Ukoričeno bogatstvo Moslavine

U nakladi Muzeja Moslavine iz Kutine objavljuje se svake godine multidisciplinarni almanah, pod naslovom Zbornik Moslavine. Pred nama je XVI. godište. Kao urednica potpisana je direktorica Muzeja Moslavine u Kutini Jasmina Uroda Kutlić, a u zborniku sudjeluju i kutinski matičari.

Ovogodišnji Zbornik bogat je izvornim historiografskim prilozima, studijama, znanstvenim člancima i izvješćima, te prilozima kulturološkog i književnog sadržaja. Potrebno je upozoriti na ovaj godišnjak jer je riječ o važnome projektu Muzeja Moslavine, urednice i svih suradnika na projektu.

Prvu studiju u Zborniku koji predstavljamo objavio je Antonijo Džaja iz Muzeja Moslavine u Kutini pod naslovom O položaju srednjovjekovne Kutine na osnovi arheoloških lokaliteta. U blizini Kutine srednjovjekovna vrela bilježe vojne fortifikacije Plovdin, Turski Stol i Kaštel Kutina, odnosno Aušovo.

Drugi znanstveni prilog napisala je Ivana Škiljan iz Muzeja Hrvatskog zagorja u Gornjoj Stubici. Ona je predstavila Čazmanske kasno gotičke i renesansne pečnjake. Danko Dujmović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci) objavio je historiografski rad pod naslovom Posjedi iz 13. stoljeća na kutinskom području. Autor si je postavio ambicioznu zadaću rekonstrukcije razmještaja posjeda iz 13. stoljeća na području današnjega grada Kutine, na temelju pisanih izvora.

Izd. Muzej Moslavine, Kutina, 2018.

Već afirmirana proučavateljica povijesti Moslavine Silvija Pisk s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i autorica vrijedne knjige Pustinjaci podno Garić planine, pavlinski samostan Blažene Djevice Marije na Gariću (Moslavačka gora) i njegova uloga u regionalnoj povijesti (Zagreb, 2017) objavila je studiju Migracije stanovništva Kraljevine Slavonije prema Gradišću: Moslavina i vlastelinstva obitelji Erdödy. Riječ je o korisnom i potrebnom istraživanju jer je u široj javnosti manje poznato da se među gradišćanskim Hrvatima nalazila i struja doseljena iz Moslavine.

Rad Grkokatolička župa Dišnik Filipa Škiljana iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu vrijedan je prilog poznavanju vjerskih prilika u tom selu, a poglavito povijest grkokatolika i ukrajinskih doseljenika. Istraživač lokalne povijest, Ivan Gračaković iz Kutine, objavio je pregledni znanstveni članak Prošlost i mjesno nazivlje Donjeg Polonja, dok je Jasna Uroda Kutlić upozorila na 120 godina od dolaska željeznice u Moslavinu.

Jedan od najpoznatiji proučavatelja povijesti moslavačkog kraja svakako je Franko Mirošević. On se potrudio proučiti Političko opredjeljenje glasača kotara Novska (1925–1928). Proučavateljica povijesti Židova u Hrvatskoj, Ljiljana Dobrovšak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, priložila je stručni članak Židovske obitelji u Kutini na početku uspostave NDH – prijava imovine. Domaći novinar, publicist i književnik Dragutin Pasarić podsjetio je na Znatni jubilej Petrokemije d. d. Kutina, dok se Ines Mravunac iz Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu predstavila zanimljivim prilogom Arhitektura u Kutini; 1955–1985. Arhitektonska ostvarenja arhitekta Radovana Tajdera i projektnog biroa Osnova u Kutini.

Ugledna moslavačka etnofolkloristica i etnografkinja Slavica Moslavac iz Muzeja Moslavine u Kutini obradila je prijeko potrebnu temu Pučka tradicija lončarske vještine. Iz područja etnografije Ivana Cerinski iz Zaprešića objavila je prilog: (H)albica, oglavlje udanih žena Gornje Posavine – širenje, razvoj i uporaba, dok je Vida Pust Škrgulja iz Muzeja u Ivanić Gradu obznanila članak S prijateljima baštine na putu do Muzeja Ivanić Grada. Pjesnikinja Božica Brkan napisala je članak o jezičnoj baštini moslavačkih govora Čuvanje zavičajnog jezika u dječjem dramskom izričaju. Želimir Šiško dotaknuo se teme koja glasi Pohrana i zaštita zvučne i slikovne dokumentarne građe ovisno o vrstama medija. S obzirom na razvoj tehnologije i medijskih sredstava vrlo je važno sačuvati povijesna vrela koja se na njima nalaze. Dalibor Sumpor iz Zagreba napisao je koristan članak Šumska staništa i zajednice od međunarodnog i nacionalnog značaja u Sisačko-moslavačkoj županiji. Članak bi trebali pročitati oni koji zanemaruju očuvanje naših šuma i njihova bogata ekosustava.

Pisac ovih redaka objavio je osvrt na znanstveno djelo Silvije Pisk Pustinjaci podno Garić planine, a Božica Brkan javila se i kraćim prilogom privlačna pjesničko-lingvističkog sadržaja pod naslovom Bilješka o suzniku. Članak je potaknut autoričinom dilemom naziva li se latinska posudica za skupljanje suza lakrimonij ili lakrimanij.

Poznati kutinski umjetnik Mladen Mitar prikazao je izložbu skulptura Poetika volumena Marijana Glavnika te Hrvatsko-poljsku razmjenu likovnih izložbi.

Na kraju je objavljen prilog Slavice Moslavac o atraktivnoj etnografskoj izložbi Zaviri ispod (donje rublje i higijena), dok je Dragutin Pasarić podsjetio na 300. obljetnicu lijepe drvene kapele u Donjoj Gračenici, koja je još 1964. proglašena spomenikom kulture i stavljena pod zaštitu Konzervatorskog zavoda u Zagrebu.

Urednica je inzistirala da svaki prilog ima potreban oblik i rekvizitarij predviđen za pisanje radova sa znanstvenim nakanama.