Četiri nova zakona u kulturi

Najavljena reforma zakonodavstva u području kulture provedena je u djelo na 8. sjednici Hrvatskoga sabora u 29. lipnja, na kojoj su usvojeni konačni prijedlozi četiriju novih zakona iz područja kulture: Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Zakon o muzejima, Zakon o audiovizualnim djelatnostima te revidirana Konvencija Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, priopćeno je na stranicama Ministarstva kulture. Novi zakoni trebali bi omogućiti bolju operacionalizaciju djelatnosti, priopćeno je iz Ministarstva.

Ključna promjena koju donosi novi, cjeloviti Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, koji je zamijenio onaj iz 1997, jest stvaranje zakonskih pretpostavki za potpunu preobrazbu iz klasičnog u digitalni arhiv. S tim ciljem Vlada je preuzela obvezu izrade Nacionalnoga plana razvoja arhivske djelatnosti. Nadalje, Zakonom se liberalizira dostupnost arhivskoga gradiva, ukida se rok od trideset godina nedostupnosti te javno arhivsko gradivo postaje dostupno od njegova nastanka, stoji u priopćenju. Podaci u javnom arhivskom gradivu koje je nastalo do 30. svibnja 1990. postaju dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka.

Novi Zakon o muzejima temeljitije definira pojam muzeja i muzejske djelatnosti te ulogu muzeja, čime će se olakšati njihovo osnivanje. Uz to će se omogućiti osnivanje muzeja vjerskim zajednicama. Postavlja se temelj reforme sustava zaštite i upisa u Registar kulturnih dobara RH te se daju veće ovlasti središnjem tijelu Sustava muzeja RH – Muzejskom dokumentacijskom centru.

Uređuju se zadaće javnih muzeja kao baštinskih ustanova, a posebice obveza inventarizacije i stručnog vrednovanja muzejskih predmeta i zbirki radi uspostavljanja zaštite u skladu s propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Vraća se upravno vijeće kao tijelo koje nadzire rad muzeja te se propisuju stroži kriteriji za izbor njegovih članova.

Novim Zakonom o audiovizualnim djelatnostima, koji zamjenjuje onaj iz 2007, uvode se izmjene u strukturama, načinu imenovanja i odgovornostima ključnih tijela Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC). Uvodi se nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, koja obuhvaća i člana Ministarstva kulture, postroženi su uvjeti i kvalifikacije za imenovanje članova i njihovih zamjenika, a mandat članova skraćuje se sa četiri na dvije godine. Uvodi se nova struktura upravnog odbora, u koji se imenuju po jedan ekonomsko-financijski i pravni stručnjak te dva člana iz reda stručnjaka za audiovizualne djelatnosti. Detaljnije se propisuju postupci imenovanja i razrješenja ravnatelja i članova tijela HAVC-a te se definira i regulira pitanje sukoba interesa članova tijela i umjetničkih savjetnika.

Nadalje, uređene su i proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela tako da obuhvaćaju i videoigre, čime je stvoren pravni okvir za dalji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije. Uvode se i mehanizmi samoregulacije i koregulacije kako bi se pojedina pitanja uređivala dogovorom zainteresiranih strana. Također, precizno se definiraju rokovi i postupak donošenja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva te se jasnije određuje što obuhvaćaju i iz kojih se izvora osiguravaju sredstva za rad HAVC-a, kao i sredstva za provedbu Nacionalnoga programa i poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela.

Sabor je na istoj sjednici usvojio i revidiranu Konvenciju Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji, kojom je smanjen minimalan doprinos te su tako stvoreni povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela u kojoj sudjeluju proizvođači iz RH. Konvencija također precizira sadržaj koprodukcijskog ugovora kako bi se svim stranama osigurali jednaki uvjeti u vlasništvu nad materijalnim i nematerijalnim pravima na djelo, kao i odgovarajuće sudjelovanje tehničkog i umjetničkog osoblja, što će pridonijeti i zaposlenosti hrvatskih filmskih djelatnika.