Otkrivanje mitske baštine

Povod je ovom tekstu nedavno zaključen jednogodišnji ciklus događanja koje je svojim znanjem, izvrsnošću i inventivnom inicijativom pokrenula Lidija Bajuk, etnologinja i antropologinja, pročelnica Odjela za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske. Riječ je o stručno-znanstvenom interdisciplinarnom programu Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku u suradnji Matice hrvatske i Knjižnice Vladimira Nazora (KGZ) u Zagrebu.

Kontinuirano održavanje mitoloških skupova i manifestacija u Hrvatskoj odvija se od 2005, kada je u Mošćeničkoj Dragi održan znanstveni skup Perun i Trebišća na Učki. Nakon njega uslijedili su: Perunov žrvanj i Jurjevo koplje (2010); Trilogija Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine akademika Radoslava Katičića (2011); Kult velike majke i štovanje Majke Božje (2011); Na bregima, med vodami – na tragu mitske, povijesne i duhovne baštine gornjeg Međimurja (2012), Vilinska vrata (2012); Perunu u pohode (2014); Sacralization of Landscape and Sacred Places / Sakralizacija prostora i sveta mjesta (Zagreb, 2016).

Spolija na crkvi sv. Vida u Smokovljanima (Dubrovačko-neretvanska županija)

No novija višekratna nastojanja oko redovitog okupljanja na jednom mjestu stručnjaka i znanstvenika koji se bave hrvatskim pretkršćanstvom i ranim kršćanstvom nisu zaživjela. Zbog toga su tijekom 2018. – od travnja do studenoga – održana programska znanstveno-popularna predavanja u Matici hrvatskoj i programske kreativne radionice u Knjižnici Vladimira Nazora. Interdisciplinarni program Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku može se okarakterizirati koncepcijskom novinom. Naime, taj je program zamišljen u obliku dvostruke događajnosti jer bi nakon održana predavanja uvijek uslijedila kreativna radionica kao popratna programska manifestacija nadahnuta nekoliko dana prije održanim predavanjem. Vrsni znanstvenici – etnolozi, folkloristi, arheolozi, povjesničari umjetnosti i ukrajinisti održali su pet predavanja: Fragmenti slavenskog mita (Deniver Vukelić), Avaroslavenska i ranohrvatska arheološka nalazišta (Pia Šmalcelj Novaković), Hrvatsko slavensko srednjovjekovlje u spomeničkoj baštini (Vladimir Peter Gossus), Tragovi slavenskog mita u hrvatskim tradicijskim običajima (Suzana Marjanić i Lidija Bajuk), Ukrajinske izabrane teme (Jevgenij Paščenko).

Likovnjaci, književnici i glazbenici održali su pet radionica: likovnu radionicu Stablo svijeta i drugi slavenski mitski motivi (pod stručnim vodstvom Zvjezdane Jembrih), literarnu radionicu Fragment i mit – na putu do pjesme i priče (pod stručnim vodstvom književnika Miroslava Mićanovića), dizajnersku radionicu Kako osmisliti mitološki suvenir (pod stručnim vodstvom Natalije Nikpalj), pjevačko-glazbenu radionicu Izabrani srodni hrvatski tradicijski napjevi (pod vodstvom etnoglazbenice Lidije Bajuk) i instrumentalno-glazbenu radionicu Glazbena pratnja izabranim hrvatskim napjevima (pod stručnim vodstvom violončelista Stanislava Kovačića). Posebno je dobro, kao još jedna koncepcijska novina privukavši mnoge zainteresirane, bio je primljen programski obilazak Rana groblja Kaptola i Gradeca in situ (pod stručnim vodstvom Borisa Mašića, muzejskog savjetnika). Zbog toga je već najavljen sljedeći obilazak staroga Zagreba u Remetama. Prvi programski ciklus završen je otvaranjem istoimene programske izložbe radova polaznika likovne, dizajnerske i literarne radionice te hrvatskih mitoloških publikacija uz glazbeni nastup pet hrvatskih tradicijskih napjeva polaznika pjevačke i instrumentalne etnoglazbene radionice u Knjižnici Vladimira Nazora. Time je zaključen prvi programski ciklus uz najavu drugoga.

Ove godine pokrenut i uspješno izveden stručno-znanstveni interdisciplinarni program Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku dobio je čvrsto utemeljenje mnoštvom i vrsnoćom navedenih događanja te postao putokaz novim stručno-znanstvenim razmatranjima. Zaljučimo rječnikom i mitskom sintagmom „hoditi/roditi“ preuzetom iz znanstveno-mitološke literature. Na temelju postavljenih i ostvarenih ciljeva u ovogodišnjem prvom programskom ciklusu sigurni smo da će i drugi ciklus u 2019. godini, hoditi i roditi jednako dobrim plodovima.