Živost amaterske scene

Da je riječ o bogatoj amaterskoj kazališnoj sceni u Zagrebu, svjedoči čak 38 prijavljenih predstava (35 izvedenih) na popularni SKAZ, Susret kazališnih amatera Zagreba, koji se u Centru KNAP, u Kazalištu na Peščenici, na adresi Ivanićgradska 41a, odvijao od 16. do 29. ožujka te imao natjecateljsku završnicu 7. i 8. travnja na Festivalu zagrebačkih kazališnih amatera (FZKA) na istoj pozornici, uz pet odabranih najboljih predstava, oboje u organizaciji Zagrebačke scene kazališnih amatera (ZSKA) i Kulturnoga centra Peščenica.

ZSKA je utemeljena 1979, tad kao sastavnica rada Zajednice KUD-ova Grada Zagreba. Godine 1995. ZSKA postaje sastavnim dijelom Kulturnog centra Peščenica te okuplja sve amaterske kazališne družine Grada Zagreba. Istodobno se profilira i kao „referentno središte“ voditelja amaterskih kazališnih grupa, organizirajući i programe koji omogućuju da se i šira javnost upozna s radom kazališnih amatera. Uz Susrete kazališnih amatera Zagreba i Festival zagrebačkih kazališnih amatera, o kojima pišemo, ZSKA i KNAP organiziraju i Otvorenu scenu ZSKA-e, program koji tijekom cijele godine omogućuje kontinuirani amaterski scenski život.

Nagrađena predstava Gluha svadba Teatra Gaudeamus
Izvor KNAP

SKAZ je upravo doživio svoje 42. izdanje, a i ove su godine izvedene predstave koje prikazuju sveukupno djelovanje zagrebačkoga kazališnog amaterizma, od KUD-ova i centara za kulturu do studentskih i predstava za djecu, od skupina koje imaju mogućnosti uvježbavanja u profesionalnim kazalištima (ZKM, KNAP, GK Trešnja...) do onih koje nastaju u stanovima, a sve u raznim sredinama i prigodama. Raznovrsne su estetike, poetike i dosege pokazale predstave za djecu Kazališta Budilica, Kazališne udruge MIST, iz Dječjega kazališta Dubrava, Centra ANZIP, KNAP-a, srednjoškolske predstave koje djeluju pri raznim školama, studentske grupe, skupine umirovljenika i izvođača srednje dobi, od Valentinova do Pentravaca i Ruže Prigorja. Pojavio se i vrlo zanimljiv Teatar Mergimtari (Albansko dramsko društvo u Hrvatskoj Mergimtari).

Stručno povjerenstvo sastavljeno od profesionalnih kazališnih djelatnika prati program SKAZ-a u cjelini, vodi okrugle stolove o izvedenim predstavama, donosi pisane komentare te izabire predstave koje će nastupiti na Festivalu zagrebačkih kazališnih amatera i dodjeljuje četiri festivalske nagrade, duhovito nazvane Daska koja život znači: za najbolju predstavu u cjelini, za najboljeg glumca, za najbolju glumicu, za najbolji suvremeni dramski tekst ili predložak za igru. Nagrađeni amateri i pisci zaista i dobivaju dasku s imenom nagrade.

Baština hrvatskoga kazališnog amaterizma

Tradicija je amaterskoga bavljenja kazalištem višestoljetna, od staroga grčkoga kazališta demokratskoga tipa do danas. I hrvatski je amaterizam bogat i dug, ima veliku baštinu, od srednjovjekovnih crkvenih prikazanja koja organiziraju i u kojima glume bratimi i izvođači bliski crkvenoj organizaciji do Držićevih tzv. diletantskih družina, slavnih Pomet-družine, Njarnjasa, Gardzarije i Bidzara u renesansnom 16. stoljeću, Orlova i Smetenih iz 17. do današnjih različito profiliranih amaterskih skupina i kazališta, od Dubrovnika do Vukovara.

Ako je amater (lat. amo, amare = voljeti, ljubiti; franc. amateur, ljubitelj) čovjek zaljubljen u ono čime se bavi bez stjecanja novčane dobiti, tad su ljubavi prema kazalištu, viđene na 42. SKAZ-u i 22. FZKA-i, zaista različite i raznovrsne, a katkad čak i zatomljene, vjerojatno zbog nerijetko loših uvjeta rada.

Vedran Vitez – nagrada za najboljeg glumca

U 22. FZKA, festival sastavljen od pet odabranih predstava, stručno je povjerenstvo uvrstilo najbolje viđene predstave, a publika ih je mogla vidjeti 7. i 8. travnja uz besplatan ulaz u organizaciji Centra KNAP i Zagrebačke scene kazališnih amatera, također u Kazalištu na Peščenici.

Najboljom je proglašena predstava Gluha svadba Teatra Gaudeamus Centra KNAP, nastala prema adaptaciji predloška rumunjskoga filma za kazalište Hasana Džafića u suadaptaciji voditeljice te skupine i redateljice Rebecce Agić. Nominirana je bila i predstava Svaki pas ima svoj dan, prema Tarantinovu filmu, s eruptivnim muškim ansamblom i jednom suptilnom glumicom, iste redateljice i iste, kazalištu posvećene skupine Gaudeamus. Teatar G kao amaterska kazališna skupina u Centru KNAP djeluje tridesetak godina, većinom okuplja srednjoškolce i studente, a u nagrađenoj predstavi sudjeluju glumci od dječje dobi do srednjoškolaca, studenata i zaposlenih mladih ljudi. Nominirana je bila i poetski i poetično domišljena neverbalna, poetska plesna predstava Pragara o Beatrice i krugovima pakla u izvedbi Ludusa, dramske skupine Centra KNAP voditelja i redatelja Christiana Jalžečića. Kao četvrta i peta odabrana predstava prikazane su predstave Odrastanje u tri runde Dramske skupine Centra za kulturu i film Augusta Cesarca voditeljice Ivane Market, prema knjizi Pismo učitelju psihijatra Vittorina Andreolija, kao izvrstan i ozbiljan rad s radosnim mladim glumcima, te predstava Igre sjećanja Grupe B12 Učilišta ZKM-a voditeljice i redateljice Katarine Kolega, kao scenski konkretizirana priča bake Nere od 1917. do 2017. o životu i umjetnosti.

Nestašica dobrih tekstova

Nagrada za najbolji tekst dodjeljuje se dosad neizvođenim i neobjavljenim tekstovima suvremenih hrvatskih autora. Nakon odgledanih svih predstava mogu reći da je dobar tekst iznimno rijedak, i možda najveći problem ovogodišnjega SKAZ-a. Za nagradu Daska koja život znači za najbolji autorski tekst ili predložak za igru 22. FZKA-e nominirani su Katarina Kolega za tekst predstave Igre sjećanja u izvođenju kazališne skupine B12 Učilišta ZKM-a, Ida Tissauer Pavičić i Natalija Stipetić Čus za scensku adaptaciju teksta Odrastanje u tri runde, spoj psihijatrijske stručnosti i duhovite igrivosti, u izvođenju precizne i zaigrane Dramske skupine Centra za kulturu i film August Cesarec, i Christian Jalžečić za inventivan predložak za igru predstave Pragara, prema motivima Danteova Pakla, u izvođenju scenski angažirane, gotovo mahom ženske Dramske skupine Ludus Centra KNAP. Nagradu je dobila Katarina Kolega za istraživanje s amaterima stoljeća kazališne i kulturne zagrebačke povijesti s (auto)biografskim elementima.

Najveća konkurencija bila je među (muškim) glumcima, mladi su glumci iz Gaudeamusa na ovom festivalu pokazali vrhunske dosege. Žiri je za nagradu Daska koja život znači za najboljeg glumca 22. FZKA-e nominirao čak četvoricu izvrsnih glumaca: Jakova Zovka za uloge Gregora u predstavi Gluha svadba i ulogu Blonda u predstavi Svaki pas ima svoj dan Teatra Gaudeamus Centra KNAP, Ivana Sabljaka za uloge Gospodina Guzice u Gluhoj svadbi i ulogu Rozija (Gospodina Ružičastoga) u predstavi Svaki pas ima svoj dan, Filipa Vrbanca za ulogu Profesora u Gluhoj svadbi i ulogu Narančastoga u predstavi Svaki pas ima svoj dan i Vedrana Viteza za uloge Bezimenog u predstavi Gluha svadba i ulogu Bijeloga u predstavi Svaki pas ima svoj dan. Nagradu je dobio Vedran Vitez, iznimno nadaren mladi glumac posvećen glumi, koji na scenu u objema predstavama donosi golemu strast, veliku energiju, karizmu, preciznost i lucidnost te je velika šteta što se glumom ne bavi i profesionalno.

Konkurencija je za izbor glumica bila manje jaka, i zbog izbora tekstova i zbog ostvarenih rezultata. Za nagradu Daska koja život znači za najbolju glumicu 22. FZKA-e nominirane su suptilna i glumački i koreografski precizna Ana Žulec za ulogu Vande u predstavi Gluha svadba i za ulogu Konobarice u predstavi Svaki pas ima svoj dan, za komiku nadarena, duhovita Mia Husnjak za ulogu Babe u Gluhoj svadbi i koncentrirana i scenski dosljedna Ivona Šarić za ulogu Djevojke B. u neverbalnoj predstavi Pragara redatelja Christiana Jalžečića u izvođenju kazališne skupine Ludus Centra KNAP. Nagradu je dobila Ivona Šarić.

Za nagradu Daska koja život znači za najbolju predstavu 22. FZKA nominirane su predstave Svaki pas ima svoj dan redateljice Rebecce Agić u izvođenju kazališne skupine Teatar Gaudeamus Centra KNAP, Gluha svadba iste redateljice i skupine i Pragara redatelja Christiana Jalžečića u izvođenju Ludusa Centra KNAP. Nagrada je na duhovito osmišljenoj svečanoj dodjeli 8. travnja na daskama KNAP-a, uz veliko odobravanje publike i dolazak na scenu cijelog ansambla, dodijeljena predstavi Gluha svadba, u kojoj su na jedinstven način spojene glumačke silnice ženskoga i muškoga dijela ansambla te dvoje iznimno nadarene djece, s maestralnim, pantomimski i koreografirano mišljenim i glumački i redateljski zapamtljivim prizorom svadbe „koja se ne smije čuti“. Predstava spaja moć ansambla i aktualni trenutak straha od terorizma i manipulacije osjećajima u sintezi realističko-naturalističkoga i nadrealnoga koda.

Na 58. festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Pazinu od 11. do 13. svibnja i Vodicama od 25. do 27. svibnja 2018. u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture sudjelovat će i najbolja predstava izabrana na 22 FSKA-i u Zagrebu.

Osim radosti druženja i bavljenja kazalištem SKAZ i FSKA ostavljaju i knjigu koja uključuje repertoar SKAZ-a i komentare stručnog povjerenstva na sve izvedene predstave te donosi najkvalitetnije dramske tekstove praizvedene na amaterskim susretima i na Festivalu zagrebačkih kazališnih amatera.