Za bolju budućnost hrvatske znanosti

Prije neki dan objavljena je vijest da je Hrvatska ispunila tri kriterija za pridruženo članstvo u CERN-u (Europskom laboratoriju za fiziku čestica, izvorno nazvanom Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, odakle dolazi općeprihvaćena kratica). Ta tri kriterija uključuju: potporu Vlade RH, postojanje istraživačkih grupa u Hrvatskoj koje već surađuju s CERN-om i industrijskih grana koje se mogu u kompetitivnoj međunarodnoj okolini natjecati za poslove nuđene na CERN-u. Hrvatski znanstvenici već dugi niz godina surađuju s CERN-om. Treba reći da je Jugoslavija bila među osnivačima CERN-a, ali se šezdesetih godina zbog unutarnjopolitičkih razloga povukla iz članstva. CERN je osnovan nakon Drugoga svjetskog rata kako bi se preokrenuo trend odljeva pametnih i sposobnih ljudi u SAD i sa željom da se u Europi razvija vrhunska znanost u području istraživanja. Hrvatska bi trebala učiti iz tih povijesnih razloga jer jedan od načina za zadržavanje mladih i sposobnih ljudi kompetitivni su međunarodni projekti u kojima mogu sudjelovati radeći i studirajući u hrvatskim obrazovnim i znanstvenim institucijama. Tijekom posjeta delegacije CERN-a u svibnju ove godine konstatirano je da su znanstvene skupine na zavidnoj razini. Osim toga delegacija je posjetila i naše uspješne tvrtke: Amphinicy, DOK-ING, Rimac Automobili i Inetec. Iz tih posjeta zaključeno je da hrvatska industrija ima potencijale za proizvodnju visoko specijaliziranih proizvoda zasnovanih na visokoj tehnologiji. U sklopu posjeta delegacija se susrela s ministricom Divjak pa se uvjerila i u potporu Vlade procesu priključivanja CERN-u.

Zašto je potrebno učlanjenje Hrvatske u CERN, kad naši znanstvenici već ionako sudjeluju u eksperimentima na CERN-u? Misija CERN-a osim znanstvene komponente uključuje i razvoj naprednih tehnologija, međunarodnu suradnju i obrazovanje. U sve četiri točke Hrvatska može imati koristi. Razvijene zemlje razumiju da im se svaki euro uložen u vrhunska istraživanja vraća trostruko.

Hrvatska industrija može profitirati zahvaljujući natječajima koje CERN raspisuje za tvrtke zemalja članica. CERN-u je u interesu da hrvatske tvrtke dobiju poslove pa je zato industrija na visokom stupnju razvoja jedan od kriterija za članstvo. Osim toga plaćanjem članarine od jednog milijuna švicarskih franaka hrvatske tvrtke mogu upotrebljavati tehnologije razvijene na CERN-u bez dodatnih troškova i ugrađivati ih u svoje proizvode.

Jedna je od misija CERN-a obrazovanje, a tu će se studenti naših tehničkih i prirodoslovnih fakulteta i nastavnici fizike moći koristiti programima ljetnih praksi u kojima mogu razvijati svoje kompetencije i poslije ih primjenjivati u istraživanjima i radu u školama.

Hrvatski znanstvenici na CERN-u sudjeluju u dizajnu i izgradnji detektora te u analizi podataka. Grupa znanstvenika s PMF-a u Zagrebu s kojom sudjelujem na eksperimentu ALICE proučava svojstva novoga stanja materije tzv. kvarkovsko-gluonske plazme, koja je postojala nekoliko djelića sekunde nakon Velikog praska. U tim istraživanjima pri razvoju detektora uočena je potreba mjerenja malih struja na visokom naponu. Suradnjom grupa s PMF-a i FER-a u Zagrebu napravljen je višekanalni pikoampermetar za mjerenje na visokim naponima koji je ubrzo prodavan po velikim svjetskim laboratorijima kao što je CERN. Treba naglasiti da CERN-u možete prodati proizvod ako niste zemlja članica samo ako dokažete da se takav ne proizvodi u zemljama članicama. Rad na istraživanju fundamentalnih pitanja potaknuo je razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću i malim serijama proizvodnje. U takvim proizvodima Hrvatska može tražiti svoju šansu jer u masovnim proizvodnjama ne može konkurirati Kini i ostalim velikim zemljama. Članstvo u CERN-u Hrvatskoj je velika prilika za hvatanje koraka s razvijenim zemljama.