Započelo obilježavanje Vijenčevih jubileja

U Matici hrvatskoj 20. prosinca održan je božićni susret novinara, suradnika i urednika našega književnog lista za kulturu, umjetnost i znanost Vijenac, čime je započelo cjelogodišnje obilježavanje 25 godina nove serije ­Vijenca, a tom je prigodom predstavljen i jubilarni slavljenički dvobroj. U ime izdavača Matice hrvatske obratio se glavni tajnik Zorislav Lukić kazavši kako je Vijenac danas jedini list koji je u potpunosti u skladu s programom i ciljevima Matice hrvatske. Čestitavši svim uredništvima u proteklih 25 godina, osvrnuo se na današnju medijsku sliku te izrazio zadovoljstvo jer Matičin list nije podlegao žutilu, crnilu i lažnim vijestima.

Glavni urednik Goran Galić zahvalio je svim suradnicima, dugogodišnjim kolumnistima, kao i redakciji, i najavio veliku 150. obljetnicu Vi(j)enca, koja će se slaviti cijelu 2019. u Središnjici i ograncima (Matičin izvorni Vienac pokrenut je 1869). Istaknuo je kako su „u središtu uvijek autori, uz obvezu prema čitateljima, te će upravo u toj interakciji uredništvo i dalje njegovati tradiciju koju su započeli veliki matičari prije 150 godina“.

Božićni susret novinara i urednika Vijenca / Snimio Mirko Cvjetko

Moderatorica, tajnica redakcije Jelena Savić, provela je kroz povijest modernoga Vijenca koji je uređivalo devet urednika počevši od prvoga Slobodana Prosperova Novaka, zatim pjesnika Borisa Marune, buduće ministrice kulture Andree Zlatar Violić, Mladena Kuzmanovića, Ivice Matičevića, prevoditelja Mate Marasa, Andrije Tunjića i Luke Šeputa, današnjega potpredsjednika Matice hrvatske, koji je ujedno i najduže obnašao tu funkciju od 2009. do svibnja 2017, kada ga je naslijedio njegov dotadašnji zamjenik Goran Galić. 

Prvi urednik Slobodan Prosperov Novak prisjetio se početaka 1993, kad je na Božić tiskan prvi broj rekavši da nije bilo lako pokrenuti Vijenac jer je vladala uobičajena nestašica sredstava, no uz pomoć s više strana i to je prevladano.

Obljetnički i božićni dvobroj, za čiju je naslovnicu zaslužan dizajner Marin Balaić, predstavio je Igor Kanižaj, pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske i izvanredni profesor na odjelu novinarstva Fakulteta političkih znanosti naglasivši njegovu važnost i bogatstvo. Slavljenički broj, uz ostalo, donosi i uvodnike svih dosadašnjih glavnih urednika i zapise istaknutih suradnika iz svih devet redakcija. Dugogodišnja suradnica i pjesnikinja Ljerka Car Matutinović pročitala je pjesmu Borisa Marune Bilo je lakše voljeti te iz daljine, kao i svoje vlastite stihove, dok je Mate Maras kazivao stihove Afreda Tennysona u svom prijevodu, prvom na hrvatskom, također objavljene u Matičinu listu.

Svečanost je u glazbenom dijelu programa uveličala hrvatska etnologija, kantautorica i pjesnikinja Lidija Bajuk, pročelnica Odjela za arheologiju i etnologiju, izvedbom dviju tradicijskih pjesama – međimurske ophodne koledarske po uzoru na crkvene liturgijske pjesme iz 17. stoljeća te slavonske ophodne pjesme, sastavnoga dijela baroknih pastirskih igara.

Glazbom Papandopula počastio je mladi akademski klavirski trio – Jan Niković na glasoviru, Matej Mihaljević na violini i Martin  Kutnar na violončelu. Za kraj je Komedijina sopranistica Zorica Antonić uz pratnju pijanistice Ivane Jelača izvela dvije kratke arije Ivana Zajca – Senza l’amabile i Ah, non lasciarmi, no.