Vrijeme je da zaštitimo pamet

Panel-rasprava o Direktivi o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, kojoj je cilj regulirati pravo autora kreativnih sadržaja na naknadu od korištenja njihovih autorskih djela na velikim digitalnim platformama, okupila je 11. siječnja u Zagrebu dužnosnike Hrvatske vlade, Sveučilišta u Zagrebu i Europskoga parlamenta te brojne predstavnike hrvatske kulturne javnosti oko pitanja stvarnoga dosega provedbe Direktive i njezinih mogućih reperkusija.

Nakon što je Europski parlament u rujnu prihvatio prijedlog Direktive Europske komisije, to je izazvalo žestoke prijepore između interesnih grupa, medijskih kuća, društvenih mreža i tehnoloških kompanija, te zabrinutost javnosti da će doći do cenzure internetskih sadržaja koja bi, u konačnici, značila smrt interneta kakav poznajemo. Osobito su javnosti zanimljivi članci 11. i 13. Direktive, koje su kritičari proglasili „porezom na linkove“, odnosno, „zabranom memova“, a koji su i bili u središtu panel-diskusije Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU: članci 11. i 13, održane u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo.

Panel je izazvao veliko zanimanje kulturne i političke javnosti, a sudionici rasprave dupkom su napunili rektorat Sveučilišta u Zagrebu / Snimio Igor Kralj  / PIXSELL

Od 28 članica EU, među sedam dosadašnjih potpisnica deklaracije koje se zauzimaju za Direktivu jest i hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Pojašnjavajući stajalište Vlade, ministrica je istaknula kako se Direktivom nastoje dati bolji pravni instrumenti kreativnim, kulturnim i medijskim industrijama koje uvelike pridonose europskomu gospodarstvu, i to tako da se internetske platforme definiraju odgovornima za sadržaj koji se na njima nalazi. Istodobno je cilj osigurati da građani mogu slobodno i bez odgovornosti po pitanju autorskog prava na takve platforme postavljati i dijeliti sadržaje.

Direktiva štiti autora

Hrvatska kao potpisnica u prvome je redu željela poslati poruku da u raspravi o Direktivi u žarište interesa treba staviti autore, kreativce i stvaratelje, te vrijednost i doprinos njihova rada kulturi i društvima u cjelini, rekla je Obuljen Koržinek. Istaknula je kako je zaštita autorskih prava doseg koji ima dugu tradiciju građenu tijekom više od stotinu godina. „Samo zato što se pojavila tehnologija koja je našla način da te principe zaobiđe, mi ne smijemo odustati od zaštite principa“, smatra. Otklonila je navode o mogućem kraju interneta i pritajenoj cenzuri sadržaja ustvrdivši kako je to potpuno neutemeljeno – dapače, direktiva kroz liberalizaciju autorsko-pravne zaštite u području znanosti, istraživanja, kulture, zaštite kulturne baštine, ide upravo u suprotnom smjeru. „Ona pristup takvim sadržajima, njihovo korištenje i distribuciju liberalizira u odnosu na dosadašnje režime zaštite autorskih prava“, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Najkontroverzniji je dio Direktive članak 13, koji neki doživljavaju kao odredbu koja će natjerati online-platforme na filtriranje ili uklanjanje zaštićenoga sadržaja.

Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo, objasnila je da se člankom 13. Direktive uvodi odgovornost platformi za dijeljenje glazbenih, audiovizualnih i sličnih kulturnih i kreativnih sadržaja, poput YouTubea, koji bi tako dio golemih profita od oglašavanja bili prisiljeni kanalizirati prema stvarateljima tih sadržaja. Člankom 11. uvodi se novo srodno pravo u korist novinskih izdavača u odnosu na korištenja njihovih sadržaja na internetu putem medijskih agregatora, kakav je npr. Google News, a koje bi im omogućilo kontrolu prenošenja i dijeljenja tih sadržaja te određivanje uvjeta licenciranja.

Naglasila je kako Direktiva „nikako neće ubiti internet, neće uvesti cenzuru i sve što su krajnji korisnici do sada mogli raditi radit će i dalje“. Direktiva je u prvome redu usmjerena na to da stvori ravnotežu i pravičan odnos na jedinstvenom digitalnom tržištu između, s jedne strane, kreativnih kulturnih i medijskih industrija i, s druge strane, velikih internetskih medijskih platformi, rekla je Romana Matanovac Vučković. „Direktiva nam kaže da moraju sjesti za stol s jedne strane velike internetske platforme, odnosno oni koji su korisnici, s druge strane nositelji i stvaratelji kulturnih i medijskih sadržaja, i dogovoriti poslovne modele na najvišim profesionalnim standardima“, rekla je.

Direktiva je dio zakonodavne reforme autorskoga prava u Europskoj Uniji. Prijedlog Direktive pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa, u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnološki divovi i pobornici slobode interneta. Nakon što su u srpnju europski zastupnici tijesno glasali protiv pokretanja pregovora s članicama Europske Unije o predloženim reformama, za Direktivu je u rujnu na plenarnom zasjedanju glasovala dovoljna većina zastupnika te je Europski parlament tako utvrdio svoj stav, čime su se otvorili pregovori o konačnom tekstu zakona s Vijećem EU. Direktiva je trenutno u posljednjoj fazi usuglašavanja konačnoga teksta u postupku trijaloga između Europske komisije, Vijeća EU i Europskoga parlamenta.

Za nju su se pozitivno izjasnile hrvatske europarlamentarke Dubravka Šuica (HDZ/EPP) i Željana Zovko (HDZ/EPP). Dubravka Šuica istaknula je kako je riječ o vrlo složenom legislativnom postupku i kompleksnome pitanju koje je u Direktivi izloženo na čak 66 stranica, uključivo amandmane. Članovi Parlamenta dosad su se dvaput izjašnjavali o njoj – u srpnju i u rujnu 2018. godine. Sad sve ovisi o tome što će reći države članice u Vijeću EU na sastanku 21. siječnja. Napomenula je kako je riječ o industriji koja u Uniji zapošljava sedam milijuna ljudi koji godišnje proizvode 4,5 posto europskog BDP-a, dok su u Hrvatskoj te brojke 42 tisuće radnih mjesta u kreativnoj industriji i 2,3 posto doprinosa BDP-u. „Mislim da moramo stati na stranu ‘malih’, na stranu autora, kreativaca, a velike platforme će se već nekako snaći“, rekla je Dubravka Šuica, koja smatra kako rasprava ide u pravom smjeru te da će se u trijalogu doći do kompromisnih amandmana i rješenja.

Borba između Davida i Golijata

Željana Zovko protivljenje Direktivi ocjenjuje kao „tiraniju mediokriteta koja napada i jednostavno pokušava uniformiranjem popularne kulture dovesti sve nas na istu razinu. To je borba između Davida i Golijata, između onih koji vladaju jednim prostorom gdje se možete koristiti tuđom pameti, radom i idejama, i prezentirati ih kao svoje, te usmjeravati način razmišljanja. Mislim da je krajnje vrijeme da konačno počnemo štititi pamet”, kazala je.

Drukčije stajalište iznio je zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš (GLAS/ALDE). Objasnio je kako on nije načelno protiv Direktive, već smatra kako ona nije dovoljno uravnotežena te strahuje da još otvorena pitanja skrivaju opasnost poput ugroze mogućnosti krajnjih korisnika na slobodan pristup internetu. „Riječ je o složenom pitanju – i pravno i tehnički. Direktiva će omogućiti mnoštvo iznimaka za države članice, što može ugroziti zajedničko europsko digitalno tržište“, upozorio je Radoš. „Ja nisam protiv Direktive, nego protiv toga da ona bude loša. Direktivu o autorskim pravima na digitalnom tržištu treba donijeti. Postojeća direktiva je vrlo stara; nove su okolnosti i jasno je da treba zaštititi autorska prava koja sad nisu dovoljno zaštićena“, rekao je.

Panel je izazvao veliko zanimanje kulturne i političke javnosti, a raspravi koja je dupkom napunila rektorat Sveučilišta u Zagrebu prisustvovali su i potpredsjednik ­HAZU-a Frano Parać, potpredsjednica saborskog Odbora za obrazovanje i kulturu Vesna Bedeković, državni tajnik Ministarstva kulture Krešimir Partl, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Miran Gosta, glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, predsjednica Odbora za kulturu zagrebačke Gradske skupštine Dubravka Brezak Stamać te velik broj uglednih autora, filmskih i glazbenih umjetnika, kao i predstavnika medijskih kuća.

Sudbina Direktive i dalje nije izvjesna jer su politički razgovori zemalja članica u sklopu trijaloga – predstavnika Komisije, Parlamenta i Vijeća EU – pod pritiskom moćnih protivnika, poput lobističke grupacije Silicijske doline CCIA, među čijim su članovima Google, Facebook, eBay, Amazon i Netflix. Jedan je od najžešćih kritičara Direktive YouTube, a među potpisnicima su otvorenoga pisma protivljenja njezinu uvođenju i suutemeljitelj Wikipedije Jimmy Wales i izumitelj World Wide Weba Tim Berners-Lee. Nakon što trijalog donese konačni sud, uputit će ga Europskom vijeću za pravne poslove. Slijedi konačno izglasavanje u Europskome parlamentu, najvjerojatnije u ožujku. Bude li Direktiva usvojena, zemlje članice imat će rok od dvije godine za usvajanje zakona za prilagodbu nacionalnih zakonodavstava i implementaciju Direktive radi reguliranja budućih odnosa između proizvođača medijskog sadržaja i internetskih platformi koje se tim sadržajima služe u komercijalne svrhe.