Ljub' si, rode, jezik iznad svega

U povodu obilježavanja 200. godišnjice rođenja Petra Preradovića, najplodnijega i najomiljenijeg pjesnika ilirizma, održana je 18. ožujka, dan uoči pjesnikova rođendana, u Grabrovnici kraj Pitomače svečana akademija. Svečanost je organizirana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, uz supokroviteljstvo Virovitičko-podravske županije i Općine Pitomača, a u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Matice hrvatske, koje će se uključiti i u druge obljetničke programe. Organizaciju je potpisao Centar za kulturu Drago Britvić u Pitomači.  

Svečana akademija u čast Petru Preradoviću održana je u njegovoj rodnoj kući u Grabrovnici

O liku i djelu na svečanosti su govorili Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za obilježavanje obljetnice i saborska zastupnica, Nevio Šetić, Veliki meštar Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, Neven Hrvatić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sin Luke Hrvatića, jednog od promicatelja ideja i djela Petra Preradovića, Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, zatim Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture RH te predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.

Ministrica kulture apostrofirala je zavidan Preradovićev opus, koji zauzima povlašteno mjesto u našoj kulturnoj baštini. „Njegove nas pjesme uče kako skrbiti o hrvatskom jeziku i jezičnoj baštini, kako njegovanjem jezika njegovati domoljublje i očuvati svijest o tome što smo i tko smo.“ Naglasila je da tijekom godine posvećene europskoj baštini trebamo ojačati svijest građana o kulturnoj baštini, jer ona nema autonomna života koji teče paralelno s našim, nego je dio svakodnevice. „Zahvaljujući baštini jedinstveni smo i različiti od drugih, jer baština nije samo nasljeđe od prethodnih generacija, već poticaj na stvaranje novih vrijednosti, koje će jednoga dana budući naraštaji baštiniti kao svoje kulturno nasljeđe.“

Gordan Jandroković istaknuo je da je Preradovićeva obljetnica događaj od nacionalne važnosti, posvećen najvećem pjesniku hrvatskog romantizma, koji je u svojim pjesmama slavio hrvatski jezik, domoljublje i humanizam, dok je Vesna Bedeković najavila brojna akademska i kulturna događanja u povodu obilježavanja godišnjice.  

Na svečanosti je najavljeno i da će se europskim sredstvima rodna kuća Petra Preradovića, trošni objekt iz 18. stoljeća, restaurirati te postati suvremeni multimedijski izložbeni prostor koji će kronološki predstavljati pjesnikov život i djelovanje.

Petar Preradović jedan je od najplodnijih i najvažnijih pjesnika ilirizma. Rođen je 19. ožujka 1818. u Grabrovnici, u đurđevačkoj krajiškoj pukovniji. Ostavši bez oca, opredijelio se za vojničku službu. Školovao se u Vojničkome zavodu u Bjelovaru i Bečkome Novom Mjestu, a službovao je u više mjesta širom Italije i Hrvatske. Preradović je ovaj svijet napustio kao general 18. kolovoza 1872. u Austriji, a pokopan je u Beču. Njegovi posmrtni ostaci 14. srpnja 1879. preneseni su na zagrebački Mirogoj. Braća Hrvatskoga Zmaja postavila su spomen-ploču njegovu liku ispred njegove rodne kuće 1909, a njihovim trudom i zalaganjem očuvana je do današnjih dana.

Preradović je u jednom trenutku gotovo zaboravio materinski jezik, a prve je pjesme napisao na njemačkome. Susret s Kukuljevićem budi u njemu zaspalu ljubav spram hrvatskoga jezika. Autor je ljubavne, domoljubne i refleksivne lirike, zapisane u brojnim budnicama, sonetima, odama, prigodnicama, himnama, baladama, elegijama, romancama i nadgrobnicama. Njegove ljubavne pjesme odražavale su tugu zbog gubitka prve supruge i djece te nesretnog odnosa s drugom suprugom.  

Petar Preradović svojim opusom najbolje ocrtava hrvatski duhovni i politički život doba u kojemu je živio.