Spektakularno i svečano

Svim građanima i namjernicima naše metropole već petu godinu pozdrav ljetu priređuju ponajbolji njezini glazbenici, besplatno i svima dostupno, na otvorenoj pozornici zagrebačkog Trga kralja Tomislava. U samu središtu grada, iza zgrade Umjetničkog paviljona, okrenuta prema pročelju željezničkog kolodvora, pozornica je poprište atraktivnih i emotivnih glazbenih programa rezerviranih za operne i koncertne dvorane i njihove posjetitelje.

Sve je poteklo iz Hrvatske radiotelevizije, konkretno njezine radne jedinice Glazba, koja okuplja četiri glazbena ansambla (simfonijski, tamburaški i jazz-orkestar, te mješoviti zbor), a njezina je rukovoditeljica, muzikologinja Ivana Kocelj odlučila u suradnji s Gradom Zagrebom na spektakularan način uključiti se u obilježavanje Svjetskog dana glazbe, 21. lipnja. Koncept je realiziran prema modelu sličnih priredbi na otvorenom koje se u eurovizijskome eteru često prenose na HTV-u iz Berlina (Berlinska filharmonija na tzv. šumskom podiju, Waldbühne) i Beča (tzv. Koncerti jedne ljetne noći Bečke filharmonije u vrtu dvorca Schönbrunn). Ideja glazbene svečanosti na prvi dan ljeta nastala je u Parizu 1982; zamisao je bila učiniti glazbu dostupnu svima i svagdje, potaknuti profesionalne i amaterske glazbenike i ansamble na muziciranje izvan strogih okvira koncertnih dvorana na otvorenim prostorima i tako doprijeti do šire publike.

Opera pod zvijezdama na Trgu kralja Tomislava u sklopu 3. Zagreb Classic festivala. Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnao je maestro Ivo Lipanović / Snimio Sanjin Strukić / PIXSELL

Jednako tako u povodu Svjetskoga dana glazbe i u gradovima diljem Hrvatske održali su se cjelodnevni glazbeni i glazbenoscenski programi u organizaciji podružnica Hrvatske glazbene unije (HGU). Više od 700 profesionalnih i amaterskih glazbenika nastupilo je na javnim gradskim površinama i time podsjetilo posjetitelje svih naraštaja na važnost glazbe u svakodnevnom životu. Tako je 2014. pokrenut koncertni diptih Glazba i Grad, koji je naknadno proširen na glazbeni festival Zagreb Classic, u kojemu sudjeluju glazbene institucije grada Zagreba.

Glazba i Veliki rat

Niz od deset programa u tri tjedna između 20. lipnja i 10. srpnja započela su tri od četiri HRT-ova ansambla, Zbor, te Simfonijski i Tamburaški orkestar.

Tema uvodnog koncerta bio je raspad Austro-Ugarskog Carstva i 100. obljetnica završetka Prvoga svjetskog rata, koja se provlačila kroz glazbe iz nekih od zemalja nastalih nakon toga na području srednje i istočne Europe: Češke, Rumunjske, Mađarske, Austrije i Hrvatske. Iz jedne je od njih stigao i mladi češki maestro Jiří Rožeň, ovdje odabran ne samo zbog svojega podrijetla nego i zbog veze s maestrom Thomasom Dausgaardom i Simfonijskim orkestrom Škotskog BBC-a (bio mu je u tom orkestru dugogodišnji asistent) uz koji ovoga kolovoza u Edinburghu nastupa naš kandidat za izbor Eurovizijskog mladog glazbenika. Mladomu je četrnaestogodišnjem Samoborcu, saksofonistu Janu Tominiću, Ivana Kocelj, urednica našeg izbora za predstavnika na Euroviziji, željela olakšati zadatak koji ga očekuje te mu je u središnjem dijelu programa dala prigodu da se predstavi skladbom Mali čardaš, gdje smo, barem u nadahnuću, bili u zadanom okviru post­austrougarskih država. Autor efektnog stavka, u kojemu je briljirao mladi saksofonist, suvremeni je 89-godišnji španjolski saksofonist i skladatelj Pedro Iturralde, koji u svojem stvaralaštvu često koketira s flamenkom i džezom.

Svečani koncert u HNK-u povodom pete godišnjice hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji / Snimio Jurica Galoić / PIXSELL

Mađarski se ples skladno uklopio u prvi dio programa, sročen od plesnih i rapsodičnih formi, među kojima su kao tema nekoga zamišljenog ronda na koju smo se neprestano vraćali bili Slavenski plesovi, op. 46 Antonína Dvořáka, ali bili su tu i Plesovi iz Galante Zoltána Kodályja te Enescuova melankolična Rumunjska rapsodija. Hrvatske su boje branili Kolo iz baleta Licitarsko srce Krešimira Baranovića (koje smo u istoj prigodi, na istom mjestu, u izvedbi istog orkestra, čuli i prošle godine, što nas još jednom podsjeća da to remek-djelo hrvatskog baleta odveć dugo nismo vidjeli na kazališnim daskama) te Drmeš Dubravka Palanovića, novo djelo pisano na narudžbu HRT-a baš za praizvedbu na tom koncertu. U njemu skladatelj vrlo spretno povezuje Simfonijski i Tamburaški orkestar HRT-a, tradiciju i klasiku, srčanost i melakoliju podravskoga plesa. Njegova nas je nadahnuta i znalačka skladba oduševila i dala potvrdu da je Palanović naš najuspješniji glazbeni autor u ovom dijelu godine, koji je prethodnih mjeseci doživio praizvedbe svoje vokalnoinstrumentalne simfonije Jasan dan u Rijeci i orkestralne suite Iz Hrvatske u završnici sezone Zagrebačke filharmonije, u kojoj i sam svira kontrabas.

Drugi nas je dio programa odveo u samo srce Carstva, u njegovu prijestolnicu Beč. Uigranim Simfoničarima pridružili su se Zbor HRT-a, Pjevači crkve sv. Marka (Cantores Sancti Marci) i sjajni pjevači, sopranistice Martina Zadro i Ivana Lazar te tenor Krešimir Špicer. Program je bio pomalo „novogodišnji“, svečan i atraktivan – ulomci iz operete Šišmiš Johanna Straussa ml. na izvornom njemačkom jeziku. To naglašavam jer je Špicer, inače pjevač međunarodne karijere poglavito u baroknim operama, kao glavni lik Eisenstein 2010. briljirao u silvestarskoj uspješnici zagrebačkoga HNK-a u hrvatskom prepjevu i maestralnoj režiji Krešimira Dolenčića. Dotad je to djelo tradicionalno pred Silvestrovo u Zagrebu postavljala Komedija, a nakon što je Šišmiša HNK skinuo s repertoara, nažalost, nitko ga u Hrvatskoj više ne izvodi.

Idući programi na zagrebačkom Tomislavovu trgu, unatoč nestabilnim vremenskim uvjetima, održali su se prema planu: dan poslije, na Svjetski dan glazbe, Jazz orkestar HRT-a pod vodstvom Andreasa Marinella izvodio je obrade skladbi Franka Zappe (što je privuklo specifičnu publiku, svojevrsne zagrebačke coolere različitih naraštaja), nakon čega su se svaki drugi dan za široku publiku izmjenjivali programi Simfonijskog orkestra Muzičke akademije, koncert Zagrebačke filharmonije na Dan državnosti RH te popularna Opera pod zvijezdama, koju osmišljava ravnatelj Lisinskog Dražen Siriščević. Državničku je nit prigodnih koncerata tri dana poslije, 30. lipnja, nastavio koncert, doduše u zatvorenom prostoru za uzvanike, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, što smo mogli pratiti u izravnom prijenosu na 1. programu HTV-a i 3. programu HR-a.

Najbolji pjevači
Zagrebačke opere

Povod je tu bio peta obljetnica pridruživanja Hrvatske u Europskoj Uniji, a program ispresijecan deklamacijom probrane povijesne i suvremene hrvatske drame i proze u sudjelovanju glumačkih prvaka, uz Zbor i Simfonijski orkestar HNK-a, pod vodstvom maestra Nikše Bareze, predstavio je ponajbolje pjevačke izdanke Zagrebačke opere. U takvim prigodama sasvim je prikladno čuti Ivanu Lazar kao Violettu (vratolomna Sempre libera iz Verdijeve Traviate) i Stjepana Franetovića kao princa Calafa (planetarno popularna Nessun dorma sa završnim megapoticajnim Vincerò iz Puccinijeve Turandot), naravno, nezaobilazne Dubravku Šeparović Mušović kao Milu Gojsalića i Ljubomira Puškarića kao Zrinjskog, ali i novu prvakinju Zagrebačke opere, Valentinu Fijačko Kobić, koja je oduševila ne samo kao Gotovčeva Đula u uvodnom ulomku iz Ere s onoga svijeta nego i u središnjoj ariji Mjesecu Dvořákove vodene vile Rusalke.

Na programu ovogodišnjeg Zagreb Classica bili su i Glembajevi Baleta zagrebačkog HNK 2. srpnja i Jalta, Jalta kazališta Komedija 4. srpnja, a do 10. srpnja na programu je još rock-opera Gubec beg u izvedbi Simfonijskog puhačkog orkestra OSRH i Šibenskog pjevačkog društva Kolo 5. srpnja te nastupi glazbenika svjetskog glasa – violinista Juliana Rachlina uz Zagrebačku filharmoniju 7. srpnja i tenora Josea Cure uz sopranisticu Evelin Novak i Zagreb Classic festivalski orkestar 10. srpnja.