IZ OGRANAKA

Blato

U maloj dvorani Doma kulture 2. listopada održano je predstavljanje knjige Tko je ubio Zvonka Bušića autora Tihomira Dujmovića. Nakon pozdravnih riječi predsjednice OMH u Blatu Ivane Anić, tajnica Ogranka Franciska Juršić Bačić predstavila je autora i istakla važne činjenice iz njegove novinarske karijere. O knjizi i njezinu nastanku govorio je gospodin Dujmović, koji u uvodu otkriva kakav je dojam ostavio na njega Zvonko Bušić: „Ono što mi je kod njega bilo uistinu impresivno je činjenica da je taj čovjek proveo pune 32 godine u zatvoru, a da je došao u Hrvatsku pun elana, volje i želje da promijeni zemlju koju je sanjao.“

Predstavljanje knjige Tko je ubio Zvonka Bušića

U nastanku knjige korišteni su arhivski materijali zaklade Zvonko Bušić. Autor dovodi u pitanje hrvatsko političko vodstvo i medije koji godinama javnosti predočuju pogrešnu sliku čovjeka koji je sve samo ne terorist, što najbolje potvrđuje presuda američkog suca koju je Dujmović i pročitao. Na predstavljanju sudjelovala je i muška klapa Kumpanji. (Ivana Anić)

Boka kotorska–Čitluk

U Galeriji Kulturnog centra Nikola Đurković u Kotoru 19. listopada predstavio se OMH u Čitluku (BiH). Domaćin je bio OMH u Boki kotorskoj. Predsjednica OMH u Boki kotorskoj Marija Mihaliček pozdravila je sve nazočne: „Hercegovački ogranci MH organizatori su i nosioci kulturnog života, čuvari duhovnosti i kulture hercegovačkih Hrvata.

Predstavljanje čitlučkog Ogranka u Kotoru

Veliki entuzijazam kolega iz Čitluka prepoznala je i MH iz Zagreba, što potvrđuje to da se Glavna skupština MH 2010. prvi put održala izvan Hrvatske, u Brotnju (Čitluku). Nadam se da ćemo svi, poslije ove večeri, proširiti saznanja o kraju koji nam je blizak, a koji malo poznajemo, najviše zahvaljujući Međugorju, jednom od najvećih marijanskih svetišta i mjestu velike pobožnosti.“ Predsjednik OMH u Čitluku Andrija Stojić predstavio je Ogranak. Spomenuo je prve promicatelje rada MH u Čitluku te se osvrnuo na brojne manifestacije koje organizira Ogranak, kao što su: Uskrs s Maticom u Brotnju, Božićni susret s Maticom u Brotnju, Dani Matice hrvatske... Književnica Anita Martinac predstavila je nekoliko svojih romana: Medaljon, Od Franje do Franje, Posljednji, a akademska slikarica Anela Korać predstavila je svoju izložbu U suncu. U glazbenom dijelu programa nastupila je dječja klapa Kotorski grdelini, uz pratnju korepetitora Dejana Krivokapića. Večeri su, između ostalih, prisustvovali: konzul savjetnik Republike Hrvatske u Kotoru Marijan Klasić i potpredsjednik Općine Tivat Ilija Janović. (Andrija Stojić)

Čabar

U OŠ Petar Zrinski održana je promocija 4. glazbenog CD-a Spit se vrača rejč damača domaćeg kantautora Matije Turka u izdanju OMH u Čabru. Pjesme na čabarskom govoru izvode: autor Matija Turk – klavijature i vokal, Velimir Jurić – gitara i vokal, Krešimir Ožbolt – vokal i Marko Turk – bas-gitara. Koncert su započeli na harmonikama Matija Turk i Goran Majetić pjesmama Rejč damača i Zmiren nas je¸ mọjn. Zatim je posjetitelje i izvođače pozdravio Ivan Janeš, predsjednik OMH u Čabru i naglasio da je CD izdan u sklopu programa zaštite i očuvanja čabarskih govora u 2018. Ministarstvo kulture RH na molbu čabarskog OMH donijelo je 2015. rješenje kojim utvrđuje da su čabarski govori nematerijalno kulturno dobro RH i upisani su u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Govor čabarskog kraja jedan od najzanimljivijih, najsloženijih i najarhaičnijih govora kajkavskog dijalekta u Hrvatskoj. Projekt Ogranka potpomogli su Ministarstvo kulture, Primorsko-goranska županija i Grad Čabar. Predstavljanje je drugi dan održano i u Domu kulture Plešci. (Ivan Janeš)

Gospić

U organizaciji OMH u Gospiću i KIC-a Lovinac 7. listopada u povodu Dana neovisnosti u Lovincu je održana pjesnička večer pod naslovom Domoljublje u Lici – Domovini na dar.

Uručenje knjige mladim sudionicima

Događanje je vodio Siniša Cmrk, a tijekom večeri ritmično su se izmjenjivali ugledni govornici, mladi glazbenici iz VIS-a Svjetlo te djeca iz OŠ Lovinac s domoljubnim recitacijama. Na početku se prisutnima obratio msgr. Mile Bogović, biskup u miru, koji je smjestio Dan neovisnosti u povijesni kontekst. Predsjednica OMH u Gospiću Ana Lemić istaknula je važne autore hrvatskih domoljubnih pjesama, od kojih je neke predstavila recitacijama. Ivan Balen iz Balenove Plane i Goran Jurković iz Korenice prisutne su počastili recitacijama pjesama iz vlastitog opusa te vokalnom izvedbom uglazbljenih pjesama poznatih hrvatskih autora. Večer je protekla u ugodnom ozračju radosnog rodoljublja, a tematski naglasak počivao je na Velebitu i ličkim motivima. Ana Lemić uručila je djeci sudionicima knjige Velebit u hrvatskom pjesništvu u izdanju OMH u Gospiću. (D. K.)

Jastrebarsko

U organizaciji udruge Žumberački uskoci i OMH u Jastrebarskom, u suradnji s Društvom Žumberčana Tadija Smičiklas iz Zagreba i Općinom Žumberak 7. listopada održana je proslava 175. obljetnice rođenja povjesničara Tadije Smičiklasa, velikana hrvatske znanosti i kulture. Svečanost je započela u Reštovu, Smičiklasovu rodnom selu. Pred Tadijinim spomenikom Željko Hranilović, tajnik Žumberačkih uskoka i član OMH u Jastrebarskom, govorio je o životu i djelu velikoga znanstvenika, a nakon toga je Milan Radić-Iltić, predsjednik Društva Žumberčana Tadija Smičiklas, pred spomenikom zapalio svijeću. Svečanost je nastavljena u dvorani vatrogasnog doma u Sošicama.

Sa 175. obljetnice rođenja T. Smičiklasa

O Žumberku i o njegovim velikanima, važnim povijesnim događajima i predstojećim planovima (izgradnja Posjetiteljskog centra Sošice), govorili su ravnatelj Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje Kristijan Brkić, mr. Tomo Gvozdanović iz Samobora, član Predsjedništva OMH u Jastrebarskom Nino Škrabe, predsjednik Žumberačkih uskoka Milan Radić, načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak i grkokatolički župnik u Jastrebarskom, otac Milan Stipić. U kulturno-umjetničkom dijelu programa, kroz koji je vodio Željko Hranilović, nastupile su članice KUD-a Marko Vukasović iz Samobora, plesna skupina povijesnih plesova iz Konjščine KONTEA te pjesnik iz Dola Josip Bakalas. Po završetku programa potomci uskočkih plemenitih obitelji Branimir Hranilović i Zdravko Radić otkrili su spomen-ploču, kojom je obilježena 480. obljetnica treće seobe uskoka na Žumberak (1538–2018). Ploču su blagoslovili otac Milan Stipić i otac Marjan Jeftimov, grkokatolički župnik u Sošicama. (Klementina Škrabe)

Kutina

U okviru Kutinskih dana znanosti i umjetnosti, koje od 2000. organizira OMH u Kutini u suradnji sa SŠ Tin Ujević, 16. listopada gostovala je hrvatska novinarka i voditeljica Ivana Paradžiković, koja je i sama pohađala tu srednju školu. Uobičajeno je to, uz razne teme, svakoga 16. listopada u spomen na dan rođenja Kutinčanina Gustava Barona (1847–1914), u 19. stoljeću rektora Sveučilišta u Zagrebu.

Gostovanje Ivane Paradžiković u Kutini

Učenici su neposredno čuli sve, a posebno o osjetljivoj praksi novinarske profesije. Primjer im je bila gošćina autorska emisije s Nove TV Provjereno. Naglašeno je kako novinari imaju veliku odgovornost prema društvu pa je gostovanje ispunilo i svoju obrazovnu ulogu. Učenici su i sami postavili niz zanimljivih pitanja. Gošću su pozdravili ravnatelj škole Saša Sambolek, kutinski gradonačelnik Zlatko Babić i predsjednik OMH u Kutini Dragutin Pasarić. Voditeljica je projekta Vesna Jakovljević, a suradnja je ostvarena zajedno s novinarskom skupinom SŠ Tin Ujević. (Matea Jalžečić)

Opatija

OMH u Opatiji, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka, organizirao je predavanje Arheološka baština opatijskog zaleđa i Kastavštine. Autor Ranko Starac, arheolog, kustos Arheološkog odjela PPMHP–Rijeka, prezentacijom je niza grafičkih priloga prikazao trenutno stanje nepokretne arheološke baštine te rezultate i spoznaje recentnih arheoloških istraživanja na području omeđenom masivom Učke i Ćićarije, granicom sa Slovenijom, masivom Obruča i Rijeke. Posebno je izdvojio pojedinačne nalaze u gradu Kastvu i na Gradini u Klani. Istaknuo je potencijalno značajne, ali mahom neistražene ili urbanizacijom devastirane lokalitete. Prvi put javnosti će se predstaviti novopribavljeni predmeti iz pretpovijesnoga razdoblja iz okolice Klane i sa Zameta. U dijelu prezentacije predavač se osvrnuo na potencijal potpuno zanemarene arheološke i arhitektonske baštine Veprinca, kao jedinog naselja na području grada Opatije s kontinuitetom trajanja života od tri tisuće godina. (Julijan Dobrinić)

Rijeka

U organizaciji OMH u Rijeci predstavljena je u prostorijama Državnoga arhiva u Rijeci, 11. listopada knjiga znanstvene suradnice sa Staroslavenskog instituta Sandre Požar naslova Glagoljica u Brseču, Mošćenicama i Mošćeničkoj Dragi. Osim geografskom blizinom, koja se već u samu naslovu očituje, knjiga je izuzetno vezana za područje Liburnije, budući da je to jedno od žarišta na kojima su glagoljica i glagoljaštvo ostavili kulturne, kulturološke, vjerske i identitetske odrednice. O knjizi su prigodno govorili recenzent Milan Mihaljević sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu te grafička urednica izdanja Maja Franković, redovita profesorica u trajnom zvanju na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Prigodnu riječ publici uputili su Goran Crnković, predsjednik OMH u Rijeci te načelnik Općine Mošćenička Draga Rikardo Staraj. Zaključeno je s onim što je sama ideja i cilj knjige; njegujmo i (s)poznajmo naše kako bismo u gradu koji se zove Svijet imali vlastiti dom. (Ivan Miškulin)

Samobor

Petu godinu za redom 18. listopada u Gradskoj knjižnici Samobor na Odjelu za djecu i mlade održan je kviz Koliko poznajem prošlost svog grada. Kviz organizira OMH u Samoboru, a vodi ga i priprema profesorica Sandra Sinković. Kviz je ove godine okupio učenike 4. razreda iz OŠ Samobor, OŠ Bogumil Toni, OŠ Mihaela Šiloboda i OŠ Milana Langa. Podijeljeni u skupine školarci su odgovarali na razna pitanja te pokazali zavidno znanje o važnim i zanimljivim detaljima iz povijesti Samobora. Najbolji su bili Tončeki (OŠ Bogumil Toni), odmah iza njih s jednakim brojem bodova našli su se Samoborski genijalci (OŠ Samobor) i Medijska skupina ( OŠ Mihaela Šiloboda), dok su treće mjesto zauzeli Langići (OŠ Milana Langa). Djeca su se za kviz pripremala čitajući leksikon o povijesti Samobora Po jutru se grad poznaje autorica Sandre Sinković, Gabrijele Žokalj i Ivanke Brekalo. (Lada Lokmer)

Sisak

Izložba Striegl, iz privatne zbirke obitelji Antolčić i Devčić otvorena je 17. listopada u prostorijama OMH u Sisku.

 
S otvaranja Strieglove izložbe u sisačkom OMH

Pred mnogobrojnom publikom o izložbi su govorili Đurđica Vuković, potpredsjednica OMH u Sisku, Tomislav Škrbić i vlasnik zbirke Tomislav Devčić. Đurđica Vuković u uvodnom je govoru istaknula kako je Ogranak s radošću prihvatilo inicijativu vlasnika zbirke da organizira ovu vrijednu izložbu jer je činjenica da izložena djela nisu dostupna javnosti, ona ne pripadaju fundusu od tristotinjak slika koje su darovnim ugovorom između Slave Striegla i Grada Siska pohranjene u Gradskoj galeriji Striegl. Po riječima Tomislava Škrbića „likovna je životnost i iznimnost Strieglova slikarstva rezultat specifične, ‘poluapstraktne’, umjetničko-duhovne pozicije iz koje je umjetnik stvarao većinu slikarskih djela“. Vlasnik zbirke Tomislav Devčić govorio je o prijateljstvu umjetnika i njegove obitelji koje je bilo dugotrajno, a svi izloženi radovi darovani su obitelji.(Redakcija)

Split

Proslavi Mjeseca hrvatske knjige u kojem sudjeluje 200 knjižnica diljem Hrvatske pridružuje se i obilježavanje Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica (IASL) u kojem tradicionalno sudjeluje Hrvatska udruga školskih knjižničara (HUŠK), koja će svoj stručni skup, namijenjen školskim knjižničarima, održati u Supetru na Braču pod naslovom Sva lica školskih knjižnica od 19. do 20. listopada. Toj proslavi pridružuje se i OMH u Splitu donacijom 170 knjiga iz svoje naklade Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara za otok Brač: Marulić u 10 slika (Baras), Rodu o jeziku (Bezić), U Pučišku valu kuštat (Borić), Doprinos Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini (Mihanović-Salopek), Lov u hrvatskoj od prapovijesti do 21 st. (M. Vidović), Francuski književnici i likovna kritika (Šinko-Depierris), Maritimna turistička Hrvatska (D. Vlahović), Postira – Hrvatska u malom (D. Vlahović). (Joško Kalilić)

Šibenik

U dvorani Gradske knjižnice Juraj Šižgorić 16. listopada u povodu Mjeseca hrvatske knjige predstavljena je prva poetska zbirka Anđeli od žice Ivane Vranjić, šibenske pjesnikinje i članice OMH u Šibeniku, koji je i nakladnik.

Zdenka Bilušić, Ivana Vranjić i Linda Plenča Buva

O knjizi su govorili Zdenka Bilušić, predsjednica OMH u Šibeniku, Linda Plenča Buva, recenzentica, i Ivana Vranjić, autorica. Glazbeni gost večeri bio je Tomislav Šanić, šibenski kantautor na gitari. (Zdenka Bilušić)

Virovitica

U Društvenom domu u Kapeli Dvoru predstavljena je 12. listopada treća zbirka pjesama virovitičke pjesnikinje Natalije Bajer Divji ogenj. Na predstavljanju je bila i recenzentica zbirke, književnica Božica Jelušić, koja je s ljubiteljima poezije podijelila nekoliko prigodnih riječi o snazi književnosti, dok se u ulozi moderatorice našla profesorica hrvatskoga jezika i književnosti Katarina Topić. Glazbenim sadržajem pridonijele su bivše učenice Natalije Bajer, Maria Katančić i Ana Njegić, koje su odsvirale nekoliko skladbi na flauti i tamburici. Objavljivanju zbirke pripomogli su Općina Lukač te OMH u Virovitici, stoga je sve prisutne pozdravio i načelnik Općine Lukač Đuro Bukvić, a predstavljanje su popratili i mnogi članovi virovitičkoga ogranka Matice hrvatske. (Marina Mađarević)

Vukovar

U povodu obilježavanja Dana europske baštine 2018. (zajednička ovogodišnja tema: Europska godina kulturne baštine – Umjetnost dijeljenja) Državni arhiv u Vukovaru i OMH u Vukovaru organizirali su više prigodnih događanja.

S obilježavanja Dana europske baštine u Vukovaru

Tako je 20. rujna u dvorišnom prostoru na novoj matičinoj lokaciji u ulici Zmajeva 2 u Vukovaru održano predavanje Od Atlantika do Himalaje – sudjelovanje pukovnika Josipa Damjanovića u mirovnim misijama UN-a (2003–2012). U istom je kontekstu 1. listopada 2018. u Državnom arhivu u Vukovaru Ivan Hubalek održao javno predavanje Život i djelo hrvatskog akademika Hrvoja Požara (1916–1991). To je predavanje bilo popraćeno i otvorenjem izložbe umjetničkih fotografija autorice Snježane Požar Naša Hrvatska. Izložbu će uz prethodnu najavu biti moguće posjetiti i razgledati tijekom listopada i studenoga ove godine. (Petar Elez)

Wiesbaden

I ove godine, ispred Hrvatske kulturne zajednice – OMH u Wiesbadenu predstavljen je časopis Riječ na nacionalnom izložbenom prostoru u sklopu Međunarodnog sajma knjiga u Frankfurtu na Majni.

Matičari na Sajmu knjiga u Frankfurtu

Uz dvobroj 53/54 predstavljeno je i izdanje broj 55 za 2018. Tematska misao Riječi 53/54 sažeta je u uvodniku na njemačkom jeziku: Višejezičnost u kulturi / Die Mehrsprachigkeit in der Kultur – rekao je Ivica Košak, predsjednik HKZ-Wi. Časopis Riječ spaja kulturu i jezik, o čemu govori i tekst Novo Europsko kulturno zajedništvo Alide Bremer. Recenzija knjige Lingvistička povijest Europe profesora Ranka Matasovića te članak Kozmopolitizam na istočnoj obali Jadrana odraz je rada i druženja u Hrvatskoj čitaonici HKZ-Wi. O tome svjedoče i popratni tekstovi Jure Planinca: Zastave, Roman Miroslava Krleže i njegova novija recepcija na njemačkom govornom području, prikaz knjige Ivo Kozarčanin: izabrana djela, te Književna kritika rada Ive Kozarčanina koju je napisala Ljiljana Tadić-Adžamić. Docentica Marijana Erstić sa Sveučilišta u Siegenu predstavila je monografiju odraza kulture Dubrovačke Republike u njemačkoj literaturi kao Riječ broj 55. Na sajmu su autorice Nicole Dziembala (Njemačka/Poljska) i Clarissa Pütz (Njemačka) predstavile studijske radove o Dubrovniku. Tekstovi radova objavljeni su na njemačkom jeziku i dokazuju prisutnost hrvatske kulture u njemačkoj literaturi. Njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier u dijalogu s hrvatskom književnicom Ivanom Sajko i belgijskim književnikom Stefanom Hertmansom otvorio je ovogodišnji, sedamdeseti sajam knjiga. Tema razgovora bila je Kako obraniti slobodu u olujnim vremenima kada cvatu populizam i ekstremizam raznih vrsta? Tu iznimnu ulogu Ivana Sajko dobila je zahvaljujući i međunarodnoj nagradi za njemački prijevod knjige Ljubavni roman, koju je ove godine dobila uz svoju prevoditeljicu Alidu Bremer od berlinskog Doma svjetskih kultura. (Ivica Košak)