Ora et labora

Dne 19. travnja u Gradskom muzeju u Bjelovaru otvorena je izložba Benediktinci i stvaranje europske kulture. Izložbu je otvorio potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, a uz njega brojnoj publici obratili su se biskup bjelovarsko-križevački mons. Vjekoslav Huzjak, ravnatelj Gradskog muzeja gospodin Milan Pavlović te predsjednica bjelovarskog ogranka MH Anita Blažeković.

Uz izložbu o. Jozo Milanović iz Samostana sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu održao je predavanje Monasi benediktinci u hrvatskoj kulturi. Osim u Muzeju, o. Jozo održao je predavanja u Gimnaziji i Tehničkoj školi Bjelovar.

Dana 25. travnja također u Gradskom muzeju Andrej Janeš održao je predavanje Monasterium sanctae Margarethae virginis de Bela – benediktinci u podnožju Papuka. Naime, u selu Bijela kod Sirača nalaze se ostaci benediktinske opatije sv. Margarete iz 12. stoljeća. Čuli smo zanimljive podatke o benediktinskoj nazočnosti od Papuka do Fruške gore i Pečuha s težištem na rezultatima dosadašnjih arheoloških istraživanja u Bijeloj. Inače, benediktinci su se u Hrvatskoj prvi put pojavili u prvoj polovici 9. stoljeća.

Otvaranje izložbe Benediktinci i stvaranje europske kulture u Gradskom muzeju u Bjelovaru

Benediktinsko zapadno monaštvo bilo je klica zapadne civilizacije i uspostave europske kulture koju danas baštinimo. Upravo su benediktinci kao „kreativna manjina“ (Benedikt XVI), vođeni geslom Ora et labora (Moli i radi) obilježili ne samo vjerski nego i kulturni i društveni život Europe, ističući se na području medicine, kulture, znanosti, poljodjelstva. Benediktinski samostani bili su stoljećima središta evangelizacije naroda, liturgije, školovanja, umjetnosti i arhitekture.

Izložba Benediktinci i stvaranje europske kulture izvorno je prvi put postavljena na manifestaciji Meeting u Riminiju 2006. pod naslovom Našim rukama, ali Tvojom snagom, s porukom da u suradnji s Božjim naumom rad postaje smion i kreativan. Izložbu su priredili benediktinci samostana Cascinazza u suradnji sa zakladom Fondazione per la Sussidiarieta.

U Hrvatskoj je za izložbu odabran spomenuti naslov Benediktinci i stvaranje europske kulture kako bi se naglasila činjenica da je upravo na temelju suradnje ljudske slobode i božanskog nadahnuća stvoreno ono što danas poznajemo pod pojmom europske kulture.

Izložba želi pokazati kako se kršćansko djelo ne rađa kao plan, nego kao primjer; ne rađa se ponajprije da bi riješilo probleme svijeta, već kao zadivljenost, koja izražava izobilje onoga za što je srce stvoreno. Tekstovi i biblijski citati prikazanih djela benediktinske tradicije pokazuju kako kršćansko djelo ukazuje na drukčiji odnos sa stvarnošću; taj odnos proizlazi iz spasenja i teži spasiti cijelog čovjeka jer je najveća čovjekova potreba biti spašen.

Izložba sažeto obuhvaća petnaest stoljeća benediktinske tradicije te, prema riječima organizatora, više nego popis djela želi pokazati kako istinsko djelo nastaje kao djelo Božje i kako razvijajući se u vremenu može sačuvati svoju istinu. „Ako je djelo nastalo našim rukama, ali Njegovom snagom, uvijek će nas ponovno iznenaditi kako Bogu i danas uspijeva da ni iz čega proklija cvijet istinskog čovještva“, piše u popratnom opisu izložbe.

Papa emeritus Benedikt XVI, govoreći o svetom Benediktu, istaknuo je kako je ono što je on učinio bilo neobično, „izgledalo je na rubu stvarnosti, međutim kasnije se u povijesti to neobično pokazalo kao ‘lađa za preživljavanje’“. Benedikt XVI. je, ističući svetog Benedikta kao uzor i današnjim naraštajima, dodao: „Benedikt ponovno slobodno gleda prema gore. Tako postaje onaj koji vidi... i Božja svjetlost ga može dotaknuti, on je može prepoznati i zahvaljujući njoj zadobiva cjeloviti pogled... Veliki ljudi koji su postali sposobni vidjeti i tako postali ugaoni kameni, znakovi stoljeća, imaju nam i danas nešto reći. Pokazuju nam kako se i u noći može naći svjetlo i kako se možemo suočiti sa sve većim prijetnjama propasti ljudske egzistencije, pokazuje nam da je moguće s nadom ići ususret budućnosti.“

Izložba se zatvara 10. svibnja 2018.