Poezija po skrivenim kutovima

„90 pjesama po izboru pjesnika i prevoditelja u PEN-ovoj biblioteci Glasovi svijeta putna su torba poezije, ili ruksak koji istovremeno služi i kao uzglavlje“ – navodi se u uvodu knjige Vidi poezija! u izdanju PEN-ove biblioteke Glasovi svijeta. Hrvatski je PEN uz Svjetski dan poezije (21. ožujka) organizirao predstavljanje te knjige podnaslovljene Devedeset pjesama za devedesetu godišnjicu Hrvatskog PEN-a i čitanje hrvatskih pjesnika.  

U prostoru Knjižnice i čitaonice Božidara Ogrizovića u Zagrebu okupili su se predstavnici svih naraštaja kako bi uživali u čitanju poezije. Voditelj večeri bio je Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskoga centra PEN-a. Predstavljeno je prvo izdanje knjige Vidi poezija! Opus koji se nalazi u knjizi rezultat je izbora pjesnika i prevoditelja iz PEN-ova programa Kultura susreta, u okviru kojega su se odvijale radionice Pjesnici prevode pjesnike i aktivnosti solidarnosti s izbjeglicama. Autorice su slika koje se pojavljuju u knjizi Tanja Škrgatić, Snježana Ban i Miriam Younis. Tomica Bajsić pozvao je pjesnike da čitaju svoje pjesme te time obilježe Svjetski dan poezije. Čitanje poezije otvorila je Monika Herceg, a uslijedili su Fikret Cacan, Lana Derkač, Zvonko Maković, Sibila Petlevski, Lara Mitraković, Davor Šalat, Marina Katinić, Evelina Rudan, Sanja Lovrenčić, Ivan Šamija i Vigor Vukotić. Čitale su se pjesme iz vlastitog prijevoda i autorski radovi. Pjesme nisu bile tematski vezane, bile su slobodan izbor pjesnika koji su ih izvodili, stvarajući šaroliku sliku, od tuge za prijateljima i izgubljene ljubavi do igranja, sanjanja i fantaziranja. Pjesnici koji su izlagali pripadaju raznim generacijama i krugovima. Osim renomiranih autora, poput Sibile Petlevski, svoje radove izložila je mlada generacija pjesnika koji pripadaju književnoj grupi 90+, poput Lare Mitraković i Vigora Vukotića. Pjesnička večer osvijestila je bogatstvo hrvatske suvremene poezije i plodnost hrvatskoga pjesništva u 2018. godini. Čini se da su najsnažnije odjeknule pjesme Obukla je sve mrtve Lare Mitraković i Josip Sever Fikreta Cacana, posvećena boemu Josipu Severu.  

U Kulturnom centru Mesnička u Mesničkoj 12 u Zagrebu održano je 22. ožujka predstavljanje internetskog portala Hrvatska ljubavna lirika. Autorica portala Ana Horvat u posljednjih je deset godina upornošću i volonterskim radom omogućila da hrvatska ljubavna lirika bude pristupačna u cijelom svijetu upravo zahvaljujući novom mediju. Priredila je 199 digitalnih knjiga koje se mogu preuzeti, otisnuti i poslati e-poštom. U izboru se nalaze ljubavne pjesme devetnaestoga, dvadesetog i 21. stoljeća brojnih hrvatskih autora.  

Prostor u Mesničkoj pruža intimnu atmosferu s malom pozornicom okruženom barskim stolovima. Voditeljica večeri Ana Horvat predstavila je portal i progovorila o problemu nekupovanja i neposuđivanja u knjižnicama knjiga poezije, o slabo posjećenim pjesničkim tribinama na kojima prevladavaju gotovo isključivo pisci koji se pokušavaju afirmirati. Njezin je projekt usmjeren prema čitanju poezije, koja se mora prilagoditi vremenu, pa treba biti lako dostupna i besplatna. Svaki je pjesnik na portalu zastupljen u posebnoj digitalnoj knjizi s petnaestak pjesama. Portal je jednostavan i vizualno privlačan zbog likovnih radova akademskih umjetnica Nevenke Macolić i Ljerke Žingerlić.  

Odabrane su pjesme te večeri interpretirali Urša Raukar, Nikolina Prkačin, Boris Svrtan i Zvonko Novosel. Recitiranje je na gitari pratio Saša Dejanović, koji je izveo i samostalni glazbeni broj skladatelja Dionisia Aguada kao predah između recitala. Publika je doživjela zvučno i duhovno zadovoljstvo uz izvrsnu interpretaciju i dobro odabranu muzičku pratnju, posebno kad je riječ o pjesmama Sime Mraovića i pjesmama Zaljubljeni dan Irene Vrkljan i Utjeha kose A. G. Matoša.

Odgovarajući na naše pitanje o načinu izbora pjesama Ana Horvat navodi: „Ja imam jedan te isti ključ kada biram pjesme za izvedbu, kao i pjesme za jednu od četiri antologije, a to je, kada čitam pjesme, one na koje se naježim dok čitam, te mi ulaze u antologiju. Poezija je emocionalna, pa antologičar mora biti pristran, mora biti subjektivan, ona pjesma koja me potrese, tu odaberem. Mislim da glumci bolje čitaju tekstove, jer mi se čini da autori, kada sami čitaju, znaju upropastiti svoj tekst, pa bi to trebalo ostaviti profesionalcima koji su školovani.“

Publici se obratio i predsjednik Društva hrvatskih književnika, organizatora događanja, Đuro Vidmarović, koji je u ime DHK-a zahvalio Ani Horvat na velikom uloženom radu. Na naše je pitanje drži li da je zapostavljena digitalizacija književnog sadržaja, a posebno poezija, Đuro Vidmarović odgovorio: „Meni je teško reći, da, zapostavljeni su, iz aspekta nas starijih to je medij koji je bliži mlađem naraštaju, a kolegica je fenomen, ovladala je ovim divnim medijem, stvorila je novi moment stimuliranja ovakva stvaralaštva. Nismo dosad imali niti jedan takav projekt, ja ću se založiti da iduće godine pokušamo više stimulirati i izaći prema Ministarstvu s takvim projektom. Idemo dalje s ovim, jer nije Ana Horvat, već hrvatska poezija ona koja povezuje sve dijelove hrvatskog naroda po cijelom svijetu.“

Svjetski dan poezije u Zagrebu na zanimljiv je način obilježen dvama događajima „po skrivenim kutovima“.