Političari bi se češće trebali zapitati što misli Matica hrvatska

Obilježavanje dvaju jubileja Vijenca u ograncima Matice hrvatske započelo je u Matičinu ogranku u Požegi 5. veljače. Književnom večeri posvećenoj Vijencu ujedno su svečano otvoreni Dani Matice hrvatske, koji će kulturno-umjetničkom sadržajima oplemenjivati Požegu sve do 21. ožujka. Nakon predstavljanja održana je i svečana godišnja skupština. Svečanost su poduprli i župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević, njegov zamjenik Željko Jakopović, zamjenik gradonačelnika Grada Požege Ferdinand Troha te načelnik Općine Kaptol Mile Pavičić. Sa skupa su posebno odjeknule riječi župana Tomaševića, koji je na koncu večeri, oduševljen radom Ogranka i Matice u cjelini, rekao da bi se i političari u mnogim situacijama trebali zapitati što misli Matica hrvatska.

Predsjednica OMH u Požegi Ljiljana Marić

Župan požeško-slavonski Alojz Tomašević

Glavni urednik Vijenca G. Galić, akad. J. Bratulić, tajnica za OMH I. Hitrec i voditeljica M. Ćorluka

O stoljeće i pol dugoj povijesti Vijenca i njegovoj važnosti za afirmaciju nacionalne književnosti govorili su akademik Josip Bratulić i glavni urednik Vijenca Goran Galić. Akademik Bratulić naglasio je da su u Vijencu pisali najveći hrvatski pisci realizma i moderne te da je tada u njemu objavljivana u nastavcima cijela nacionalna književnost. U to je vrijeme list odigrao veliku ulogu u pozicioniranju Zagreba kao središta hrvatskoga kulturnog života. Podsjetio je i na velika urednička imena Vijenca tijekom povijesti, među kojima je najpoznatiji August Šenoa. Motivaciju za pokretanje novina u 19. stoljeću poentirao je rekavši da je usmjerenost na smisao koju donosi R/riječ ujedno i razumijevanje činjenice da je književna riječ ona koja otvara svijet.

Glavni urednik Goran Galić podsjetio je da je Vijenac tijekom 150 godina izrastao u pravi nacionalni brend, gasio se i u različitim oblicima obnavljao sedam puta, a današnji Vijenac, obnovljen 1993, afirmirao se kao središnje hrvatske novine za kulturu. Prepoznaju to i čitatelji, dodao je Galić, naglasivši da Vijenčevu publiku ne zadovoljava tek puka informacija, već od novina očekuju analizu, stručnu umjetničku kritiku, esej, feljton, polemiku, dulje intelektualne razgovore. Tekstove dakle „koji se ne potroše za jedan dan, nego potiču na razmišljanje i imaju trajnu vrijednost, žanrove kakvi se u našim tiskanim medijima više uglavnom ne mogu pronaći, a kojima su ispisane najvrjednije stranice hrvatskoga novinarstva“.

Galić se osvrnuo i na budućnost (tiskanog) novinarstva, istaknuvši da vjeruje da će se Vijenac tiskati i iza 2026. godine, koju su neki analitičari proglasili zadnjom u kojem će izlaziti tiskani mediji. Glavni urednik Vijenca govorio je i o implementaciji novih načina prezentacije Vijenca u skladu s novim novinarskim trendovima te potrebi privlačenja mlađih čitatelja, osobito srednjoškolaca i studenata koji se na Vijenac mogu pretplatiti po prilagođenoj cijeni od 100 kuna na godinu.

Obol povezivanju prošlosti i sadašnjosti te osuvremenjivanju Vijenca dao je profesor Katoličke gimnazije Miroslav Paulić pročitavši pjesmu Ivana Trnskog objavljenu u prvome broju 1869. te njezinu parafrazu koju je akademik Tonko Maroević napisao prigodno uz Vijenčevu 150. obljetnicu.

U nastavku svečanosti održana je godišnja skupština Ogranka Matice hrvatske u Požegi na kojoj su prezentirane aktivnosti u prošloj godini i izneseni planovi za 2019. Prošle godine održano je sedamnaest samostalnih događanja, izdane su dvije knjige, a posebno se ističe pretisak Svete Rožalije Antuna Kanižlića.

Predsjednica Ogranka Ljiljana Marić najavila je će i ova godina biti puna zanimljivih događanja, što pokazuje i planirani program Dana Matice hrvatske – poetska večer Lane Derkač i Davora Šalata Nazirem tvoje lice u svim bojama svemira, predstavljanje knjige (Ne)poznati Hrvati, gostovanje Mire Gavrana i predstavljanje njegove knjige Odabrane komedije, monodrama Roberta Kurbaše Ispit savjesti samo su neka od događanja. S posebnim zadovoljstvom najavila je da se ove godine planira manifestacija na nacionalnoj razini kakve još nema u Hrvatskoj: „Naš kraj, posebno poznat po vrhunskim vinskim kapljicama, željeli smo sjediniti s najboljim pjesničkim imenima u Hrvatskoj. U suradnji s Požeškim veleučilištem, u njihovom podrumu koji se nalazi usred vinograda, ove će se jeseni održati prva manifestacija pod naslovom Poezija i vino. U tijeku je izrada idejnog rješenja za plaketu ili statuu manifestacije koju će dobiti pobjednik natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu s temom vina ili vinograda. Želimo na taj način učiniti nešto više na promociji Veleučilišta, ali i mjesnih vina – poezijom.“

Rad Ogranka MH u Požegi i planove pohvalili su zamjenik gradonačelnika Ferdinand Troha, župan Alojz Tomašević te bivša predsjednica Ogranka Vesna Vlašić, uvelike zaslužna za današnju izvrsnost ogranka.

IDA HITREC