Festivali vrijedni pozornosti

Promovirajući ljepotu prirode i okupljanja zanesenjaka zaljubljenih u zvukovlja glazbe, festival Ars organi Sisciae i Zrin festival nađoše se u istom kolu. Ti zanesenjaci, poštujući tradiciju, traže i nalaze u njoj nešto zaboravljeno, uzvišeno, ali zapretano pepelom povijesti. Razmišljajući tiho, oni govore glasno i podcrtavajući vrijednosti stjecajem okolnosti zaboravljenih veličina i značaja.

Začudan nastup ansambla Musica Maxima u sisačkoj bazilici sv. Kvirina

Dvanaesti put Ars organi Sisciae u organizaciji istoimene udruge uspješno je odradio svoje poslanje prezentirajući i staro i novo glazbeno stvaralaštvo koje „svojom starinom i osebujnošću (ugođaji glazbe crkvenih orgulja) daju poseban spiritualni ugođaj i iznimne duhovne doživljaje. Glazba renesanse i baroka s pravom je punila gotovo sve glazbene večeri festivala. Na otvaranju su u crkvi sv. Lovre u Petrinji nastupili Vedran Kocelj, truba, Monika Cerovčec, sopran, i Pavao Mašićev, orgulje. Druge večeri festivala uživali smo u odličnom nastupu Ivane Lazar, koja je uz Silvija Richtera na violini, Krešimira Lazara na violončelu i Krešimira Hasa na čembalu – članove Camerate Garestin – izvela nekoliko lijepih Händelovih arija, uz koje smo čuli i djela Cecchinija i Motovunjanina. Toga ponedjeljka navečer u srcu Banovine, u mirisnom Viduševcu, festivalska publika napunila je crkvu na radost domaćih. Veliko iznenađenje festivala bio je Erik Jan Eradus, orguljaš iz Nizozemske, glazbenik profinjene edukacije i sjajna umijeća improvizacije. Nametnuo se odličnim recitalom pretežno glazbe 19. i 20. stoljeća, iz vremena nastanka Hefererovih orgulja, na kojima je svirao u Martinskoj Vesi. Njegova suradnja sa Silviom Richterom (Zagreb, barokna violina) i Margaretom Klobučar, sopran, bila je pokazatelj izvrsne škole, profinjena ukusa i glazbenog poštenja. Također, na festivalskom programu slušali smo i djela sisačkoga skladatelja Matije pl. Ivšića u izvedbi sisačkoga Katedralnog zbora pod vodstvom Jelene Blašković, uz Roberta Jakicu na orguljama.

Posebna festivalska atrakcija bio je nastup ansambla Musica Maxima. U njihovoj izvedbi improvizacija pod naslovom Molitva dočarala nam je, zvukom gongova, tibetanskih zdjela, školjki, afričkih bubnjeva, didgeridooa i orgulja, ideju stvaranja svijeta. Oplemenjeno svjetlosnom umjetnošću Gordane i Zorislava Šojata, to zvučno oslikavanje pradavne prošlosti bio je izniman i hrabar multimedijalni iskorak festivalskog programa. Nesvakodnevni glazbeni trenutak stvoren instrumentima iz nekoga davnog vremena ispunio je sisačku baziliku sv. Kvirina snagom osobite zvučne rezonancije, nagovještavajući nam susret s praiskonom. Nadasve atraktivan spoj zanimljivog instrumentarija i fantastične akustike suvremene arhitekture bazilike te svjetlosne umjetnosti bračnog para Šojat dao je novu notu festivalu Ars organi Sisciae, svrstavajući ga u glazbene spektakle ispred svoga vremena.

Koncertom naslovljenim Ususret Zrin festivalu, ubrzo nakon završetka orguljaškog festivala počeo je ovogodišnji Zrin festival 20. svibnja u dvorani Glazbene škole Frana Lhotke u Sisku koncertom Trija Amadeus: Leonid Sorokow (Rusija, violina), Ruben Dalibaltayan (Armenija, klavir) i Krešimir Lazar (Hrvatska, violončelo).

U župnoj crkvi BDM u Topuskom, 3. lipnja Zrin festival i službeno je otvoren koncertom Hrvatskoga baroknog ansambla. Solist Stjepan Nodilo, oboa i flauta, predstavio se iznimnom ozbiljnošću. On je muzikalan perfekcionist, ton mu je nosiv, kristalno koncentriran, fraze zaobljene i dorečene.

Festivalski program odveo nas je još i u Brest Pokupski, prezentirajući lijepu drvenu kapelu sv. Barbare uz pjesmu FA Ivan Goran Kovačić i KUD-a Pokupljanka, a zatim u Divušu na koncert Anabele Barić, sopran i Izidora Erazema Grafenauera, teorba i gitara, a naposljetku u Hrvatski Čuntić, gdje smo zanimljivim programom Zagrebačkoga gitarskog trija zatvorili festival.