Vijenac 631

Matica hrvatska

U Središnjici predstavljene tri važne knjige paških Ogranaka

Pag nekad i danas

Nera Meštrović

Središnjica Matice hrvatske 25. travnja u Velikoj je dvorani ugostila predstavnike triju svojih ogranaka – kolanskog, novaljskog i paškog – kako bi svečano objavili rezultate dugogodišnje suradnje u obliku triju monumentalnih djela: Rječnik govora Novalje na otoku Pagu autora Silvane Vranić i Ive Oštarića, zatim Stani otoka Paga Ive Oštarića te Pag u prošlosti i sadašnjosti skupine autora.


Vrijedna izdanja paških matičara

Predstavljanje je otvorio predsjednik novaljskoga ogranka Aleksij Škunca pozdravivši domaćina, članove i prijatelje Matice hrvatske te posebno Društvo Pažana kao suorganizatora prigode. Nazočnima se u ime predsjedništva obratio i potpredsjednik Stjepan Sučić, istaknuvši u uvodnom govoru izvrsnost izdavačke djelatnosti paških matičara, koja je na samu vrhu u vrsnoći i količini među otočkim ograncima od svojih početaka 1878.

Recenzentica Rječnika Sanja Zubčić opisala je proces njegove izradbe, dugotrajan i inovativan u metodološkom postupku koautorice Silvane Vranić. Istraživanje Ive Oštarića – prikupljena oprimjerenja riječi, sintagmi i frazema, oko 10.000 natuknica – podvrgnuto je lingvističkoj, ali i filološkoj obradi, što je rezultiralo opsežnom enciklopedijom riječi, običaja, kulture i prošloga doba i one novijih generacija. O međugeneracijskom trudu Pažana u očuvanju baštine svjedoči i činjenica kako je Rječnik već četvrti dijalektalni korpus otočkih govora, pri čemu je jedno poglavlje, popraćeno kartografskim prikazima, posvećeno i povijesnoj toponimiji.

Sama kartografija i zemljopisne analize izraženije su u Stanima otoka Paga, monumentalnom ogledu desetljeća prepoznavanja, prikupljanja podataka, mjerenja, skiciranja i obrade izvornih paških stana, oko 170 lokacija. Oštarić je istraživanjem i radom ostvario arheološko-zemljopisni pregled i analizu otočkih stana te ispričao priču o povijesti otoka i bogatoj pastirskoj tradiciji koja je uspostavila osnove za sve ono što Pag i danas jest. Smiljan Gluščević povezao je nekadašnje pastirske stane i tradiciju proizvodnje vrhunskog sira, način života održan stoljećima sve do našega suvremenoga.

S posljednjim predstavljenim djelom, Pag u prošlosti i sadašnjosti, Aleksij Škunca nastavio je misao o kontinuitetu, razvoju u proteku vremena: zbornik objedinjuje radove iste teme izložene na skupu obilježavanja 500. obljetnice osnivanja grada Paga, 1993. Ukupno 29 radova s toga skupa napokon je objavljeno kao zbirka i svjedočanstvo razvoja ne tek otoka nego i struke, jer su brojni među njima s vremenom nadograđeni novim spoznajama.

Paški susret zatvorio je Ivo Oštarić sažetim osvrtom na izložena djela, naglasivši kako je svima trima u nazivniku snaga zajedništva i moć kontinuiranoga rada na očuvanju baštine, dakle sama ta djela inherentno nastavljaju sadržaj koji ih čini.

Vijenac 631

631 - 10. svibnja 2018. | Arhiva

Klikni za povratak