Ča od Splita do Šolte i Hvara

Ovoga smo proljeća imali čast biti na pjesničkoj manifestaciji koja već dvadeset godina promiče hrvatsku pjesničku riječ napisanu na čakavskom narječju. U okviru 28. Marulićevih dana 25. travnja ujutro krenuli smo iz Splita prema Šolti na gostoljubivu jedrenjaku Polaris ispunjenu do posljednjega mjesta ljubiteljima čakavske poezije svih uzrasta. Dvadeseta pjesnička manifestacija Ča – more – judi održana je u organizaciji Osnovne škole Grohote, u suradnji s Gradskom knjižnicom Marka Marulića Split, Knjižnicom Grohote i Hrvatskim narodnim kazalištem Split.

Kako se dvadesetu godinu zaredom Marulu u čast „poju riči čakavske“, mogli smo čuti i vidjeti u prostorima jedrenjaka, kad su istaknuti predstavnici čakavske poezije interpretirali svoje pjesme, a poslije i čitajući i ocjenjujući na jedrenjaku inspirativne pjesme djece pjesnika.

Iz Splita prema Šolti krenuli smo jedrenjakom Polaris s brojnim ljubiteljima čakavske poezije / Snimio Ivo Čagalj / PIXSELL

U boemsko-pomorskom ozračju dočekalo nas je mirno modro more, koje nas je dovelo do Šolte, gdje su nas dočekala djeca sa šoltanskim plesovima. Manifestacija nastala da bi se trajno njegovala i očuvala hrvatska čakavica, osim pridruženih mnogobrojnih odraslih pjesnika, okuplja natjecatelje učenike Splitsko-dalmatinske županije, a njihovi se radovi objavljuju u zborniku.

Nakon dobrodošlice imali smo priliku vidjeti i dodirnuti kuću u kojoj je boravio Marko Marulić i pisao svoj spjev Juditu, ali i jednako inspirativan Petar Hektorović. Tradicionalno polaganje vijenca na kuću trajnoga nadahnuća u Nečujmu uveličale su birane riječi ravnateljice OŠ Grohote i predsjednice organizacijskog odbora Mirele Mijić, intendanta HNK Split i ravnatelja festivala Marulićevi dani Gorana Golovka, donačelnika Općine Šolta Željka Zlendića i bivšega ravnatelja OŠ Grohote Ivana Tokića, koju je manifestaciju i pokrenuo i prati je do danas. Naglašeno je da je Općina Šolta otkupila tu kuću i da će je urediti za kulturne programe.

Nečujam nas je ispratio u suncu i s laganim vjetrom te s mnogo adrenalina ispunjena hrvatskom pjesničkom baštinom, koji se prenio u program na brodu Polaris, na kojemu je sudjelovalo, interpretirajući svoje pjesme, deset učenika izabranih u velikoj konkurenciji na ovogodišnjem natječaju. Nakon čitanja odabranih pjesama i slušanja čakavskoga uživo skupa s književnicima Dunjom Kalilić i Vedranom Matošićem odabrali smo tri najuspješnije pjesme.

Prvo mjesto dodijelili smo Nikolini Bogdanić, učenici OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad, za pjesmu Peškarija, napisanu pod mentorstvom Leane Fredotović. Drugo mjesto pripalo je Luki Emanuelu Vidoviću, učeniku OŠ Vis iz Visa, za pjesmu Paršurate, uz mentoricu Ivu Živković. Trećim mjestom nagrađena je Mia Martinić, učenica sedmoga razreda OŠ don Lovre Katića, Solin, za pjesmu Da ni jubavi ne bi svita bilo, s mentoricom Anom Bašić.

Program je pjesmom dodatno razvedrila klapa Maestral iz OŠ Visoka, iz Splita, a sudjelovala je i dobitnica 3. nagrade na ovogodišnjem Dječjem Pričiginu Karla Bojić, učenica OŠ Lučac iz Splita, s duhovitom pričom Strani jezici o mami Zagrepčanki i tati Splićaninu te Folklorna skupina i Mali zbor OŠ Grohote.

Dobrom ozračju pjesničkoga stvaranja pridonijeli su za hrvatski ča zainteresirani mladi pjesnici i njihovi profesori. Ravnateljica OŠ Grohote Mirela Mijić zahvalila je svim mentorima, školama i organizacijskim suradnicima na dugogodišnjoj suradnji i nastojanju u očuvanju čakavice: Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Splitsko-dalmatinskoj županiji, HNK-u u Splitu, Općini Šolta i stalnom suradniku GKMM, Knjižnici Grohote.

Svečanost važne obljetnice i predivno druženje nastavljeno je plovidbom prema Starome Gradu na Hvaru. Naime, ove se godine obilježava 450. obljetnica objavljivanja antologijskoga djela Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića, koji je Marulu u čast brodio u Nečujam. Zato smo posjetili i Hektorovićev Tvrdalj, ribnjak i renesansni vrt, a ravnatelj Muzeja Aldo Čavić upoznao je sudionike sa životom i djelom renesansnog plemića, književnika i arhitekta, prvo na trgu sa spomenikom, a nakon toga i uz ribnjak s bočatom vodom i cipolima. Prava je poslastica bila dolazak u Tvrdalj: kad smo svojevremeno za tisak pripremali i uređivali to Hektorovićevo djelo, naglasili smo da je u njemu dolazak u starogradski Tvrdalj pažljivom čitatelju značio i otkrivanje načela gradnje djela; i samo Ribanje i ribarsko prigovaranje, tad smo napisali, a sad se i iznova uvjerili, izvana izgleda kao tvrđava (čvrsta, klasična struktura i kompozicija), a iznutra se vidi kao ljetnikovac zasađen plodovima renesansne književnosti, kulture, prirode, hortikulture, kao dvorac s perivojem u kojem se za razonodu „prigovara“, razgovara.

Kao što je trodnevni izlet Petra Hektorovića morem s ribarima imao oblik kružnoga putovanja od Hvara do Šolte i natrag, i naš je jednodnevni izlet s pjesnicima, mornarima i ribarima, uz početno i završno obraćanje vlastelinu hvarskomu Hjeronimu Bartučeviću, bio kružan: iz Staroga Grada vratili smo se u Split u smiraj dana, čitajući na palubi novu knjigu Ča – more – judi, zbornik čakavske poezije uz 20. pjesnički susret na 185 stranica, uključujući i likovne radove, u izdanju OŠ Grohote, 2018.

Uplovljavajući u Split uz pomisao na svoj Dubrovnik prisjetili smo se Ujevićeva Oproštaja iz Hrvatske mlade lirike 1914, posebno prve strofe:

Oudi usrid luche nasa mlada plafca

usduigla ie iidra voglna, smina i noua.

I hotechia poiti putom sfoieg ploua

gre pres chog uoiuode al sachonodafca.