Tisak u šezdesetima

Iako su potkraj pedesetih i početkom šezdesetih novine izgubile medijski monopol zbog raširenosti televizije, i u šezdesetima ostao je dnevni tisak glavni medij masovnog komuniciranja, „jutarnja molitva intelektualca“, kako je duhovito napisao Hegel.

Inovativni grafički dizajn modernizirao je tisak

Nakon širenja televizije bila je potrebna modernizacija novinstva, a omogućena je tehničkim razvojem, privlačnijim grafičkim izrazom, kvalitetnijom fotografijom. „Na prvim stranicama dnevnih listova, svuda u Hrvatskoj, dominirali su politički uspjesi, protok vremena skandirali su kongresi, plenumi i ekspozei, skupštinski i saborski, između privrede i sporta skutrila se kultura, zadugo jedino mjesto na kojem se znalo naći prostora i za polemiku, s prikazima predstava, koncerata, izložbi, ukratko, kronikom institucionalne kulture“, istaknuo je Inoslav Bešker u katalogu izložbe Šezdesete. Novine su imale klasičnu rubriciranu diobu, a pojavila su se i glasila magazinskoga tipa posve posvećena zabavi, razbibrizi i glamuru, poput Plavog vjesnika, Svijeta, Arene, Starta.

I politički okršaji vodili su se na novinskim stranicama, a posebno se tu isticao Vjesnik. Osobito je važno istaknuti Telegram, u kojem je 1967. objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Takvi primjeri pokazivali su da su šezdesete doba prodora stanovitog pluralizma u novinski diskurs jer osim što Katolička crkva pokreće dvotjednik Glas Koncila 1963, znatno važnija postaje omladinska štampa, tj. od 1967. znatnije se oslobađa studentski bunt oblikovan u razvoju autorskog novinarstva Mladosti, Studentskog lista, Omladinskog tjednika i Poleta, koji će se posebno istaknuti inovativnim grafičkim dizajnom i fotografijom.

Može se reći da je dvogodišnje razdoblje, od jeseni 1966. do kolovoza 1968, bilo najliberalnije u hrvatskom novinstvu u Jugoslaviji sve do druge polovice osamdesetih.

Dakle, u novinama se 60-ih provodio medijski utjecaj na javni i opći imaginarij te su one odražavale standard opće pismenosti i oblikovale diskurs u javnoj sferi, što danas uglavnom nije slučaj.