Znanstvena povijest Senja

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i OMH u Senju, ponosnom hrvatskom gradu bure, uskoka i slavne povijesti, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održali su znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 27: Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u Ličko-senjskoj županiji 19. listopada u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju. Odjel za prirodoslovlje i matematiku MH od osnutka svake godine u svrhu populariziranja znanosti i prisjećanja na povijest hrvatskog prirodoslovlja i važnih ljudi iz širokoga kruga prirodoslovlja održava po jedan znanstveni skup na kojem se nastoji osvijetliti povijest poznatih hrvatskih znanstvenika u onom nepoznatom dijelu ili prisjetiti se nekih manje poznatih ili zasad nepoznatih široj javnosti.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović

Znanstveni skup u Senju pozdravnim su govorima otvorili ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Milutina Cihlara Nehajeva u Senju Ivan Prpić, predsjednik OMH u Senju Mislav Bilović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Senja Željko Tomljanović, ravnateljica Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić te predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Nikola Ljubešić. U glazbenom dijelu programa nastupila je ženska klapa Senjkinje, koja je, osim himne, u znak senjske dobrodošlice uvaženom skupu izvela pjesme Senju, moj grade i Zvona moga grada. Svakako valja naglasiti kako je grad Senj tog vikenda bio domaćin znanstvenom skupu, znanstveno-popularnoj tribini i stručnom skupu, što svjedoči o brojnosti posjetitelja, znanstvenika i stručnih suradnika.

Ravnatelj POU-a u Senju Ivan Prpić  / Snimio Nino Salkić

Prva sekcija predavanja ponudila je zanimljive osvrte na pisanje matematičkih priručnika Ivana Paskvića (Anđa Valent), ulogu Franje Račkog u razvoju prirodoslovlja (Snježana Paušek-Baždar), školovanje Otona Kučere u Senju (Tatjana Kren) te školovanje i službovanje Vladimira Benčića na senjskoj gimnaziji (Zvonko Benčić i Branko Hanžek). Senj je bio fokus i druge sekcije predavanja, koja je započela izlaganjem o Dominiku Palmanu, senjskom slikaru, fotografu, jedriličaru, poznavatelju klasične glazbe, ali i poznatom i vrsnom profesoru geometrije (Darko Veljan), a nastavila se temama svojstvenim šumarskoj struci poput stanja šuma crnog bora na području grada Senja (Boris Miklić) te povijesti i nastanka organizacija za pošumljavanje, s posebnim osvrtom na 140. obljetnicu osnutka Kraljevskog nadzorništva – Inspektorata u Senju (Vice Ivančević). Sekciju je zaključila tema o biljnom svijetu Srednjeg Velebita (Darko Mihelj), koja je ponudila mnoštvo slikovnih priloga. Posljednja sekcija predavanja okupila je teme poput one o velebitskoj degeniji, prvom hrvatskom nacionalnom cvijetu, za čije je otkriće najzaslužnija gospođa Marica Matijević, senjska planinarka i nekadašnja profesorica biologije (Darko Mihelj i Vanja Stamenković), korelacije arhitekture i prirode na primjeru paleogeneze grada Senja (Zvonko Pađan) te temu Neka povijest Senja više ne bude prošlost! (August Janeković).

Događaj je okrunjen predstavljanjem časopisa Prirodoslovlje 1–2/18. Časopis Prirodoslovlje tako broji pet izvornih znanstvenih radova, jedan autorski pregled, dva pregledna rada i jedan stručni rad, a njegov sastavni dio također su sažeci, prikazi knjiga te dio U spomen. Autori objavljenih radova složni su, bez obzira na raznolikost tema, u jednomu: Senj mora sačuvati svoja bogatstva, baštinu, autohtonost podneblja, raskošne biljne i životinjske vrste u sjedinjenosti mora i planine, u položaju koji nije povoljan, no Senj i njegovi žitelji uspješno su nepovoljnosti prirode pretvorili u svoje prednosti.

Drugoga dana događanja sudionici skupa posjetili su senjsku tvrđavu Nehaj i Kuću Velebita u Krasnu. U Kući Velebita imali su prilike saznati o klimi, vrstama i staništima biljnih i životinjskih vrsta, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita, što je sudionicima Skupa dalo još bolji uvid u bogatstvo i raslojenost senjske okolice. Na tragu doživljenog, zasigurno su uspjeli u prvotnoj namjeri skupa – sačuvati i prezentirati nešto od baštine grada Senja.

Skup se održao uz potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Senja, Pučkog otvorenog učilišta M. C. Nehajeva Senj i Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit te donatore AS Inženjering d.o.o., GKD Komunalac d.o.o., Vodovod i odvodnja d.o.o. i Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o. za skupljanje, pročišćivanje i distribuciju vode Senj.