Glagoljica na radijskim valovima

Republika Hrvatska od 15. veljače bogatija je za još jedan važan spomen-dan. Naime, Hrvatski je sabor na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na 1483. godinu, kada je u ličkom mjestu Kosinju tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora.

Akademik Stjepan Damjanović / Snimio MIRKO CVJETKO

Hrvatski katolički radio u suradnji s bivšim predsjednikom Matice hrvatske, akademikom Stjepanom Damjanovićem, tim povodom pokreće novi serijal Gdo knjige počtuje da je knjigami počtovan / Neka knjige poštuju onoga koji njih poštuje: crtice o hrvatskom glagoljaštvu. Naš najbolji poznavatelj glagoljaške kulture akademik Damjanović u 28 nastavaka govorit će o hrvatskoj kulturi ostvarenoj glagoljičkim pismom jednostavnim jezikom prihvatljivim širem slušateljstvu. Sve emisije zajedno čine cjelinu koja govori o hrvatskoj glagoljaškoj tradiciji, ali svaka od njih može biti i izdvojena cjelina.

Glavni urednik HKM-a Siniša Kovačić Snimio MIRKO CVJETKO

Serijal počinje 6. ožujka na Čistu srijedu (Pepelnicu) i emitirat će se svaki dan, osim subote i nedjelje, u 19.30 sati na Hrvatskom katoličkom radiju. Sve će emisije pratiti i feljton na portalu Hrvatske katoličke mreže te će tako one moći nanovo i pročitati.

„Tijekom povijesti glagoljica je postala zaštitni znak hrvatskoga kulturnog i nacionalnoga identiteta, o njoj i tekstovima njome ostvarenima pjevali su pjesnici, skladali skladatelji, a likovni su se umjetnici na različite načine odazivali njezinim lijepim slovima punim simbolike i slojevitim sadržajima ostvarenima tim starim našim pismom“, kaže akademik Damjanović i najavljuje kako će slušatelji udobno smješteni kraj svojih aparata uz tekstove moći čuti i glagoljašku glazbu pa vjeruje da bi ih praćenje tih emisija moglo višestruko obogatiti.

Glavni urednik Hrvatske katoličke mreže Siniša Kovačić kazao je kako feljtoni akademika Damjanovića govore o vremenskom i zemljopisnom protegu hrvatske glagoljaške djelatnosti, o liturgijskim, pravnim i beletrističkim tekstovima pisanim ili tiskanim glagoljicom, o hrvatskom glagoljičnom tisku i važnim osobama iz povijesti hrvatskoga glagoljaštva.

„Najvažnije glagoljske knjige i tekstovi sada su dobili posebnu emisiju na Hrvatskom katoličkom radiju, primjerice Bašćanska ploča, Zapis popa Martinca, a naslovi su nekih od emisija Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Prva hrvatska početnica, Petrisov zbornik i Kolumbićev zbornik. Istaknuto su mjesto dobile i pojedine književne vrste poput apokrifa i mirakula, odnosno crkvenih prikazanja“, otkriva Kovačić.

U povijesti hrvatskoga glagoljaštva posebno mjesto imaju Senj i Rijeka pa je njihovim glagoljaškim intelektualnim krugovima, saznajemo, autor posvetio posebnu pozornost. Akademik Damjanović u ovom serijalu isticat će ono najvažnije, ono što je gradilo kontinuitet hrvatske kulture i bez čega nije moguće valjano razumjeti procese koje zovemo „povijest hrvatske književnosti“ ili „povijest hrvatskoga jezika“.

Hrvatski katolički radio od prošle je godine dio Hrvatske katoličke mreže, koja osim Hrvatskoga katoličkog radija uključuje i Informativnu katoličku agenciju (IKA-u) te portal Hrvatske katoličke mreže (HKM). U protekloj godini napravljene su velike promjene na tom, jedinom neprofitnom radiju, koji se nalazi među deset najslušanijih radijskih postaja u Republici Hrvatskoj. Mnogo pažnje Hrvatski katolički radio posvećuje i hrvatskoj kulturi. „Posvetili smo se i idemo u tom smjeru, prema sadržajima koji će ostati trajna vrijednost Hrvatskoga katoličkog radija. Stvaramo projekte koji će ostati tu kao vidljiv trag našega rada“, izjavio je ravnatelj Hrvatske katoličke mreže mons. Fabijan Svalina. Tijekom božićnoga razdoblja emitiran je i pjesničko-glazbeni serijal emisija Božić u stihu, koji autorski potpisuje književni tajnik Matice hrvatske Božidar Petrač, a kako doznajemo iz Hrvatske katoličke mreže, ta će se suradnja nastaviti i uoči najvećega kršćanskog blagdana Uskrsa, kada HKR predstavlja bogatu hrvatsku pisanu pasionsku baštinu.