Nagrađeni Alajbegović i Žigmanov

U organizaciji MH, Ogranka u Đakovu, i DHK, Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog, u Đakovu su 23. studenog svečano uručene povelje uspješnosti i nagrade Julije Benešić za najbolju knjigu književnih kritika u 2018. Sudionike su pozdravili Vlado Filić, predsjednik đakovačkog ogranka MH, i Robert Francem, dogradonačelnik grada Đakova.

Nagrade Julije Benešić dobili su Tomislav Žigmanov iz Subotice za knjigu Vivisekcije književnosti: vojvođanske i ine književne teme hrvatske (Istarski ogranak DHK i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice) i Božidar Alajbegović iz Rijeke za knjige kritika Paralelni svjetovi (Litteris, 2017) i Lib(r)ido (Litteris, 2018), dok je Povelja uspješnosti posmrtno dodijeljena Vlastimiru Kusiku, dugogodišnjem kustosu osječkog Muzeja likovnih umjetnosti, povjesničaru umjetnosti, autoru brojnih znanstvenih i stručnih radova.

Božidar Alajbegović i Tomislav Žigmanov primili su nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu kritika

 Pjesnik, pripovjedač i esejist, u novije doba i političar Tomislav Žigmanov (Tavankut, 1967) pripadnik je srednje generacije hrvatskih intelektualaca koji živi Subotici i radi u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, od osnutka kao njegov čelnik. Upravo je Žigmanov jedan od onih indikatora koji pokazuje ne samo granice i domete nacionalne duhovnosti nego i njezinu ustrajnost, životnost i cjelovitost usprkos mnogim traumama i problemima koje pozicija granice, odnosno ruba ili margine, implicira. On se posvetio upravo čitanju jednoga od najizloženijih nacionalnih rubova, tj. kulturnoga supstrata prošlosti i sadašnjosti Hrvata u Vojvodini. Rezultate svoga čitanja tijekom zadnjega desetljeća sada je sabrao u rukopisnu knjigu književnih rasprava i kritika pod indikativnim naslovom Vivisekcije književnosti. Vivisekcije imaju dvojaku ulogu – da svjedoče i da tumače. Pritom ostaju primarno ono što jesu: čitko, angažirano i moderno literarno štivo, kojemu se ne mogu odreći šarm i energičnost.

Božidar Alajbegović jedan je od aktivnih hrvatskih književnih kritičara s najopsežnijim opusom i jedan je od rijetkih književnih kritičara koji objavljuje isključivo i kontinuirano književnu kritiku u brojnim elektroničkim i tiskanim časopisima, baveći se suvremenim hrvatskim i stranim autorima. Rođen je u Rijeci 1972, a po zanimanju je diplomirani ekonomist. Književnom kritikom bavi se od 1998, dakle punih dvadeset godina, pa mu nagrada Julije Benešić dolazi i kao potvrda da je u tih dvadesetih godina dao važan prinos suvremenoj hrvatskoj književnosti. Osim što je objavio nekoliko stotina vlasnik je jednog od najžilavijih i najstarijih književnih blogova na hrvatskoj sceni – Knjiški moljac – portala na kojem sustavno prati događanja na hrvatskoj književnoj sceni. Alajbegović svakodnevno dokazuje da u Hrvatskoj kritike i kritičara itekako – ima! Dosad je objavio, u izdanju Disputa pa potom Litterisa, šest knjiga kritika: Utočište od riječi (2007), Nešto kao fleš (2009), Pedeset kritika (2011), Post scriptum (2013), Paralelni svjetovi (2017) i Lib(r)ido (2018).

Posljednje dvije knjige, u kojima je sabrano oko stotinu i trideset kritika, zasluženo su mu priskrbile nagradu Julija Benešića, kao znak priznanja za kritičarsku ustrajnost, sustavnost i kompetentnost. Knjiga Paralelni svjetovi sadržava sedamdesetak književnih kritika proznih knjiga stranih autora, u nas objavljenih od 2012. do 2016. u Vijencu. Njegova knjiga važan je književnokritički pregled zanimljivijih djela suvremene inozemne prozne literature, ali i pregled stanja na prijevodnoj izdavačkoj sceni u posljednjih nekoliko godina. Alajbegovićeva kritika otvorena je i raznovrsna; osim što analizira djelo, on daje i širi uvid u duhovno stanje i svjetonazor pisca, u motivaciju likova, postavlja dijagnozu vremena, pokušava proniknuti u temeljnu misao knjige koju obrađuje. Tekstove piše u skladu s definicijom književne kritike kao „djelatnosti komentiranja, ocjenjivanja i prosuđivanja književnih djela“. Taj posao radi s dostojanstvom, dobronamjerno, upućeno i sustavno i vjerojatno je trenutno najproduktivniji hrvatski književni kritičar.

Nakon dodjele nagrada, u okviru manifestacije Književna riječ slavonsko-baranjsko-srijemska, uslijedila su književna čitanja hrvatskih književnika, članova DHK-a i gostiju iz Bosanske Posavine i Vojvodine. Svoje su radove predstavili: Jasna Horvat, Stjepan Tomaš, Ružica Martinović Vlahović, Josip Cvenić, Milorad Nikčević, Vlasta Markasović, Franjo Nagulov, Mirko Ćurić, Franjo Džakula, Adam Rajzl, Joso Živković, Mato Nedić, Tomislav Žigmanov. Mirko Kopunović i Goran Rem. Moderator je bio književnik Mirko Ćurić, potpredsjednik DHK-a, program je vrlo uspješno vodila Vesna Kaselj, a u glazbenom dijelu nastupili su duo AH, Sanja Hajduković i Josip Joco Molnar.