Ogranci kao baza

Već je brojnim, čak tradicionalnim zajedničkim projektima dokazano kako ogranci Zagrebačke županije aktivno prepoznaju i trajno njeguju nužnost međusobne povezanosti i suradnje, a 14. svibnja ta čvrsta kohezija potvrđena je i formalnim susretom u sazivu i organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom. Moderatorica susreta, predsjednica Ogranka Klementina Škrabe, okupila je predstavnike, predsjedništvo Kloštra Ivanića, Pokupskog, Samobora, Svete Nedelje, Svetoga Ivana Zeline, Velike Gorice i Zaprešića, ali i najviše predstavnike Matičine središnjice – predsjedništvo Matice hrvatske u sastavu predsjednika, akademika Stjepana Damjanovića, potpredsjednika Stipe Botice, potpredsjednika Damira Barbarića, glavnoga tajnika Zorislava Lukića, gospodarskoga tajnika Damira Zorića te tajnice predsjedništva Ane Kranjčić i tajnice za ogranke Ide Hitrec.

Uz predstavnike ogranaka Matice hrvatske Zagrebačke županije susretu su prisustvovali i najviši dužnosnici iz Matičine Središnjice

Odmah po pozdravnom govoru nazočnima se obratio Nino Škrabe s nekoliko riječi o povijesti jaskanskog ogranka u širem kontekstu povijesti kraja i države, kao i obnoviteljskom uzletu koji od 1991. raste sve do danas. Također je dan prijedlog o mogućnosti osnivanja zajedničkog lista, revije ­Prsten ogranaka Zagrebačke županije.

Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović istaknuo je ključnu važnost uspostavljene veze, informiranja među ograncima i članovima, komunikacije i djelovanja na kulturnom planu nacionalnih nazivnika. Isti nacionalni okvir naglasio je potpredsjednik Damir Barbarić u izlaganju o zadaćama Matice hrvatske kroz prizmu rada Franje Markovića. Glavni tajnik Zorislav Lukić iznio je iscrpnu analizu rada, odnosno aktivnosti ogranaka i njihova članstva.

Pojedinačna predstavljanja otvorio je Božidar Balenović, predsjednik OMH u Kloštru Ivaniću, izlaganjem o protekloj nakladničkoj djelatnosti i istaknutim izdanjima lokalnih pjesnika i pisaca poput Feliksa Srećka Barušića, Milke Trnine i brojnih drugih imena. Ogranak je izrazito ponosan na svoj godišnjak, koji vrijedno „pabirči“, prikuplja i sažima godine Kloštra Ivanića. Od najavljenih zbivanja nagoviještena je likovna kolonija Ususret ljetu, i zbornik u pripremi Povijest sa dvanaest znanstvenih radova što pokrivaju 920 godina povijesti kraja.

Početak rada samoborskog ogranka označila je 1990. godina, a konstantni rast do danas rezultirao je sa čak dvanaest stalnih programskih aktivnosti i četvorim periodičkim publikacijama tijekom godine. Ogranak, prema riječima predstavnice, tajnice Lade Lokmer, organizira svoj rad u šest odjela uz tridesetak angažiranih članova, a s istim zalaganjem Ogranak uživa i dobru medijsku popraćenost svojih kulturnih ostvarenja. Posebno je iskazana želja za nastavljanjem i učvršćivanjem suradnje u međusobnim projektima ogranaka.

Predsjednik ogranka u Svetoj Nedelji, Ervin Škacan, izrazio je zadovoljstvo uspješnim otvaranjem već šeste sezone mladog ogranka i pohvalio suradnju s ograncima u Samoboru i Zaprešiću kao izvrstan poticaj za rad. Ogranak se posebno ponosi ciklusom koncerata u svetonedeljskim crkvama i kapelicama, a izrazito glazbena usmjerenja u djelatnom opusu ostvarena su i već tradicionalnim Festivalom ljubavne poezije, glazbe, meda i vina, koji će ove godine uroniti u tamne boje bluesa.

Ogranak u Svetom Ivanu Zelini predstavili su predsjednica Vesna Bičak Dananić i potpredsjednik Stjepan Dragija. Kratkim izlaganjem obuhvatili su povijest ogranka i osobito krizno razdoblje u prošlosti te njegov ponovni uzlet i rast. Među recentnim publikacijama od interesa za Županiju svakako se ističe Kajkavski rječnik okolice Svetoga Ivana Zeline, ali i znanstvenopovijesna djela u slavu lokalnoga i nacionalnog velikana Dragutina Domjanića. Kao dokaz skrbi za stvaralaštvo lokalnih autora, najavljena je i zbirka lokalnih pjesnika u skoroj budućnosti.

Ogranak u Velikoj Gorici jedan je od jačih i aktivnijih u Matičinoj obitelji, o čemu posebice svjedoče tjedni kulturni susreti Matičin četvrtak, aktivni na turopoljskoj kulturnoj pozornici već devet godina. Suradnja s drugim ograncima posvjedočena je nedavnim posjetom siščanskoga ogranka, ali trajna uspješna nastojanja premašila su okvire Matice i uključila i druge udruge, ponajprije kulturno-umjetnička društva. Predsjednik Stjepan Rendulić iznio je podatak i da su u pripremi novi broj časopisa Luč, kao i monumentalni projekt, Turopoljski rječnik.

Izlaganje predsjednika Ogranka u Zaprešiću Dragutina Grgasa podcrtano je uključenjem mladih u rad vrlo razgranatih aktivnosti: izdavaštva, spomeničke i posebno likovne, umjetničke djelatnosti. Kako je riječ o izvornom zavičaju mnogih velikana hrvatske povijesti, postavljanje spomenika, spomen-ploča i organizirano obilježavanje obljetnica čine okosnicu aktivnosti. Pri svakoj izložbi i u svako zbivanje pokušava se uključiti što više mladih, i udruga i pojedinaca. U pripremi je već 32. zbornik radova učenika osnovnih i srednjih škola posvećen hrvatskome književniku Anti Kovačiću.

Ogranak Matice hrvatske u Pokupskom predstavio je predsjednik Dario Kaurić, dotaknuvši se brojnih događanja u (su)organizaciji i sudjelovanju ogranka na tlu svoje općine. Iako razvijene likovne i glazbene djelatnosti, ogranak je svoj rad još od osnivanja 1999. najjače potpisao na području očuvanja povijesne crkvene i svjetovne materijalne baštine. Ogranak je dobrobiti svoga kraja pridonio i osnivanjem prvih novina toga područja – Pokupske panorame. Pokrenut je i projekt za mlade Kako su živjeli naši stari.

Predsjednica ogranka domaćina susreta, Klementina Škrabe, izložila je kratku povijest ogranka od obnove 2010. te navela niz pojedinačnih uspjeha počevši od prvog izdanja, Pisci jaskanskog kraja Nina Škrabea pa sve do monografije Duhovna baština Stepinčeva i Kuharićeva zavičaja fra Anđelka Košćaka. Osim bogate nakladničke djelatnosti, ogranak se diči i raznovrsnim drugim aktivnostima književnih večeri, znanstvenih skupova i predavanja, koncerata, izložbi i manifestacija, ali i umjetničkim susretima koji se redovito organiziraju u prirodi i na otvorenom, diljem Žumberačke gore.

Stoga su potpredsjednik Stipe Botica i gospodarski tajnik Matice hrvatske Damir Zorić u svojim obraćanjima zaključno utvrdili kako zadaća svakog ogranka dostojno ispunjava ciljeve zaštite, obnove i daljnje produkcije tradicijske kulture vlastitoga mikrozavičaja, zaranja duboko u zemlju i oblikuje nove sadržaje. Pritom mjesno i lokalno postaje ključni čimbenik regionalne i nacionalne kulturne slagalice, a sami ogranci drže atomsku vrijednost u građenju baze, osnove svega višega, kako u organizacijskom stablu Matice hrvatske, tako i na hrvatskoj nacionalnoj razini.