrica je istaknula kako je riječ o radnom materijalu predstavljenom užoj radnoj skupini kao tema za raspravu otvorena za komentare i dopune te je izrazila žaljenje što je „čak i pomalo zlonamjerno, nešto što je radni materijal distribuirano u javnosti kao nacrt zakona“.

„Jedina je namjera Ministarstva kulture da se osuvremeni sadašnji zakonodavni okvir koji datira iz jednog davnog vremena i u velikoj mjeri nije prilagođen i nije usklađen s različitim zahtjevima koji su na snazi; da se očuva sustav potpore samostalnim umjetnicima, da se precizno osigura definiranje obavljanja umjetničke djelatnosti kako bi prestale različite i nejednake interpretacije poreznih sustava, i da se uvedu određeni novi poticaji“, pojasnila je ministrica Obuljen Koržinek.

Dodala je da Ministarstvo također namjerava napraviti sustav potpore za mlade umjetnike koji izlaze na tržište rada i koji su sada „u neusporedivo težoj situaciji od one u kojoj su bili ranije“. Kao još jednu temu koja se nameće u vezi s izradom zakona o umjetnicima ministrica je izdvojila pitanje strukovnih udruga, jer sadašnji zakonodavni okvir ne daje nikakve smjernice, već je pitanje statusa strukovne udruge arbitrarna odluka ministra, dok ona smatra kako moraju postojati „neki minimalni kriteriji definirani zakonom“.

Za ovu godinu najavljuju se također novi Zakon o financiranju kulture i kulturnim vijećima te izmjene i dopune Zakona o kazalištima. Osim toga, Ministarstvo kulture planira u ovoj godini pokrenuti reviziju medijskoga zakonodavstva te su tako zakoni o Hini i elektroničkim medijima predviđeni za usvajanje u ovoj godini, a zakon o medijima i HRT-u u 2020.