Legendarni tvorac strip-junaka

Početkom studenoga u Los Angelesu je u 96. godini preminuo Stan Lee, strip-scenarist, urednik, glavi urednik te kratko vrijeme nakladnik znamenite izdavačke kuće Marvel, koja je upravo u vrijeme njegova višedesetljetnoga djelovanja od nakladnika stripova postala multimedijski koncern. Pravim imenom Stanley Martin Lieber, rođen je 22. prosinca 1922. u New Yorku kao dijete rumunjskih Židova useljenika. Još je u dječačkoj dobi bio fasciniran knjigama i filmovima, poglavito onima s glumcem Errolom Flynnom. U srednjoj je školi zavolio pisanje i maštao o pisanju velikog američkog romana. Godine 1939. zaposlio se u Timely Comicsu, odjelu tvrtke nakladnika Martina Goodmana, a dvije godine poslije postao je upisivačem slova u jednoj od epizoda Kapetana Amerike i pritom se potpisao kao Stan Lee. U kasnijoj je autobiografiji naveo da je zbog tadašnjega niskog društvenog statusa strip-sveski uzeo pseudonim jer se pravim imenom htio potpisivati kada postane etablirani književnik. Iste je godine osmislio superjunaka Destroyera, a zbog manjih turbulencija u tvrtki, Goodman mu je povjerio i mjesto urednika – kao osamnaestogodišnjaku (!). Lee je iskazao smisao za posao, pa je postao i glavni urednik, kao i umjetnički direktor. Ni odlazak u vojsku tijekom Drugoga svjetskoga rata nije sputao Leejevu kreativnost, izraženu u mnogobrojnim institucionalnim aktivnostima – od priručnika preko edukativnih filmova pa sve do crtanih. Nakon povratka iz vojske Lee je nastavio stvarati u velikom rasponu žanrova, 1950-ih čak i u novinskom stripu surađujući s crtačem Danom De Carlom, no potkraj desetljeća nezadovoljan postignutim razmišljao je o prestanku djelovanja u stripu.

Stan Lee

Promijenio je ipak uskoro mišljenje i odustao od odustajanja. Julius Schwartz, urednik tada već giganta DC Comics, izmijenio je temeljne postavke superjunaka, prilagodio ih razdoblju. Da bi ostao konkurentan, Martin Goodman Leeju je dao zadatak da osmisli nove superjunake. Vodeći se prijedlogom supruge Joan, Lee je stvorio niz likova, dajući im nužnu dozu ljudskosti, čak i niz sasvim prepoznatljivih mana, da bi postali uvjerljivima. Šezdesetih tvrtka je promijenila naziv u Marvel Comics i zbog kreativnoga i tržišnog uspjeha postala sasvim ravnopravna DC-u. U nizu novostvorenih superjunaka navest ću tek da je s izvanrednim crtačem Jackom Kirbyjem stvorio likove poput Fantastične četvorke, Hulka ili X-mena, a sa crtačem Stevenom Ditkom Spidermana. U drugoj polovici desetljeća s Kirbyjem je stvorio i Srebrnog Letača, kojega je od 1968. crtao podjednako sjajan John Buscema. Promjene u žanru nastale Leejevim djelovanjem i suradnjom s kvalitetnim crtačima mnogi su povjesničari stripa nazvali revolucijom. Peter Sanderson je čak povukao usporedbu s filmom. Za njega su DC-ovi superjunaci bili poput smiraja klasičnoga Hollywooda, a Marvelovi poput francuskoga novoga vala. Razloge možemo iznaći i u kreativnome procesu, tzv. Marvelovoj metodi. Lee bi s crtačem osmislio temeljnu ideju, razradio sinopsis epizode, crtač bi iscrtao tabloe, a Lee bi zatim upisao dijaloge i strip-didaskalije. Osim toga, kao urednik prvi je naglasio važnost svih radnika na stripu, scenarista, crtača olovkom i tušem, kao i upisivača slova, poslije i kolorista, a ne treba zaboraviti ni da je promijenio odnos između autora-umjetnika i čitatelja. Marvelovi su stripovi pod Leejevom paskom pratili i društvene i kulturne promjene, ukidali rasne stereotipe i prelazili tadašnje zadane okvire što se u mediju smije predočiti, a što ne. Komentirali su dakle društveno stanje, a ne tek zadovoljavali funkciju puke zabave. Osamdesetih godina Stan Lee omogućio je prelazak Marvelovih junaka isprva u medij televizije, a zatim i filma. Od tada nadalje bio je izvršni producent filmskih adaptacija, a redovito se pojavljivao u tzv. Cameo-ulogama u svakome od njih.

Neprestano djelujući u raznim oblicima stvaralaštva, Stan Lee je ostavio znatan trag i u posljednjim desetljećima života, ostajući vitalan sve do smrti. Dobitnik je niza uglednih nagrada, ne samo u stripu nego i u američkoj kulturi, a ne treba zaboraviti ni sedamdeset godina sretnoga braka sa suprugom Joan, nažalost preminulom prošle godine. Premda nije ostvario dječačku želju o velikom američkom romanu, postao je velikanom stripa, a zadužio je i film.