Tomislav – prvi slavenski kralj

Prvi hrvatski kralj Tomislav jedna je od, za hrvatsku povijest i za naš nacionalni narativ, najvažnijih ličnosti, ali istovremeno jedna od povijesnih osoba o kojoj najmanje znamo. Potekao je iz loze Trpimirovića, a odigrao je veoma važnu ulogu u crkvenom saboru u Splitu 925, gdje ga je papa Ivan X. u pismu nazvao Tamisclao, regi Crouatorum. Kako su svi dotadašnji pa i neki budući hrvatski vladari nosili kneževsku titulu dux, nazvati Tomislava kraljem moglo je značiti da se upravo on u nekom pogledu isticao po snazi spram drugih članova njegove loze. Poznati su Tomislavovi sukobi s Mađarima i Bugarima, koji su svakako išli u korist izgradnje njegove slike velikoga vođe. Pripisuje mu se i spajanje Primorske i Panonske Hrvatske, premda samo u kratku razdoblju njegove vladavine.

Jahačka povorka Kravat-pukovnije utjelovila je kralja Tomislava i njegovu pratnju 
Snimio Goran Stanzl / PIXSELL

U povodu specijala Večernjeg lista nazvana Kralj Tomislav – najmoćniji hrvatski vladar 21. ožujka u Hrvatskom povijesnom muzeju održana je promocija te publikacije u obliku okrugloga stola Legende i činjenice o kralju Tomislavu. Promociji je prethodila jahačka povorka Kravat-pukovnije, koja je u srednjovjekovnom ruhu utjelovila kralja Tomislava i njegovu pratnju, prošavši središtem Zagreba, sve do barokne palače na Gornjem gradu gdje je skup održan. Sudionici su bili povjesničar umjetnosti Vladimir Peter Goss, povjesničari Hrvoje Gračanin, Mario Jareb i Marijan Lipovac te Robert Bubalo kao urednik posebnog izdanja, dok je razgovor vodio Božo Skoko.  

Problematika crkvenog sabora u Splitu 925. i titule kojom mu se papa obraća mogu se dovesti u vezu sa njegovim širenjem na prostor kontinentalne Hrvatske kao poslanika u misiji lakšeg iskorjenjivanja glagoljaša s hrvatskog prostora, rekao je Hrvoje Gračanin i dodao kako sumnja u mogućnost Tomislavova ujedinjenja hrvatskih zemalja sve do Drave, ali je vjeruje da je njegov utjecaj dosezao do prostora Sisačke biskupije. Vladimir Peter Goss ukazao je na važnost čina ujedinjenja zemalja: „Ako je točno da je Tomislav uspio osigurati hrvatske zemlje južno od Drave, onda je on učinio mnogo, omogućio je da se na ovom području počne stvarati nova kulturna sredina.“ Odnosno, riječ je o spajanju tradicija dalmatinskih gradova i zaleđa dugo pod utjecajem Bizanta s područjem današnje središnje Hrvatske, koja je svoje veze ipak tražila u odnosima s nasljednicima Karla Velikog.  

Jareb je istaknuo da je na razvoj i širenje priče o moći kralja Tomislava najveći je utjecaj imalo obilježavanja 1000. obljetnice Tomislavova kraljevstva diljem zemlje. „Doživljavalo se to kao hrvatska proslava, čime se isticao i izgrađivao hrvatski identitet.“

Marijan Lipovac apostrofira da je Kralj Tomislav, koji je ondašnjem hrvatskom području dao i kršćansku vrijednost, prvi slavenski kralj s tom titulom. No, iako su češki knez Vaclav i Tomislav bili suvremenici, Česi su svoga prvog vladara proglasili svetim, a mi smo to propustili učinili.“ Lipovac je upozorio i da nam se bliži 2025. godina i 1100. obljetnica Tomislavova kraljevstva, koju će kralj Tomislav na svom trgu u Zagrebu, s obzirom da je počela obnova spomenika, dočekati u novom svečanom odijelu.