IZ OGRANAKA

Čitluk

U župi sv. Blaža – Gradnići održana je 1. veljače, prvi put, Noć muzeja 2019, u sklopu koje je predstavljena knjiga Utisnuti tragovi autora fra Gorana Azinovića i Ane Zubac.

Noć muzeja u Čitluku

Bila je to prigoda da u trodnevlju pripreme za proslavu blagdana nebeskog zaštitnika župe sudjelujemo u pobožnostima prema sv. Blažu te da posjetimo najstariji sačuvani vinski podrum u BiH. Potpuno pod zemljom sagradio ga je davne 1855. fra Petar Bakula. Podrum je obnovljen i pretvoren u muzej, u kojemu se nalazi vinoteka s uzorcima butelja broćanskih vinara. Tu je najstarija broćanska crkva i škola u kojoj je smještena umjetnička Galerija fra Didaka Buntića. Organizatori OMH u Čitluku i Župni ured sv. Blaža prezadovoljni posjetom najavljuju i drugu Noć muzeja 2020, sa još bogatijim i raznovrsnijim kulturnim sadržajima. (Andrija Stojić)

Đurđevac

Već devetnaest godina zaredom OMH u Đurđevcu izdaje kalendare plakate poezije posvećene pjesnicima Podravcima. Ove je godine u povodu dvjestote obljetnice rođenja predstavljen Ivan vitez Trnski, podrijetlom iz Novigrada Podravskog, a širinom djelovanja dio sve hrvatske kulture.

Predstavljanje kalendara OMH u Đurđevcu

Na predstavljanju, koje je održano 30. siječnja 2019. u Gradskoj knjižnici u Đurđevcu, o njegovu su životu i današnjim odjecima njegova rada govorili predsjednik OMH u Đurđevcu Nikola Cik, profesor i književnik Zdravko Seleš te urednica ovogodišnjeg kalendara plakata poezije Mihaela Cik. Osvrnuli su se na funkcije Ivana viteza Trnskog u Vijencu, Matici hrvatskoj, Društvu hrvatskih književnika i drugim institucijama, kao i na cjelokupnu njegovu ulogu u kulturnom životu zemlje tijekom 75 godina aktivnog djelovanja. Urednica Mihaela Cik istaknula je važnost pjesništva i pisane riječi u njegovu životu, zbog čega u naslovu kalendara stoje riječi „Nemam ništa doli pera“ iz jedne od njegovih pjesama. (Nikola Cik)

Grude

Župni ured Gorica–Sovići, Bratovština Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica–Sovići, Hrvatska franjevačka arheološka zbirka Sv. Stjepan Prvomučenik i OMH u Grudama bili su organizatorima Noći muzeja 2019. u Gorici. Program otvaranja bio je u staroj crkvi u petak 1. veljače 2019. u 18 sati.

Noć muzeja u Grudama

Na početku su se prigodnim govorima obratili kustos Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana u Gorici fra Vinko Mikulić, koji je istaknuo važnost te manifestacije kao i važnost mjesta Gorice u arheološkom smislu. Noć muzeja je zatim otvorio načelnik općine Grude Ljubo Grizelj istaknuvši ustrajnost te manifestacije u Gorici i pohvalivši organizatore događaja koji je u kulturnom smislu važan za općinu Grude. Nakon uvodnih govora uslijedilo je predstavljanje knjiga pok. fra Vjeke Vrčića, dugogodišnjeg skupljača umjetnina u Staroj Imoti te osnivača i kustosa muzeja i zbirke Franjevačkog samostana u Imotskom. Govorili su predsjednik Ogranka Mario Bušić, imotski kroničar i pisac Ante Čelan te fra Vjekin nećak i urednik njegovih knjiga Vedran Vrčić. Priređeno je i razgledavanje Hrvatske franjevačke arheološke zbirke Sv. Stjepan Prvomučenik u Gorici te razgledavanje arheoloških iskopina, ranokršćanske bazilike i baptisterija s krsnim zdencem u Staroj crkvi u Gorici pod stručnim vodstvom. (Mario Bušić)

Karlovac

U Gradskom kazalištu Zorin dom 5. veljače OMH u Karlovcu predstavio je novi broj Svjetla, časopisa za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja. Časopis je podijeljen u tematske blokove, a naglasak je na prošlogodišnjim Mihalićevim danima, simpoziju posvećenu Slavku Mihaliću.

Zorislav Lukić na promociji časopisa Svjetlo / Snimio Denis Stošić

Predstavile su ga glavna urednica Irena Lukšić te urednice Marina Marinković i Jasmina Milovčić. Predstavljanju novoga broja prisustvovali su gradonačelnik Grada Karlovca Damir Mandić, njegova zamjenica Andreja Navijalić, u ime Karlovačke županije zamjenica župana Martina Furdek Hajdin te u ime Predsjedništva MH glavni tajnik Zorislav Lukić. Predstavljanju je u ime predsjednice OMH u Karlovcu Hrvojke Božić prisustvovao potpredsjednik Ivan Delić, koji je kazao da se časopis zasniva na aktualnosti sadržaja i spoju prošlosti i sadašnjosti. (I. H.)

Kutina

Već osamnaest godina u moslavačkom dijelu Lonjskog polja 2. veljače uz Svjetski dan vlažnih staništa održava se skup Budućnost na rubu močvare koji je 2002. započeo u selu Strušcu. Pod pokroviteljstvom Grada Popovače, 2. veljače u Pučkom domu, pred dvjestotinjak mještana, to mu je selo bilo domaćin po četvrti put.

Skup Budućnost na rubu močvare

Naizmjenično se održava u još pet sela (Osekovo, Donja Gračenica, Potok, Repušnica, Kutina-Selo). Glavni je nositelj projekta Ogranak Matice hrvatske u Kutini, koji ocjenjuje kako je poruke Ramsarske konvencije čulo petnaestak tisuća sudionika. U tome je uspostavila i izvrsnu stručnu suradnju s Parkom prirode Lonjsko polje. O temi vlažnih staništa s obzirom na klimatske promjene više je govorila predstavnica RH za Ramsarsku konvenciju Marijana Kapa, viša stručna savjetnica Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Naime, vlažna staništa jedan su od najproduktivnijih ekoloških sustava jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Tijekom velikih padalina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode, što sprečava prirodne i ekonomske katastrofe. Upravo je Lonjsko polje retencijski svjedok toga, a na to je u ime Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje podsjetila Valerija Hima, stručna voditeljica ustanove. Na kulturnu dimenziju najvećega hrvatskog močvarnog parka prirode osvrnuo se predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, a u ime MH pohvalio je organizaciju skupa. Priređen je i okrugli stol na kojemu su sudjelovali članovi MH Dragutin Pasarić, Dražen Kovačević, Vesna Jakovljević i Matea Jalžečić. Koliko je skup važan za lokalnu sredinu govorili su i njezini gosti: predsjednik MO Stružec Ivan Križanić, gradonačelnik Popovače Josip Mišković, župan sisačko-moslavački Ivo Žinić te europarlamentarka Marijana Petir, gošća gotovo svih dosadašnjih skupova. Dodatnu notu dali su i KUD iz Strušca te literarni radovi učenika područne škole. Potporu su dali Sisačko-moslavačka županija i Turistička zajednica Grada Popovače. (Matea Jalžečić)

Koprivnica

U suorganizaciji Gimnazije Frana Galovića i OMH u Koprivnici 4. veljače održan je u ispunjenoj gimnazijskoj Dvorani multimedije Školski sat uz Dan Matice hrvatske, s Lukom Šeputom, potpredsjednikom Matice hrvatske, a u povodu 10. veljače 1842. i osnutka Matice ilirske. Moderatorice predavanja bile su Ozana Brkić i Hana Živko, obje iz 3.b razreda. Ravnatelj gimnazije Vjekoslav Robotić upoznao je gosta s radom škole, poželio dobrodošlicu i čestitao Dan MH.

Ozana Brkić, Luka Šeput i Hana Živko

U izlaganju o povijesti MH naglasio je da je u ondašnjim razjedinjenim hrvatskim zemljama živjelo 2 milijuna stanovnika, da je prvu od pet razvojnih faza MH obilježilo objavljivanje prve knjige MH 1844, Osmana Ivana Gundulića, da je najdugovječniji predsjednik MH Filip Lukas, da su novine MH Hrvatski tjednik u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. imale nakladu 120.000 primjeraka i da danas MH djeluje kao nacionalni nakladnik koji objavljuje najbolja djela hrvatske i svjetske humanističke literature. Knjižnici gimnazije Luka Šeput darovao je Matičine knjige, među kojima dva najnovija izdanja iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti o Josipu Pupačiću i Marku Maruliću. Postavljena je i izložba Iz povijesti nakladništva MH s naslovima I. Hoića, V. Vidrića, A. Milčinović, V. Parun do današnjih izdanja Kola, Vijenca i Hrvatske revije. (Dražen Ernečić)

Nova Gradiška

Susret u prostoru duše dogodio se 8. veljače između prijatelja poezije i pjesnika Zrinka Kapetanića na promociji njegove druge zbirke pjesama U šutnji pjevam, koja je svjetlo dana ugledala u nakladi OMH u Novoj Gradiški. Večer je započeo, obraćajući se Zrinku i svima okupljenima u hotelu Kralj Tomislav Enes Kišević, hrvatski književnik i dramski umjetnik, član Društva hrvatskih književnika, autor dvadesetak knjiga poezije, a ujedno recenzent autorove druge zbirke. Izbor pjesama za ovu zbirku potpisuje uz njega i Vjekoslava Bagarić, predsjednica Ogranka i autorica Predgovora. Ona je kazala: „Zbirka se sastoji od 38 pjesama i stilski ju uređujući podijelila sam ju u tri osnovne cjeline: Žudnja mjesečine, Ono sam što jesam i Za čašicu šutnje. Tražila sam tragove nekih drugih pjesnika. Nikoga nije plagirao, ali ima uzore: Ujevića, Jesenjina, Nerudu, Baudelairea. Posebno treba izdvojiti pjesmu O vječnom Sidarti ili kako ga Zrinko naziva ‘pronalazitelj mudrosti’ kao filozofičnom traganju za besmrtnošću i prijateljstvom. Naglašena refleksivnost, metaforičnost i simbolika izraza prožima pjesme.“ Uz Kapetanića i Kiševića stihove je interpretirao i Zvonimir Novosel, hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac. Predstavljanju su prisustvovali i gradonačelnik Vinko Grgić, saborski zastupnik Davor Vlaović, načelnik Općine Okučani Aca Vidaković i glasnogovornica Policijske uprave Brodsko-posavske Kata Nuić. Glazbenim nastupom predstavljanje zbirke upotpunio je i oplemenio mladi kantautor Tomislav Užarević. (Ivanka Herceg)

Podstrana

„Omiško kazalište Mali Princ ima novu, mračnu, jaku predstavu, monodramu, koja će vas pratiti još dugo nakon što iziđete iz mraka kazališne dvorane. Šutljivi i zamišljeni. Ta bili ste dio nijeme šutljive većine koja samo sluša što ima svijetu reći jedna žena“ – u programu predstave Klytaimnestra napisala je Jadranka Leskur. U organizaciji OMH u Podstrani predstava je 29. siječnja odigrana u Lučici Strožanac, u intimnoj, doslovce zajedničkoj atmosferi, gdje su glumica i publika zajednički proživljavali svaku riječ. Naslovnu ulogu izvrsno je odigrala Ivana Giove Župa. Sudbina jedne žene i smisao rata, zločina, počinjenog i doživljenog, univerzalna je slika stvarnosti, jednako tragična u svim vremenima. Autor teksta monodrame je Marijan Matković, a redatelj Petar Buljević. (Zoran Jurišić)

Samobor

Ovogodišnji Dan Ogranka članovi su, zajedno s mnogobrojnim uzvanicima, obilježili 6. veljače u Samoborskom muzeju, dvorcu Ferde Livadića, gdje je spjevana i prva hrvatska budnica Još Hrvatska ni propala.

Dan OMH u Samoboru 2019.

Uvodno se gostima obratio predsjednik OMH u Samoboru Gordan Črpić, podsjećajući na ta davna vremena, ali potičući da i u današnje vrijeme budemo budnici i (pro)nositelji hrvatske kulture i hrvatske riječi. Zahvalio je svim gostima te posebno Gradu Samoboru i Zagrebačkoj županiji, koji podupiru održavanje mnogobrojnih programa koje Ogranak provodi svake kalendarske godine. U ime Grada Samobora nazočne je pozdravio pročelnik upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Samobora, a u ime Zagrebačke županije zamjenik župana Hrvoje Frankić. Na obilježavanju je bila i Jadranka Dujić Frlan, voditeljica Odsjeka za kulturu Zagrebačke županije. U glazbenom dijelu programa svojim su izvedbama publiku oduševili mladi samoborski glazbenici: Lara Rimac (violina), Lovro Knežević (glasovir) i Lovro Rimac svirajući čelo i pjevajući poznate svjetske i hrvatske pjesme. (Lada Lokmer)

Sisak

U prepunom prostoru OMH u Sisku 8. veljače otvorena je izložba grafika U sjećanje – Ivan Antolčić. kipar, grafičar, scenograf, crtač, slikar, dizajner i ilustrator. Siščanke i Siščani, mladi gimnazijalci, došli su pokloniti se dobrom čovjeku i velikom umjetniku koji je  28. siječnja preminuo. Bilo je veličanstveno, kako i zaslužuju najveći umjetnici.

Otvaranje izložbe Antolčić

Hvala za sve dobro koje je učinio za nas ljude i prijatelje, hvala na njegovoj umjetnosti... Nikada nije zaboravio svoje mjesto Komarevo, gdje je rođen, i svoj Sisak. Ponosan je bio i na Ogranak MH u Sisku, čiji je bio član. Na početku je o radovima nadahnuto govorio Boris Vrga. Govorio je i o Antolčićevu dvorištu u Komarevu, iz kojega je ujetnik crpio motive dajući nam ih u savršenoj slici, grafici, skulpturi ili u ilustraciji. Mlade je Vrga podučio i o svilotisku, sitotisku i drugome. Bio je tu i Ivan Novak, koji je postavio izložbu. Pjesnikinja Biserka Goleš Glasnović govorila je emotivno o prijateljstvu s Antolčićem te o njegovoj radosti kad je pogledao korice zadnjih Riječi, a na njima pjesmu posvećena njemu i Ferdi Ćusu. Pjesmu mu je posvetio i Slavko Jendričko. Dožupan Ivan Celjak inventivno je zaokružio govorenje o Antolčiću kao dobrom čovjeku i velikom umjetniku. (Đurđica Vuković)

Vis

Novi, 79. broj glasila OMH u Visu predstavljen je 2. veljače u Gradskoj vijećnici Kulturnog centra u Visu, poslije svečane mise, na blagdan Svijećnice. Upravo zato, što je to blagdan Prikazanja malenog Isusa u hramu, te ujedno posljednji dan božićnog vremena, čestitka na naslovnici uz betlehemske figure autorice Margarete Krstić, koje su bile izložene na izložbi u Vatikanu.

S predstavljanja Hrvatske zore

Ovogodišnja epidemija gripe, problemi s prilozima suradnika i posebno s tiskanjem razlog su što list nije izašao za Božić, nego u drugoj polovici siječnja. Usprkos svemu, Zora je bogata i puna kvalitetnih tekstova, koje brojni, i ne samo Višani, nego diljem Hrvatske i svijeta, rado čitaju, uz pohvale i čestitke. Samo predstavljanje bilo je svečanost riječi i glazbe, dan nakon vrijedne i sadržajne Noći muzeja, u kojoj je u Arheološkoj zbirci Issa otvorena izložba Arheološkog muzeja iz Splita, o maritimnosti Isse, a pod naslovom Iz grada isplovi ovog autora Borisa Čarga. Uz mandolinski sastav pod imenom Ćurlice (vrsta ptice pjevice na Visu) Vedrana, Sanja i Ljuba, uz voditelja Franu Kukoča, koji su izveli nekoliko evergrina te oduševili brojnu publiku, te pjesnike i recitatore Sinišu Brajčića, Rinu Repanić Gotal i Antu Božanića Pepeta, voditeljica i predsjednica OMH u Visu Dobrila Cvitanović predstavila je zaista obilno gradivo Hrvatske zore. Među publikom su bili predstavnici Grada, gradonačelnik Ivo Radica, dogradonačelnica Antonija Uskok i predsjednik gradskog vijeća Marin Zupčić. Recitatorica Luci Roki vedro je i s mnogo ljubavi izgovorila pjesmu pokojnog barbe, davnog iseljenika Jure Rokija Fortunatota Moj otok Vis. (Dobrila Cvitanović)

  * * *

Natječaj

Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca u Ozlju i OMH u Ozlju, pod pokroviteljstvom Grada Ozlja i Karlovačke županije

raspisuju

6. međunarodni natječaj
za kratku ljubavnu priču

MOJE DRAGO SERCE

1. Tema priče mora biti u vezi s Ozljem i njegovom kulturno-povijesnom baštinom.

2. Priče napisane na hrvatskom jeziku mogu poslati autori iz Hrvatske i inozemstva.

3. Priče ne smiju biti duže od 5 kartica teksta (9.000 znakova s prazninama).

4. Priče ne smiju biti već objavljene.

5. Priče se šalju u .doc zapisu na CD-u u jednom primjerku i obvezno u četiri istovjetna ispisa kuvertirana pod zaporkom i s rješenjem zaporke u zasebnoj zatvorenoj kuverti koja sadržava: ime i prezime, adresu, broj telefona i e-mail adresu autora. Navedeni podaci koristit će se isključivo u svrhu proglašenja dobitnika nagrada i kontaktiranja autora. Rješenje zaporke ne smije biti pseudonim, priče napisane pod pseudonimom neće se prihvatiti.

6. Prijavom na natječaj autori pristaju da Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca njihove priče objavi u tiskanom ili elektroničkom obliku.

7. Nagrada za najbolje priče nazvana je Stjepko Težak u spomen na znamenitoga hrvatskog jezikoslovca rođena u Ozlju. Dodjeljuju se tri novčane nagrade: 5.000 kn za prvu nagradu, 3.000 kn za drugu nagradu, 1.500 kn za treću nagradu. Još sedam priča bit će posebno pohvaljeno i nagrađeno prigodnim darovima.

Proglašenje dobitnika održat će se potkraj travnja 2019. u sklopu programa obilježavanja Dana grada Ozlja. Nagrade za najbolje priče dodijelit će se u svibnju 2019.

8. Priče se šalju do 20. ožujka 2019. na adresu:
    Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca,
    Kolodvorska 1/A, 47280 Ozalj,
   Republika Hrvatska.