Kulturnoturistička ruta Putovima Frankopana

Na prostoru Primorsko-goranske županije niz je kulturno vrijednih objekata, no ljepotom, položajem i mistikom osobitu pozornost privlače stare utvrde i kašteli, izgrađeni u razdoblju srednjeg i ranoga novog vijeka. Primorsko-goranska županija od 2005. neprekidno ulaže napore u obnovu i revitalizaciju tih građevina. Frankopanski kašteli, utvrde, stari gradovi i sakralni objekti povezani u jedinstvenu kulturno-turističku rutu okosnica su projekta vrijedna 64 milijuna kuna (od čega 47,3 milijuna bespovratnih sredstava Unije). Riječ je o jednom od najsloženijih projekata kulturne baštine u Hrvatskoj. Cilj je projekta zaštititi kulturnu baštinu od propadanja, potaknuti svijest o njezinoj vrijednosti, aktivirati dionike lokalnih zajednica i turistički promovirati. Tematskim osmišljavanjem i umrežavanjem manje poznatih kulturnih atrakcija stvaraju se potencijali koji mogu preusmjeriti naglasak s mega­atrakcija na mreže manje poznatih kulturnih krajolika.

114 Frankopana u 17 naraštaja

Kulturnoturistička ruta Putovima Frankopana zasnovana je na bogatom nasljeđu obitelji Frankopan, a poslije i Zrinskih. Članovi te velikaške obitelji bili su nositelji političkog, društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske. Obnašali su važne društvene i političke dužnosti – bili su knezovi, banovi, potkraljevi i ratnici, podupiratelji umjetnosti i pjesnici, a na kraju i politički prevratnici. Uživali su ugled među europskim plemstvom, primali priznanja za zasluge od pape u Rimu, sklapali obiteljske i prijateljske veze širom Europe, pratili su modu, osnivali brojne tiskare, promicali hrvatsku riječ i staro hrvatsko pismo – glagoljicu. U njihovoj lozi bilježi se niz od 114 Frankopana u sedamnaest naraštaja. Tijekom povijesti koristili su dva grba – stari sa šestokrakom zvijezdom na crvenom polju, a potom grb rimske patricijske obitelji De Frangepanibus s dvama lavovima koji lome kruh.

Kreiranje rute vođeno je idejom holističkoga pristupa, uključivanjem mnogostrukih ciljeva te umrežavanjem s brojnim suradnicima kako bi konačni proizvod bio funkcionalna platforma za realiziranje kulturnih i turističkih sadržaja, namijenjenih kako lokalnom stanovništvu tako i turistima. Zamišljena je kao alat koji manjim lokalnim zajednicama, u kojima se navedeni objekti mahom nalaze, služi za vlastitu promociju te olakšava korištenje kulturnih i prirodnih potencijala. Ruta ima snažnu i dojmljivu pozadinsku povijesnu priču, koja će u još većoj mjeri pobuditi interes lokalne zajednice, ali i turista.

U projekt je uključeno dvadeset lokaliteta: sedamnaest kaštela te tri sakralna objekta. Dvanaest lokaliteta nalazi se na području nekadašnje frankopanske Vinodolske županije (kaštel Grobnik, kaštel u Bakru, Stari grad Hreljin, dvorac Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, kaštel Drivenik, kaštel Grižane, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom, Stari grad Ledenice, kaštel Trsat i pavlinski samostan u Crikvenici), tri na otoku Krku – ishodištu obitelji Frankopan (kaštel Gradec, kaštel u Krku i franjevački samostan na Košljunu) te pet u Gorskome kotaru (dvorac Zrinskih u Čabru, kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, dvorac Stara Sušica, dvorac Severin i manastir Gomirje).

Obnova kaštela dobro napreduje

Dosad su provedene brojne projektne aktivnosti, a glavnina radova na uređenju interpretacijskih centara tek slijedi. Završeni su radovi rekonstrukcije međukatnih konstrukcija kaštela u Bakru, radovi sanacije bedemskih zidova kaštela u Krku te restauratorski radovi na kamenim detaljima u kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi. U dvorcu Nova Kraljevica započeli su radovi na uređenju sanitarnih čvorova, u tijeku je statička sanacija i konzervacija zapadnog zida stambenog dijela trsatskog kaštela i obnova vanjske stolarije u dvorcu Zrinskih u Čabru. Slijede radovi na obnovi pročelja dvorca Nova Kraljevica te uređenje okoliša, uređenje stalnog muzejskog postava u kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi, obnova fasade na zgradi (nekadašnji kaštel) Općine u Bribiru, postavljanje montažnoga sanitarnog čvora na javnoj površini neposredno uz kaštel u Bakru te radovi na uređenju i opremanju istraživačkog i edukacijskog centra u Lokvama. Ukupne investicije, aktivnosti i rezultati projekta bit će prikazani 2020, kada Rijeka postaje i Europska prijestolnica kulture, a Kulturnoturistička ruta Putovima Frankopana novi cjeloviti turistički proizvod na području Primorsko-goranske županije.

U osam novootvorenih interpretacijskih centara bit će predstavljene pojedine epizode srednjovjekovnoga života i frankopanske povijesti: 600 godina europske povijesti i umjetnosti, europska graditeljska baština, bioraznolikost Europe, gospodarska povijest Europe, Frankopani i Antemurale Christianitatis, europsko nasljeđe zaštite ljudskih prava, duhovna baština Europe i europska pismenost. Posjetiteljski centar u dvorcu Nova Kraljevica prvi je takav uređeni prostor, otvoren u studenome 2016. Mjesto je istraživanja i dijaloga o povijesti i kulturnoj baštini, ali i prostor za organizaciju kulturnih događanja, radionica i drugih aktivnosti kako bi male lokalne zajednice dobile kulturne centre koje će moći baštiniti budućim generacijama. U centru se formira frankopanska knjižnica, a uz mramorni kamin iz vremena Ane Katarine Zrinske odvijaju se edukativni i kreativni programi za sve uzraste. U autentičnom prostoru, kao nositelj interpretacije, smjestio se prostorno-skulpturalni izložak, izlomljena neprekinuta traka od fundermaksa koja će biti lajmotiv u svim interpretacijskim centrima diljem rute. Osim pričom, povijest se tumači brojnim ilustracijama, fotografijama i multimedijalnim aplikacijama s originalnim umjetničkim animacijama, a u žarištu je same interpretacije interakcija s posjetiteljima i buđenje emocija. Frankopani su prikazani cjelovito, sa slavnim i manje slavnim epizodama, poput pojedinaca koji se nalaze pred životnim kušnjama, baš kao i svaki posjetitelj pred svojima. Susret senzibiliteta suvremenih umjetnika sa snažnom povijesnom obiteljskom pričom od hrvatskoga i europskoga značenja čini posjet Posjetiteljskomu centru nezaboravnim iskustvom, okidačem za nastavak istraživanja putova Frankopana.

Izložba Navik on živi ki zgine pošteno u Rijeci

Osim ulaganja u objekte, projektom je predviđen i niz drugih aktivnosti. U tijeku je priprema monografije o Frankopanima, 2020. bit će međunarodna konferencija o temi srednjovjekovne povijesti, u pripremi je izrada računalne igrice, brojnih tiskovina i publikacija te ciklus edukativnih radionica, slijede i arheološka istraživanja duž rute. Upravo ove godine obilježava se i velika 900. obljetnica prvoga spomena knezova krčkih, poslije Frankopana. Planira se mnoštvo kulturnih, znanstvenih, zabavnih i sportskih događanja na kulturnoturističkoj ruti, a središnja manifestacija, Frankopanski vikend, održat će se od 14. do 16. rujna u dvorcu Nova Kraljevica u Kraljevici.

U povodu 900. obljetnice Frankopana otvorena je 4. svibnja 2018. u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci izložba Navik on živi ki zgine pošteno / Frankopani 1118–1671. Izložena je rijetka i vrijedna muzejska građa koja pripada među najvažnije nacionalne memorabilije, a nalazi se u brojnim hrvatskim ustanovama, sakralnim zbirkama i crkvama. Izložba je plod višegodišnjega proučavanja i sakupljanja baštine obitelji koja nas je zadužila golemim naporima i žrtvama koje je ulagala u obranu Hrvatske od osmanlijskih osvajača te u otpor prema carskom bečkom apsolutizmu, koja je obogatila našu književnost i napravila mnogo za razvoj hrvatskoga društva i kulture, pismenosti, gospodarstva, ljudskih prava, prava žena. Izložba će biti otvorena do 1. srpnja 2018.

Sve informacije o Kulturnoturističkoj ruti Putovima Frankopana dostupne su na internetskoj stranici www.frankopani.eu i besplatnoj mobilnoj aplikaciji za pametne telefone (The Routes of the Frankopans). Aktivni su i profili na društvenim mrežama: Facebook (Kulturna ruta Putovima Frankopana), Instagram (@putovima_frankopana) i Twitter (@frankopanieu).