Što je novo na starim daskama?

Veličanstvena 26. svečanost dodjele Nagrade hrvatskog glumišta u organizaciji Hrvatskoga društva dramskih umjetnika održana je 24. studenog Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz izravan prijenos na HTV-u. Dvosatno večernje zbivanje u kojem se nagrađuju najbolja ostvarenja u kategoriji drame, operete i mjuzikla te plesa  vodili su glumci Tara Rosandić i Marko Petrić, a za dojmljiv glazbeni program zaslužan je Ante Gelo.

Mustafa Nadarević primio je nagradu za životno djelo  / Snimila Ines Stipetić

Dodjela je započela počasnim priznanjima za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti. Zoran Mihanović dobio ga je za vrsno četrdesetogodišnje dramaturško oblikovanje svjetla, a nagradu  je preuzeo intendant Hrvatskoga narodnog kazališta Split čitajući Mihanovićevo pismo. Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u operi dobila je sopranistica i dugogodišnja prvakinja HNK u Zagrebu, Blaženka Milić, koju publika dočekuje stajaćim ovacijama. Svoj emotivni govor započela je riječima „dugo me nije bilo tu, a kao da sam jučer otišla s pozornice” i opisala svoj trnovit put do zvijezda trnovit put.

Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje u drami omeđena je skladbama Ima jedan svijet Marina Krešimira Limića u izvođenju Vande Winter, Ante Gele i benda i Tiho plove moje čežnje Nenada Grčevića u izvedbi Leona Košavića, studenata Akademije dramske umjetnosti i benda.

Pedesetogodišnji rad nacionalnoga prvaka Drame HNK, glumca i redatelja Mustafe Nadarevića, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu simbolično je zaokružen na najljepši mogući način, nagradom za svekoliko umjetničko oblikovanje u kategoriji drame. Iznimno vitalan i pun energije Mustafa Nadarević nagradu, uz ovacije i dizanje cijeloga gledališta na noge, prima uz šaljivo obraćanje organizatorima: „Ovo je dobro da su laureati na početku, da ne umru.” Govor završava odavanjem počasti Stjepanu Miletiću, utemeljitelju hrvatskoga glumišta, citirajući svoju ulogu intendanta Miletića u Pricinoj Ostavci u vlastitoj i središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kazališnoj kući, tj. njegovu adaptaciju Shakespearea, za što je popraćen gromoglasnim pljeskom.

Život posvećen kazalištu

Nakon nagrađivanja unaprijed poznatih laureata uslijedio je najuzbudljiv dio večeri – proglašavanje jednog od triju mogućih pobjednika u različitim kategorijama, uz prigodnu zahvalu svih nagrađenika.

Vedrana Vrhovnik prima nagradu za režiju radijske drame Sarajevski gambit Branka Ružića, a Trpimir Jurkić za ulogu u dramskoj seriji Novine Dalibora Matanića.

U kategoriji za najbolje umjetničko ostvarenje u plesnoj umjetnosti predstave Staging a Play: Tartuffe i Tamo vani i ovdje unutra odnose svaka po dvije nagrade. Matija Ferlin nagrađen je za koreografiju prve predstave, a Darko Japelj dobiva nagradu za plesnu mušku ulogu simpatično naglašavajući da je „trebalo dvadeset godina rada da dobije nagradu, i to za žensku ulogu“. Tamo vani i ovdje unutra dobiva nagradu za najbolju plesnu predstavu u cjelini nastalu u suradnji Festivala Perforacije i Teatra &TD u Zagrebu. Za koreografiju i izvedbu zaslužne su Ana Kreitmeyer te Sonja Pregrad, koja je nagrađena i za najbolje umjetničko žensko plesno ostvarenje.

Razigrana izvedba djece i mladih pjesme Kad bi svi ljudi na svijetu (Traditionnel, Arsen Dedić) simbolično je uvela u sljedeće kategorije.

Zrinka Cvitešić

Nikomu pravo Ane Prolić iz Kazališta lutaka Zadar proglašena je najboljom predstavom u cjelini u kategoriji za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade. Petra Cicvarić nagrađena je za ulogu u lutkarskoj predstavi U potrazi za slovom R Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac, a za ulogu Gavrana u predstavi za djecu i mlade Snježna kraljica Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba Matija Čigir dobiva nagradu za mušku ulogu. Obje predstave donose Ireni Kraljić nagradu za najbolju kazališnu scenografiju.

Pjesma Uhvati ritam Huseina Hasanefendića unosi dašak mjuzikla u cijelu manifestaciju izlaskom izvođača iz gledališta, čime se anticipira dodjela nagrada u kategoriji za najbolja umjetnička ostvarenja u opereti i mjuziklu. Raskošan domaći mjuzikl univerzalne ljubavne priče i multikulturnih motiva Byron, Darka Domitrovića i Mire Gavrana, u režiji Ivane Čoh i u izvedbi Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija, nagrađen je za najbolji mjuzikl u cjelini. Nacionalni prvak Drame HNK-a Goran Grgić uručio je nagradu Hani Hegedušić za najbolju žensku ulogu u mjuziklu Prošlih pet godina u produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu, a Bože Jurić Pešić nagradu dobiva za mušku ulogu u mjuziklu Mala Floramye HNK-a u Splitu, koji odnosi i nagradu za izuzetna ostvarenja mladih umjetnika do 30 godina, onu Antonije Teskere za Malu Floramye u istoj predstavi. Čarobnjak iz Oza HNK-a u Šibeniku dobiva nagradu za najbolju režiju, koju potpisuje Nina Kleflin.

Prije kategorije bez konkurencije, Nataša Janjić izvela je pjesmu Život je lijep Đela Jusića i Stjepa Stražičića, s čim bi se zasigurno složio i iznenađeni osječki intendant Božidar Šnajder, kojemu je uručeno priznanje za izniman doprinos promicanju opere, operete i mjuzikla u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku uz riječi „odakle su me iskopali sada nakon 35 godina rada u kazalištu, nisam se pripremio, što da vam kažem“. Tom posebnom nagradom završava nagrađivanje operete i mjuzikla uz zanimljivu činjenicu da su sve nagrade osim za najbolju predstavu u cjelini otišle izvan Zagreba, odnosno u Varaždin, Split, Šibenik i Osijek.

Trijumf splitskoga HNK-a

Nagradom za izuzetna ostvarenja mladih umjetnika do 28 godina ovjenčani su Petra Svrtan za ulogu u predstavi Govori glasnije! Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba i Marjan Nejašmić Banić glumeći Korovođu u predstavi Orestija koji će ovo priznanje posebno pamtiti, na što je aludirao citatom Becketta „ja sam takav, ili zaboravljam odmah ili ne zaboravljam nikad”. Splitskom HNK-u i Mladen Radovniković je donio nagradu, i to za najbolju kostimografiju u predstavi Orestija, u režiji Dejana Projkovskog, koja je osvojila i onu najprestižniju – za najbolju dramsku predstavu u cjelini. Na Splitskom ljetu premijerno izvedena Eshilova trilogija u prirodnom okolišu planine Mosor prikazuje arhetip naše civilizacije, kako ističe splitski intendant Goran Golovko primajući nagradu uz dio autorskog tima i ansambla. Konkurenciju Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu činio je HNK u Zagrebu s predstavom Tko pjeva zlo ne misli i prošlogodišnji pobjednik, Zagrebačko kazalište mladih s Titom Andronikom, koje nije ostalo praznih ruku jer Ivan Vuk Torbica dobiva nagradu za redateljsko ostvarenje u drami.

Damir Kedžo emotivnom izvedbom Runjićeva i Fiamengova Nocturna sjeća nas na nedavni odlazak Olivera Dragojevića te pomalo sjetno uvodi u vrhunac dodjele nagrada. Taj glazbeni trenutak upotpunili su Anja Đurinović i Jure Radnić magičnim suvremenim plesom.

Nagradu za najbolji praizveden suvremeni hrvatski dramski tekst dobio je Ozren Prohić za izvedbenu adaptaciju Držićeva Pjerina u produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika podsjećajući nas na početke hrvatskoga glumišta riječima „hvala Držiću da je petsto godina s nama, da nas petsto godina zabavlja, ali sve više boli“. Osim Dubrovnika, priznanje je dobio i osječki HNK za sporednu mušku ulogu Domagoja Mrkonjića u predstavi Osječki long, long play Branka Kostelnika u režiji Saše Anočića.

Tko pjeva zlo ne misli, u režiji Renea Medvešeka po uzoru na kultni film Kreše Golika iz 1970. i tekstni predložak Vjekoslava Majera, Dnevnik malog Perice, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu donosi dvije prestižne nagrade.

Ivana Boban, dobitnica nagrade za sporednu ulogu, unosi dašak teatra i duha starog Zagreba govorom u liku brbljave tete Mine. Ispred platna s motivima nekadašnjeg zagrebačkog Trga hvali svoju klajdu, koja je jedna od brojnih kreacija domaćih dizajnera, čime se isticala hrvatska proizvodnja tijekom cijele večeri.

Uz nominiranu Jadranku Đokić za glavnu žensku ulogu u Kerempuhovoj predstavi Govori glasnije! i Anju Šovagović Despot u histrionskoj Famoznoj, pobjeđuje Zrinka Cvitešić ulogom Ane Šafranek u Tko pjeva zlo ne misli. Svoju nagradu posvetila je filmskoj gospođi Šafranek, Mirjani Bohanec Vidović, ali i svima onima koji nagradu više ne mogu dobiti. Cvitešić je prva istaknula važnost publike kao sastavnog dijela kazališta, s čim se složio i Dražen Čuček, dobitnik nagrade za glavnu mušku ulogu. Izlazeći na pozornicu parodira fotografiranje selfija, koje u današnjem svijetu ne zaobilazi ni kazalište. Sve prisutne pozvao je na predstavu Opet on naglašavajući važnost energije recipijenata koja glumcu olakšava izvođenje predstave.

Dražen Čuček utjelovljenjem Hitlera na sceni Komedije pobjeđuje Dušana Bućana za ulogu Franje Šafraneka u predstavi Tko pjeva zlo ne misli i Draška Zidara u Audijenciji kazališta Virovitica.

Režiju i scenarij ove svečanosti, koja nagrađenima donosi radost, a nekima tugu ili razočaranje, potpisuju Paolo Tišljarić i Lea Anastazija Fleger. Nagrađena Irena Kraljić zaslužna je za scenografiju, Blaženka Kovač Carić za koreografiju, za aranžiranje glazbe  cijele večeri Ante Gelo, za rasvjetu Vesna Kolarec, a za kostime Tea Bašić Erceg.

Za razliku od prošlogodišnjih izvedbi, ovogodišnju dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta krasile su glazbenoscenske izvedbe popularne hrvatske glazbe različitih desetljeća. Svečana večer završava skladbom O, slobodo nastalom prema motivima Himne slobodi Ivana Gundulića i Jakova Gotovca, uz obradu  i aranžman Ante Gele. Vokalnu izvedbu Ivane Starčević začinio je Josip Brakus svojim rap-dionicama, a time se zaokružuje interpolacija tradicije i suvremenosti protkana u svim izvedbama koje su uključivale brojne umjetnike i izvođače, poput studenata Akademije dramske umjetnosti, djece iz Učilišta ZKM-a, Klinaca s Ribnjaka uz brojne glazbenike, plesače i glumce.