U tebi mora gorjeti ono što u drugima želiš zapaliti

U  tebi mora gorjeti ono što u drugima želiš zapaliti, riječi su svetog Augustina koje najbolje opisuju vatru koja se rasplamsala u ovogodišnjim polaznicima Komunikološke škole Matice hrvatske. Tijekom pet dana provedenih u Korčuli dvanaestero polaznika s Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu preuzelo je dio žara od svakoga predavača koji im je proširio vidike u području odgovornog javnog govora i medijskog odgoja. A tema ovogodišnje KŠMH bila je upravo Medijski odgoj za odgovorni javni govor. Jedna je posebnost ovogodišnje Škole što je prvi put održana u gradu Korčuli od 15. do 19. studenog, a sudjelovale su i dvije od tri prijavljene maturantice Srednje škole Petra Šegedina Korčula.

Studentima Komunikološke škole s Hrvatskih studija i Fakulteta političkih znanosti ove su se godine pridružile i maturantice Srednje škole Petra Šegedina Korčula / Snimio Danijel Crnek

Komunikacijske vještine
za javni govor

Važan je dio medijskog odgoja znati kako ispravno i učinkovito komunicirati u javnosti, a to je polaznicima Škole objasnio Franjo Skoko, stručnjak za usavršavanje komunikacijskih vještina. U javnom nastupu bitno je obratiti pozornost na više čimbenika, kao što su cilj javnoga govora, profil slušatelja, koja je tema govora, sadržaj i struktura, istaknuo je Skoko. Na raznovrsnim primjerima polaznici su potom utvrdili koliko je važno postići uvjerljivost, imati jasnu strukturu govora i koristiti gramatički ispravne formulacije. U analizi je uočeno da se često ne pridaje pozornost pravilnoj komunikaciji u medijima, ali i u svakodnevnoj komunikaciji. Franjo Skoko praktično je objasnio i koliko se razlikuje komunikacija svake osobe ovisno o karakteru odnosno tipu osobe, pri čemu razlikujemo četiri tipa prema bojama: crvena odlikuju osobine vođe, plava perfekcionizam, žuta kreativnost, a zelena pouzdanost. No jasno je da su kod ljudskih osobina i karaktera moguće i druge „kombinacije“, što je potrebno dublje istražiti. Kao glavnu misao predavanja predavač je naveo kako nije nužno uvijek biti u pravu, već ostvariti željeni cilj i interes.

Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris s Igorom Kanižajem

Nakon teorijskog dijela, polaznici su morali demonstrirati svoje vještine i pred kamerom, što je bio dio praktične radionice o javnim nastupima koja je bila podijeljena na dva dijela. U prvome dijelu studenti su od predavača dobili savjete kako se ponašati u medijima. Davali su izjave pred kamerom, nakon čega je svaka izjava analizirana. Pitanja i ambijent izjava ranije su pomno osmislili Igor Kanižaj, jedan od voditelja KŠMH i snimatelj Danijel Crnek, kako bi polaznike upozorili na moguće zamke javnoga govora i nastupa u javnosti. Istodobno je dio polaznika morao osmisliti konferenciju za novinare o temi Komunikološke škole. U drugome dijelu polaznici su podijeljeni u tri skupine, pri čemu je svaka skupina morala pripremiti javni govor s određenom temom. Cilj ove vježbe bio je polaznike naučiti kako iznijeti najvažnije argumente u zadanom vremenu i pritom biti uvjerljiv.

S obzirom na to da su polaznici Škole budući novinari i komunikolozi, važan je dio njihove struke i brendiranje na afirmativan način, čemu ih je podučio Božo Skoko. On je održao predavanje s temom pozitivnog brendiranja Hrvatske u domaćim i stranim medijima. Uz mnoštvo primjera iz prakse polaznici su dobili dublji uvid u samu temu, a Skoko je istaknuo kako domaći mediji često predstavljaju Hrvatsku u negativnom kontekstu, što onda na isti način prenose i strani mediji. „Ako o sebi ne mislimo dobro, neće ni drugi o nama misliti dobro“, istaknuo je predavač, zaključujući da je za dobar brend države potrebno zadovoljiti određene kriterije. Dobro je početi s izgradnjom nacionalnog identiteta u medijima i definirati karakteristike Hrvata kao naroda, kako bi ta slika postala općeprihvaćena. Kao primjer dobra brendiranja istaknuo je susjednu Sloveniju i naveo da je Hrvatska, unatoč tome što se promovira samo kroz turizam, prilično prepoznatljiva u svijetu. Hrvatska se može istaknuti i poviješću, bogatom kulturnom baštinom, prirodnim ljepotama, sportašima, znanstvenicima i drugim uspješnim ljudima.

Važnost medijskog odgoja
u društvu

Hrvatska je prva zemlja u Europskoj Uniji po stupnju povjerenja u online izvore, a zašto se time ne bismo trebali ponositi, protumačila je Lana Ciboci. Predavanjem o medijskoj kulturi u medijima i na društvenim mrežama Ciboci je prikazala kako nerazumijevanje rada medija i društvenih mreža može negativno utjecati na mlade. Koristila se primjerima grupa na Facebooku koje su objavljivale eksplicitne fotografije djevojčica i promicale međuvršnjačko nasilje. Jednako tako, primjeri komentara roditelja u kojima pozivaju na nasilje i mržnju pokazali su da je medijsko obrazovanje potrebno i njima. S obzirom na prikazane primjere, Ciboci je istaknula da smatra kako više nije pitanje treba li nam medijsko obrazovanje, već kako se ono može podučavati. Upravo je to bila tema njezina predavanja o medijskoj kulturi i medijskom odgoju u praksi.

U hrvatskom obrazovnom sustavu medijska pismenost uključena je u nastavni plan hrvatskoga jezika, ali najveći doprinos medijskom obrazovanju ipak pružaju udruge civilnog društva. Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu dugi niz godina provodi sada već poznati projekt Djeca medija, koji se bavi edukacijom djece, roditelja, nastavnika i stručnih suradnika o medijima. Između ostalog, Lana Ciboci studente je upozorila na to kako, osim djece, svi članovi društva moraju biti uključeni u medijsko obrazovanje kako bi pridonijeli razvitku medijski pismena društva.

* * * * * * * * * * * * * * * *

Deset godina Komunikološke škole

Komunikološka škola projekt je Matice hrvatske započet 2008, a usmjeren je na izvannastavno stručno usavršavanje studenata komunikologije i novinarstva u području medija, za razmjenu iskustva i analitički pristup medijskim problemima. Osmišljen je u okviru Matičina Odjela za medije na inicijativu pročelnika Branka Lovrića i uz potporu glavnoga tajnika Zorislava Lukića, dok programe svake godine osmišljavaju članovi Odjela Igor Kanižaj i Danijel Labaš, koji su i voditelji škole, te Božo Skoko. U proteklih deset godina Škola je imala dvije tajnice – Klaru Čičin-Šain i Leali Osmančević, a ove je godine tajnik bio Mirko Cvjetko, a polaznike je iz središnjice Matice hrvatske na Korčuli pratila i radom koordinirala Marina Bilandžija. KŠMH ove su godine poduprli Ministarstvo znanosti i obrazovanja i najvećim dijelom Grad Korčula. Gradonačelnik Korčule Andrija Fabris poželio je dobrodošlicu predavačima i polaznicima te je izrazio zadovoljstvo što je baš Korčula grad domaćin ovogodišnje Škole. Dodao je i kako mu je posebno drago što su i učenice Dora Meštrović i Đina Radovanović iz Srednje škole Petra Šegedina iz Korčule bile dio ovogodišnje Škole te je izrazio želju za trajnom suradnjom.

U ovogodišnjoj Komunikološkoj školi sudjelovali su Terezija Bošnjaković, Jana Cvetko, Anamarija Ćorić, Klara Jakobović, Ivona Jeličić, Nives Jekić, Martin Labaš, Zrinka Medak, Veronika Raguž, Mihaela Rimac i Martina Zadravec.

* * * * * * * * * * * * * * * *

Igor Kanižaj, jedan od predavača i voditelja Škole, podučio je studente kako napisati komunikacijski (akcijski) plan. Osim toga, iskoristio je priliku da bi studentima ukazao na važnost propagande u medijskom prostoru. Iako je većini prva asocijacija na propagandu Hitlerov nacizam, ona postoji i u drugim oblicima i različitim djelatnostima. Suvremena propaganda putem novih medija manipulira emocijama i usmjerava stavove prema određenim cilju, primjerice kupnji nekog proizvoda. Poseban naglasak zaslužila je pozitivna propaganda, ona koja se rijetko kada spominje, a zauzima važan dio medijskog prostora. Nadovezavši se na propagandu, Danijel Labaš ukazao je na brojne zamke u pisanju vijesti i priopćenja, zbog čega dolazi do šumova u komunikacijskom kanalu.

Radio Korčula – medij
lokalne zajednice

Kao i svake godine, bez obzira na mjesto održavanja Komunikološke škole, polaznici su imali priliku sudjelovati i u studijskim putovanjima, na kojima se bolje upoznaju s prirodnim ljepotama, kulturno-povijesnom baštinom i lokalnim medijima. I ove su godine polaznici sudjelovali u raspravi o radu lokalnog medija, ali i razgledali ljepote otoka Korčule. Polaznice Mihaela Rimac, Zrinka Medak i Đina Radovanović bile su gošće na radiju Korčula u emisiji koja se emitirala uživo. S njima u studiju bio je i jedan od voditelja škole Danijel Labaš, a razgovarali su o planu i programu ovogodišnje Komunikološke škole te su podijelili dojmove o stečenim znanjima. Srednjoškolka Đina Radovanović istaknula je da joj je drago što sudjeluje u programu Škole te je istaknula kako su joj se svidjela „predavanja koja su nam dala bolji uvid u medijski odgoj, a praktični radovi su nam pomogli u boljem shvaćanju javnog govora i pogrešaka kojih se moramo čuvati”. Naglasila je i kako je zahvalna na tome što je imala mogućnost biti dio Škole te izrazila nadu da će joj se ponovno pružiti prilika za to.

Polaznici su se tijekom Škole upoznali s kulturno-povijesnom baštinom grada Korčule uz stručno vodstvo te su saznali mnoge zanimljivosti o povijesti, kulturi, arhitekturi i djelovanju raznih udruga i društava, posebno o bratovštinama. Također, posjetili su Gradski muzej Korčula u kojemu su izloženi brojni artefakti bogate povijesti ovoga grada. Dodatnu vrijednost i ljepotu obilasku grada dale su i anegdote stručnoga vodstva vezane uz Korčulu, kao i lokalne povjestice o Marku Polu i katedrali svetog Marka. Unatoč brojnim stoljećima koja su prošla od izgradnje povijesnih zdanja i nastanka lokalnih legendi, veći dio kulturne baštine grada Korčule očuvan je i restauriran, tako da se u svakome kutku Korčule osjeća poseban stil „korčulanskog“ načina života, na koji su stanovnici ponosni.

U sklopu Škole bilo je organizirano studijsko putovanje tijekom kojeg su studenti posjetili Velu Luku i Blato. Na putovanju posebno je do izražaja došao krajolik otoka Korčule, a polaznici su nakratko posjetili i najstarije naselje na Korčuli – Lumbardu. U Blatu su posjetili i svetište blažene Marije od Propetoga Isusa Petković, blaženice koja je osnovala redovničku zajednicu Kćeri milosrđa, koje su i danas posvećene radu sa siromašnima i odgoju i obrazovanju djece.

Tijekom podjele priznanja o sudjelovanju organizatori su svima zahvalili na suradnji i izrazili želju za budućim zajedničkim projektima. Istaknuli su kako bit Komunikološke škole nije samo „suha teorija“, već i stvaranje novih poznanstava, razmjena ideja i stjecanje iskustava. Ovogodišnja Komunikološka škola zaključena je mišlju da polaznici moraju biti (pre)nositelji vatre boljih vrijednosti u medijskome prostoru kako bi on postao žarište sigurnosti za buduće naraštaje.

Polaznici Komunikološke škole
Matice hrvatske u Korčuli