Pisac kao rock-zvijezda

Mediteranski festival knjige, drugi po redu sajam knjiga festivalskog tipa, održao se i ove godine u kompleksu Športskog centra Gripe, od 9. do 13. svibnja, pri čemu je najposjećeniji događaj očekivano bio susret sa svjetski popularnim piscem krimića norveškim književnikom Joom Nesbøom, koji je u Splitu održao promociju svoje nove knjige Macbeth. S obzirom da je autor strastveni penjač i da se dan prije upoznao s reljefnim stijenama brda Marjan, gdje se i ozlijedio, a razgovor je bio vremenski ograničen zbog nastavka piščeva putovanja, predstavljanje splitskoj publici bilo je kratko i slatko.

Festival knjige organizira Zajednica nakladnika i knjižara HGK, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Grada Splita te uz potporu brojnih partnera. Organizacijom koju predvodi predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić i bogatstvom programa čiji je urednik Kruno Lokotar festival se već prvom godinom profilirao kao ozbiljna i jedinstvena književna manifestacija, a ove godine to je definitivno i potvrdio. Dvije tematske linije otvarale su pitanje Hercegovine kao iscrpne teme koja omogućuje brojne rasprave i rušenje stereotipa te pitanje Dalmacije, koja je s turizmom doživjela metamorfozu.

Gozba dalmatinske poezije

Unutar ta dva tematska okvira i ostalih aktualnih tema uspješno su ostvarene panel-rasprave, književne promocije, ali i kvizovi, dječje igre i promocije dječjih naslova, što je velika prednost s obzirom na porazne nedavne statistike o navikama čitanja kod djece i mladih ljudi u Hrvatskoj. S obzirom da književno nakladništvo gravitira Zagrebu, inicijativa organizatora zasigurno je veliki korak za razvoj nakladničke industrije i kulturne scene u Splitu, a i šire, jer ideja je festivala obuhvatiti šire područje Mediterana. Pri svemu tome, organizatori su omogućili partnerima subvencionirani prijevoz za osnovne i srednje škole izvan Splita, Hrvatske željeznice imale su u dane festivala akciju za prijevoz Zagreb–Split, pristup osobama s invaliditetom i prilaz dvorani za dječja i invalidska kolica, što zapravo pokazuje visoku kvalitetu organizacije festivala. Ideja je ostvariti festival koji će biti dostupan i prikladan svim građanima, bez obzira na njihovu dob, mogućnosti i interese, a činjenica je da je i prvi put program nekog festivala otisnut na Brailleovu pismu te putem Saveza slijepih i slabovidnih Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatske knjižnice za slijepe distribuiran svim njihovim korisnicima.

Norveški književnik Jo Nesbø u Splitu je prvo potpisao prijevode svojih knjiga na Brailleovu pismu  / MFK arhiva

Već prvi dan festivala pokazao je gusto i pomno tkan program, koji se temeljio na književnim promocijama u popodnevnim satima u velikoj dvorani, programom za djecu u Bookvariju (radionica za djecu i kviz o Mediteranu), praktičnim satom robotike i programiranja za osnovnoškolce, radionicom ilustriranja i tzv. Bajkaonicom u Malom Bookvariju. Od književnih promocija izdvojila bih pravu gozbu dalmatinske poezije: promociju zbirke poezije Mehanika peluda zadarske pjesnikinje Martine Vidaić i Permutacije splitskog pjesnika Marija Glavaša, koju je vješto moderirala splitska pjesnikinja Nada Topić, a u samoj promociji sudjelovao je i urednik knjiga Kruno Lokotar.

U energičnom razgovoru posjetitelji su mogli čuti Martininu intimnu poeziju, za koju kaže da joj je takav poetski iskaz u određenom razdoblju života najbolje odgovarao, ali mu se neko vrijeme ne misli vraćati. Isto tako, pjesma Mrzim avokado, uz još dvije pjesme, koju je pročitao Marko Glavaš, potvrdila je su kako su Permutacije kompleksna zbirka dugog, proznog stiha sasvim drukčijeg od Martinina, i nelagodnoga snažnog diskursa iz kojeg progovara lucidnost i sklonost ludizmu. Brojne najavljene panel-diskusije otvorila je rasprava o Lektiri u kontekstu Nacionalne strategije čitanja i Kurikularne reforme, u kojoj sam i sama sudjelovala, u razgovoru o važnosti lektire i čitanja s kolegicama knjižničarkom i pjesnikinjom Nadom Topić te profesoricom hrvatskog jezika Vesnom Samardžić, uz izvrsnu moderaciju Katarine Luketić. Koliko lektira može biti zabavna i kreativna, a na koje sve atraktivne i inovativne načine učenici mogu zavoljeti čitanje, pokazali su nam i sinjski školarci koji su bili u publici.

Drugi dan festivala bio je obilježen raznovrsnim programom za djecu i mlade, iz čega bih svakako izdvojila entuzijazam i kreativnost Jasmine Žiljak Ilinčić, koja je svojom Bajkaonicom uporno svaki dan zabavljala najmlađe s tolikom količinom pozitivne energije i volje da ju je bio naprosto užitak gledati, i to ne samo najmlađoj publici.

Posjetitelji Mediteranskog festivala knjige u Splitu

Drugi je dan započeo panel-diskusijom o komunikaciji s nakladnicima kao preduvjetu za uspješan školski sustav, nastavio se predstavljanjem vodiča za djecu Arheološkog muzeja u Splitu, živim i dinamičnim programom za djecu, panel-diskusijom o hercegovačkom pjesniku Veselku Koromanu, predstavljanjem triju novih knjiga i dvaju festivala iz Širokog Brijega i još koječim. Izdvojila bih čitanje katalonske poezije na izvornom jeziku kao izniman poetski doživljaj, na predstavljanju zbirke najnovijeg katalonskog pjesništva Riječ za jedan lapidarij, koju je predstavio akademik Tonko Maroević.

Jo Nesbø stvorio gužvu

Vrhunac Festivala bilo je prijepodnevno gostovanje Joa Nesbøa. Jedan od predstavljača bio je Kruno Lokotar, koji je vještim, intrigantnim i duhovitim razgovorom otkrio publici zanimljive činjenice iz piščeva života poput nogometnih afiniteta i simpatiziranja našega nogometnog igrača Luke Modrića, prekida vlastite nogometne karijere zbog ozljede, analogije niza čudnih zbivanja između nogometa i kraljevske obitelji, duge tradicije pripovijedanja u vlastitoj obitelji, čemu duguje svoj talent, slobode kretanja i životnih planova koju mu otvara spisateljski posao, ljubavi prema Hrvatskoj, u koju se uvijek vraća... Jo Nesbø prvo je potpisao prijevode svojih knjiga na Brailleovu pismu te CD-ove s audiozapisima svojih djela, a prva osoba koja se popela na pozornicu i dobila njegov potpis bila je djevojčica Julija, vjerna čitateljica koja je pročitala sve njegove knjige. Ako je netko od posjetitelja festivala kojim slučajem i bio nezadovoljan jer mu „velika spisateljska zvijezda“ nije potpisala knjigu, sigurno mu je nezadovoljstvo umanjila činjenica da je tim književnim događajem grad Split ipak pokazao da ima književnu publiku i aktivne čitatelje koji su to jutro na nekoliko sati zanemarili svoje poslovne ili obiteljske obveze i pohrlili u Veliku dvoranu na Gripama.

Isto tako, iako je predstavljanje započelo uz Hendrixovu pjesmu Hey Joe, koja je za ovu priliku preimenovana u Hej Jo, književni susreti ipak nisu rock-koncerti pa ne moraju nužno završiti autogramom, odnosno potpisivanjem knjige, već bi trebao biti dovoljan užitak kupiti knjigu ili slušati o njoj, utoliko što grad Split ne pamti dolaske velikih svjetskih pisaca i gužve na književnim manifestacijama kao što je bilo tom prigodom.

Isti dan na sajmu su se događale i druge književne promocije, poput promocije romana Calypso crnogorskog književnika Ognjena Spahića i publicističke knjige splitske znanstvenice Ivane Prijatelj Pavičić, ali posebno bih naglasila kako je u popodnevnim satima festival ugostio hrvatskoga književnika Kristiana Novaka, koji je zajedno s urednikom Krunom Lokotarom i uz moderaciju Patricije Vodopija predstavio svoj višestruko nagrađivan roman Ciganin, ali najljepši. Naime, njegova predstavljanja i intervjui uvijek su spoj strpljenja i skromnosti, jednostavnosti i talenta. Novak je govorio o tematskim linijama koje se provlače u obama njegovim posljednjim romanima (Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši), Međimurju kao području demistifikacije, o kolektivu i pojedincu unutar njega, čudovištima unutar zajednice i nas samih, romskoj zajednici, pisanju i angažmanu u kazalištu.

Dobra književnost
može biti popularna

Budući da su kazališne adaptacije, uz brojne osvojene književne nagrade, ove godine nagrađene na Marulićevim danima u Splitu, jasno je da je Novakova suradnja s kazalištem u posljednje vrijeme intenzivna pa je tako pisac naglasio kako već godinu i pol nije stigao ništa napisati. Patricija Vodopija zaključila je da je Kristianovo književno stvaralaštvo pokazatelj kako i vrhunska književnost može biti itekako popularna i kako tim fenomenom autor ruši stereotipe, a ovim predstavljanjem Novak je još jednom pokazao da je jednostavnost u nastupima uvijek ponajbolje rješenje.

Četvrti dan festivala sadržavao je čak četiri panel-diskusije, od kojih bih izdvojila Rezidencije kao kulise, u kojoj su sudjelovali Maja Vrančić (Udruga Kurs), Ognjen Rađen i Natalija Grigorinić, kreativni i daroviti pisci iz Ližnjana, gdje su pokrenuli Književno svratište Zvona i nari te književnik Renato Baretić, koji je bio gost nekoliko europskih rezidencija. U raspravi Novi ženski glasovi Mediterana sudjelovale su književnice Olja Savičević Ivančević, Tanja Mravak i Korana Serdarević, koje su govorile o posljednjim književnim ostvarenjima, poetici svojih diskursa, odnosu prema emancipaciji i položaju žena u hrvatskoj književnosti, ženskim likovima i njihovim pričama, patrijarhalnoj sredini i razobličavanju konvencija u tekstu.

Posljednji dan festivala ponudio je mnogo sadržaja za djecu pa je tako završio lepršavo, poletno, s pozitivnom energijom za buduće naraštaje, koji se tek upoznaju sa svijetom knjige. Jutro je započelo promocijom slikovnice naše najuspješnije književnice Olje Savičević Ivančević Šporki Špiro i Neposlušna Tonka, koja je predstavila slikovnicu zajedno sa svojim sinom, a njegova pojava na stolici na promociji mamine knjige, kako nezainteresirano zirka okolo, zaista je najnježnija slika s ovoga Mediteranskog festivala. Nastavilo se predstavom za djecu, promocijama novih naslova, radionicama za djecu i mlade, kvizovima, panel-diskusijama, izložbama ilustracija – sve su to pokazatelji velikoga truda i uložene energije koja se inicijatorima i organizatorima projekta zasigurno vratila jer je festival bio posjećeniji nego prošle godine. Iako grad Split do nedavno nije bio književno-kulturna destinacija, u posljednje dvije godine to je postao jer je Mediteranski festival knjige optimistično potvrdio kako grad ima potencijal za kulturni napredak i ostvarenje nekih novih kulturnih obrazaca, dosad uglavnom nepoznatih. Do sljedeće godine organizatori festivala poručuju posjetiteljima i svim prijateljima festivala: „Čitamo se!“