Mladi konzervativni revolucionari

U prostorijama Matice hrvatske 12. prosinca predstavljen je jubilarni, deseti, broj časopisa za kulturu, društvo i politiku Obnova. Iako je broj dostupan od listopada, zbog tematike broja Konzervativna revolucija za predstavljanje odabran je prvi dan Conserve festa, novoga godišnjeg festivala konzervativne misli. Prvoga dana festivala, organizirana u suradnji s odjelom politologije Matice hrvatske govorili su Jure Vujić, Krešimir Planinić, Nikolina Rodić i Zrinka Pezer te predsjednik udruge Marko Paradžik, koji je časopis i festival opisao kao pokušaj izgrađivanja vrijednosti koje će ostati budućim naraštajima. Publika je većim djelom bila sastavljena od mladih, no bili su prisutni i istaknuti ljudi poput pisca Mire Gavrana, glumca Roberta Kurbaše i aktivistice Željke Markić. Časopis i festival nastali su kao inicijative udruge Obnova, čiji je cilj očuvanje i opstanak hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Časopis Obnova izlazi od 2012.

Već u predgovoru časopisa počinje diskurs o temi broja. Na početku predgovora ističu se paralele između Weimarske Njemačke i Republike Hrvatske, ukazujući na slične društvene probleme. Nema ničega novog pod suncem, stoga, kako bismo uspješnije odgovorili problemima današnjice, treba učiti iz prošlosti. Tako počinje razotkrivanje velikoga teoretičara pravne države Carla Schmitta, koji je baš tijekom Weimarske republike dao najvažniji doprinos pravnoj teoriji. Njegov se sveobuhvatni rad obrađuje u izvornom znanstvenom članku za časopis, nazvanu Carl Schmitt – uvod u osnove opće teorije prava i konzervativne revolucije. Glavni urednik Marko Paradžik nastavlja u predgovoru vješto tkati zajedničku tematsku liniju između raznih radova objavljenih u ovom broju.

Nakon predgovora časopis se otvara razgovorom s odvjetnikom Krešimirom Planinićem. U njemu se provlače povijesne teme poput konzervativnih težnji u kasnijim danima Rimskog Carstva te moguće paralele u današnjoj Hrvatskoj. Nakon razgovora Mario Tomas uspoređuje razlike u pogledu na svijet Juliusa Evole i Ernsta Jüngera u članku Evola i Jünger, tradicionalistička kritika, a Leo Marić vraća nas u doba Francuske revolucije s radom Konzervativizam i revolucija u filozofskoj misli Josepha de Maistrea. U razgovoru s Matom Mijićem Davor Dijanović ispituje izazove s kojima se hrvatski konzervativizam danas mora nositi. Razgovarajući s vlasnikom Ličanke, pivovare koja proizvodi Velebitsko pivo, Dino Ljubić ispituje koje je političke korake Karlo Starčević poduzeo povratkom u Hrvatsku 1991. Sekciju zatvara Nikolina Rodić razgovorom s Tanjom Trošelj Miočević, gdje preispituje mit i istinu o konzervativnim stavovima hrvatske dijaspore.

Rubrika Razno otvara se kratkim prikazom knjige Višnje Starešine Hrvati pod KOS-ovim krilom (završni račun Haaškog suda) Marka Paradžika. Slijedi Djelovanje kardinala Alojzija Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata, gdje Tihomir Vuk preispituje njegovu ulogu u zločinačkom režimu. Edin Muftić obrađuje egzotičnu povijesno-religioznu temu važnosti Jeruzalema u muslimanskom svijetu radom Abdul-Malik i Kupola na stijeni – razgradnja jednog mita. Rubriku zatvara Ivan Dadić prijevodom eseja G. K. Chestertona Poganstvo i gospodin Lowes Dickinson.

Treća sekcija otvara se slikama radova kipara Petra Čuje. Slijedi prikaz njegova djela. Potom Edin Muftić priređuje kratku biografiju i analizu rada suvremenog palestinskog pjesnika Mahmuda Derviša te otkriva prijevod njegove pjesme Faze Anat. Marko Paradžik zatvara rubriku prikazom predstave Tko je ubio Zvonka Bušića?.

U zadnjoj sekciji Književnost priređen je niz pjesama mladih hrvatskih pjesnika. Poezijom nas časte Antonio Karlović, Kaliopa, Josip Vdović, Dražen Stojanović i Franjo Matanović. Časopis zatvaraju kratke priče Marka Mustića, Marka Paradžika i Mate Vodarevića.

Obnova je udruga koja okuplja mlade intelektualce i umjetnike oko platforme zajedničke vrijednosti. Osnovana je 2012, kad je istoimeni časopis pokrenut.