Izdanja Ogranaka

Spomenica Osnovne škole Bratoljuba Klaića Bizovac

OMH u Bizovcu, 2018.

Popularno-stručna monografija koja prikazuje razvoj školstva u Bizovcu tijekom 165 godina. Glavni je urednik sadašnji ravnatelj OŠ Bratoljuba Klaića Ante Lovrinčević, a uz njega su je uređivali i Nevenka Glavica i Josip Matijević. Tekstove, koji prate povijest školstva od otvaranja prve škole 1852. do danas, pisali su: Josip Matijević, Pero Radman, Mirko Blažičević, Stjepan Leskovar i Davorin Cvetković. U svom su istraživanju iskoristili sve dostupne izvore pa spomenica sadržava i dosad neobjavljene arhivske podatke, koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a autori na temelju njih donose i niz novih spoznaja. Bogato ilustrirana arhivskim dokumentima i fotografijama iz arhiva i privatnih zbirki, na 272 stranice spomenica donosi ljetopis – kroniku zbivanja u bizovačkoj školi, smještenu u okvir povijesti razvoja školstva u valpovačkom kraju te u kontekst povijesti Bizovca.

Narodne popijevke iz okolice Čabra Varihe

OMH u Čabru, 2018.

Narodne popijevke iz okolice Čabra vezane uz pogrebne običaje, koje su u narodu dobile naziv varihe, zapisao je 1950. skladatelj, dirigent, pijanist, glazbeni pedagog i etnomuzikolog Stjepan Stepanov. Njegov zapis sadržava sveukupno 27 pjesama, od toga 17 variha, dvije svatovske i ostale. U ovoj knjizi prema zapisima Stepanova sabrao ih je maestro Dušan Prašelj. Posmrtne pjesme varihe bile su dio običaja kada su se dan prije pogreba u kući obitelji umrlog okupili susjedi, rodbina i prijatelji te se družeći prisjećali pokojnika. Prvi je to i jedini zapis narodnih pjesama iz čabarskoga kraja, a Stepanovu su ih pjevale žene iz Krašićevice, Razloga, Okruga i Gerova. Ogranak Matice hrvatske u Čabru objavio ju je kao 83. po redu u svojoj bogatoj izdavačkoj djelatnosti s namjerom očuvanja i promoviranja tradicije čabarskoga kraja.

Margareta Krstić:
Nevistice črez vrime / Nevjeste kroz vrijeme

OMH u Jelenju, 2018.

Knjiga je rezultat dugogodišnjega proučavanja tra­dicijskog odijevanja grob­ničkog kraja, ali i cijele Hrvatske, koje je autorica radila zbog izrade skulptura. Vjenčane je haljine počela proučavati 2014. i od tada je napravila oko 120 skica i skulptura nevjesta. Odjeću nevjesta izrađivala je proučavajući muzejske predloške povijesnih fotografija i haljina pohranjenih u ustanovama i po starim fotografijama iz obiteljskih albuma. Odgonetala je tako razdoblja i stilove i sve je usporedila s europskim trendovima i sadašnjom globalizacijom. Sve to prikazala je u ilustrativno i sadržajno bogatoj knjizi, koja uz fotografije skulptura, kojima se prikazuje razvoj vjenčanica u vremenu, sadržava i prikaz povijesti zakonskog okvira bračnog života u Hrvatskoj od 19. stoljeća do 2014, opis sama čina vjenčanja te prikaz razvoja vjenčane mode od 19. stoljeća do danas.

Antun Kanižlić: Sveta Rožalija

OMH u Požegi, 2018.

Pretiskom najvažnijeg djela Antuna Kanižlića – Svete Rožalije – OMH u Požegi obilježio je 240. obljetnicu Kanižlićeve smrti sa svrhom podizanja svijesti o njegovoj važnosti i osvješćivanja doprinosa koji je dao Požegi, Slavoniji i Hrvatskoj na duhovnom, prosvjetiteljskom i književnom području. Književni povjesničari slažu se da je ovaj spjev o svetici koja je živjela u 12. stoljeća u Palermu kao plemkinja te napustila rodni dom da bi se povukla u samostan, a potom u spilju nedaleko od Palerma, ponajljepše djelo dopreporodne slavonske književnosti. Rožalija ima jake dodirne točke s meditativno-ispovjednim dubrovačkim religioznim poemama, a započinje obraćanjem pismu, u kojem govori o svom obraćenju i isposničkom životu. U drugome dijelu progovara o svojim vizijama te alegorijskim borbama duše s porocima. Spjev počiva na obratu: ovozemaljska raskoš i ljubav te njihova prvobitna privlačnost pokazuju se lažnima i ispraznima, a prave su vrijednosti pustinjaštvo i samoća.