Biseri Rijeke dubrovačke

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan održala je, na poziv Ogranka Matice hrvatske iz Boke kotorske, predavanje u Tivtu, u Galeriji ljetnikovca Buća 10. svibnja. Tema predavanja bila je Svakodnevica života u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke (od 15. do 19. st.). Na početku predavanja Slavica Stojan konstatirala je da je Rijeka dubrovačka neprijeporno stekla mitsko značenje u hrvatskoj kulturi, prije svega zbog iznimne konfiguracije, plodnosti i bogatstva svježe izvorske vode. Rijeka je omogućavala stanovnicima Grada da istodobno održavaju i urbani i ladanjski život.

Slavica Stojan

Dubrovački ljetnikovci nemaju izgled kraljevskih palača, a ipak otkrivaju visoki standard života svojih prvih vlasnika. Boravak na ladanju mnoge je potaknuo da gaje pjesničku riječ, štoviše, najslavniji glasovi hrvatske književnosti i njihova stvaralačka djela nastali su upravo među zidovima ljetnikovaca Rijeke dubrovačke, istaknula je Slavica Stojan. Ljetnikovci očituju humanistički duh ne samo renesansnog razdoblja, koje je donijelo obilje i nadu, nego su i odraz baroknoga vremena, razdoblja u kojem Dubrovačka Republika prolazi kroz ozbiljna iskušenja i teške političke i ekonomske krize, osobito nakon Velike trešnje 1667. U toj katastrofi osobito su stradali ljetnikovci, jer je većina tih građevina bila podignuta na mekanim terenima, uz vodu. Ljetnikovci su i nakon ukinuća Republike, sve dok i posljednji potomci drevnoga koljena nisu zauvijek otišli, ostali okrilje tradicijskih vrijednosti i aristokratskih vrlina, mjesta u kojima se njegovalo znanje i komuniciralo stihovima, u kojima je fiziokratizam išao podruku s latinskim heksametrima o poljodjelstvu, o hedonističkim gozbama pod pergolama na zabavama dubrovačke aristokratske i intelektualne elite.

Budući da su nepovratno izgubila svoj izvorni krajolik, posve je neizvjesno mogu li ta povijesna zdanja, koja su gradile moćne dubrovačke obitelji vlastitom ekonomskom snagom i uglađenim osjećajem za sklad u prostoru, upitala se Slavica Stojan, ponovno zaživjeti puninom života u redefiniranim uvjetima opstanka i u novosmišljenim ulogama. Predavačica je ipak izrazila nadu da bi Rijeka dubrovačka sa svojim ljetnikovcima, njihovim pričama i davnim protagonistima mogla postati turistička poslastica onim posjetiteljima koji su zainteresirani za iskustva u kontekstu znanosti i kulture, simbolike i identiteta, povijesti i duhovnosti, onima koji traže specifične lokalne bisere i atrakcije visokog intenziteta.