Vijenac 631

Književnost

Fedora Ferluga Petronio (Trst, 1946–Trst, 2018)

Odlazak suptilne znanstvenice

Mira Muhoberac

 

Nedavno smo doznali tužnu vijest da je 28. ožujka u rodnom Trstu umrla Fedora Ferluga Petronio, talijanska slavistica, slovenska književna povjesničarka, istaknuta kroatistica, prevoditeljica i sveučilišna profesorica. Rođena 16. prosinca 1946. u slovenskoj obitelji, maturirala je 1965. u u Trstu i diplomirala klavir na Državnom konzervatoriju Giuseppe Tartini u Trstu. Nastupala je kao pijanistica i poučavala klavir. Godine 1972. je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Trstu diplomirala klasičnu filologiju, a nakon specijalizacije iz slavenske filologije u Ljubljani i Padovi 1982. je na u Padovi doktorirala iz područja „slavenske i balkanske filologije”. Predavala je latinski i grčki jezik u Klasičnoj gimnaziji Franca Prešerna do 1987, kad se zaposlila kao docentica hrvatske književnosti na Katedri za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Udinama, gdje je od 1995. predavala i obnašala niz dužnosti. 

U znanstvenom se radu iz klasične filologije preusmjerila na slavensko jezikoslovlje i kasnije na slovensku i hrvatsku književnost.

Prvu je knjigu, na podlozi diplomske radnje, objavila iz mikenologije, o nazivima oružja 1979. Slijedila je knjiga iz slavenske filologije i slovenistike, a 1984,  etimološko-filološka analiza slovenskih naziva crkvene hijerarhije u usporedbi s drugim slavenskim jezicima. Kad je riječ o kroatističkim knjigama, pisala je o autorima iz starijih i novijih razdoblja hrvatske književnosti koji izvore pronalaze u klasici, naglašavajući originalnost tih djela koje je talijanska književna znanost u prošlosti označivala kopijama klasične književnosti.

Tako su nastale monografije o hrvatskom dramatiku iz razdoblja baroka Juniju Palmotiću iz 1990. i 1992. i prethodniku hrvatske moderne Anti Tresiću Pavičiću iz 1992. Objavila je hrvatski prijevod svoje prve knjige o Palmotiću, Grčko-latinski izvori u Junija Palmotića, knjigu za koju joj je dodijeljena nagrada Davidias Ministarstva kulture RH i DHK za najbolju knjigu stranoga kroatista u 1999.

O Nikoli Šopu organizirala je međunarodne simpozije i objavila na Sveučilištu u Udinama prvu cjelovitu monografiju pod naslovom Il mondo cosmico di Nikola Šop (2000), koja obuhvaća cjelokupan književni opus toga hrvatskog pjesnika filozofa. Predstavila je Nikolu Šopa i slovenskim čitateljima, a posljednja joj je knjiga objavljena 2017. pod naslovom Nikola Šop – poeta di Gesù e del cosmo, Raffaelli Editore, Rimini.

Kao rezultat triju međunarodnih seminara, koje je organizirala u Dubrovniku u Inter’ univerzitetskom središtu na temu višejezičnosti u Europi 18. stoljeća, uredila je zbornik Pluriling­vizem v Evropi 18. stoletja, 2002, a s Vincenzom Oriolesom, direktorom CIP-a, ponovno s višejezičnom tematikom, zbornik Intersezioni plurilingui nella letteratura medioevale e moderna, 2004.

Nama koji smo imali sreću poznavati je Fedora Ferluga Petronio ostat će u sjećanju kao suptilna znanstvenica, izvrsna predavačica, posvećena profesorica i iznimno topla i draga osoba.


Vijenac 631

631 - 10. svibnja 2018. | Arhiva

Klikni za povratak