Domaća književnost kao baština

I ove su godine, u Mjesecu hrvatske knjige, Srednja škola Stjepana Ivšića i Ogranak Matice hrvatske u Orahovici za sve svoje sugrađane u Mjesecu hrvatske knjige pripremili nekoliko zanimljivih događaja.

Prvi je gost bio Božidar Petrač, književni povjesničar, kritičar, antologičar, prevoditelj, pjesnik i publicist, nekadašnji savjetnik predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana te aktualni književni tajnik Matice hrvatske. Božidar Petrač uvijek je zanimljiv sugovornik i čovjek koji iza sebe ima niz sjajnih književnih uradaka i veliko životno iskustvo. Predstavljajući svoja djela kazao je: „Posebno sam ponosan na poeziju o Domovinskom ratu. Dakle, to nisu misli i proza, već umjetnička riječ posvećena Domovini i borbi za samostalnost naše lijepe Hrvatske. Isto tako, često na ovakvim susretima volim istaknuti svoja djela inspirirana likom i djelom Franje Asiškog te zbirku pjesama Cedulje sestri Klari.“ Program su uljepšale učenice Ela Felendeš i Helena Paulić odličnim interpretacijama Petračevih pjesama.

Književni tajnik MH Božidar  Petrač i predsjednik OMH u Orahovici Zorislav Milković

Nakon toga, u mjesecu kada obilježavamo stradanje i pad Vukovara, 9. studenoga održana je promocija knjige Marijana Gubine 260 dana. Uz promociju predstavljen je i Gubinin projekt Mirotvorac namijenjen upravo srednjoškolcima. U svom je romanu Gubina opisao 260 svojih dana pakla u logoru, ali želja mu je bila pokazati današnjim generacijama koliko bi trebali biti zahvalni na slobodi koju imaju, na zdravlju i životu oko sebe. Upravo zbog toga pokrenut je projekt Mirotvorac, u kojemu autor koristi roman kao jednu vrstu alata. Iščitavajući četiri odlomka koji govore o užasu rata, pokušao je doprijeti do mladih kako bi znali cijeniti svoje roditelje, sestre i braću i sve što imaju oko sebe.

Mjesec hrvatske knjige zaključile su 20. studenoga profesorice s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Lahorka Plejić Poje i Evelina Rudan, koje su učenicima i profesorima predstavile ediciju Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti s posebnim osvrtom na velikane hrvatske književnosti Marka Marulića i Josipa Pupačića. Lahorka Plejić Poje govorila je, između ostalog, i o aktualnoj polemici oko školske lektire, tj. o tome ima li u današnje vrijeme mjesta za Marulića: „Neki kažu da su Marulićeva djela tradicija i da mora ostati, neki pak kažu da su prestara i da učenicima treba suvremena književnost. Moje je mišljenje da Marulića treba i dalje uvoditi jer su njegova djela dio hrvatske kulturne baštine, ali i imaju vrijednost kao umjetnost riječi ili lijepo oblikovana poruka, a Marulić je jednako smislen kao i nekada.“ Svi nazočni bili su prepuni dojmova. Evelina Rudan čitala je pjesme Josipa Pupačića i istaknula: „Uz Barbaru Ivana Slamniga i Ti koja imaš nevinije ruke Vesne Parun, pjesma Josipa Pupačića More jedna je od pjesama koje su uz poznatost i uglazbljene. Da Pupačić nije ništa drugo napisao osim pjesama More, Tri moja brata i ja i Moj križ svejedno gori, već bi najsjajnije svijetlio u vrtu što se zove hrvatska poezija, a znamo da je u svom kratkom životu stvorio i mnoštvo drugih sjajnih pjesama, koje ga čine jednim od najplodnijih hrvatskih liričara.“