Zajedno proširiti duhovni horizont

Poštovani gospodine predsjedniče Stjepane Damjanoviću, poštovani članovi odbora Matice hrvatske, poštovane dame i poštovana gospodo,

Čast mi je u uvodu izlaganja prenijeti vam srdačne pozdrave predsjednika Matice slovačke, gospodina Mariána Gešpera i pozdraviti vas i u ime ovdje prisutna izaslanstva Matice slovačke, kao i u moje ime. Sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv predsjednika Stjepana Damjanovića kako bismo zajedno s vama završili obilježavanje 220. obljetnice rođenja vašega borca za kršćanska i nacionalna prava, našega zemljaka, prvoga predsjednika Matice slovačke, Stjepana Moysesa.

Štefan Martinkovič na skupu u Matici hrvatskoj
Snimio Mirko Cvjetko

Godina 2017. između ostaloga bila je i godina 220. obljetnice rođenja Stjepana Moysesa. Tim smo povodom s velikim poštovanjem u Matici slovačkoj primili vaše izaslanstvo koje je tijekom tri dana posjetilo Bratislavu, Trnavu, Malženice i Veselé, mjesta važna ne samo za nas nego i za vašu povijest. U Bratislavi održao je govor Stjepan Moyses u ugarskom saboru u obranu opravdanih interesa hrvatskoga naroda, Trnava je rodni grad Jurja Haulíka, Veselé rodno mjesto Štefana Moysesa, a Malženice rodno mjesto Alexandra Alagoviča. Svatko od njih iza sebe je ostavio duboku plodnu brazdu u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda.

Poštujemo i ponosni smo na aktivno djelovanje Stjepana Moysesa tijekom 21 godine njegova života u Hrvatskoj i cijenimo zahvalnost koju neprestano pokazujete za sve ono što je za vaš narod i vašu domovinu učinio. Nije bio osamljen – put bratske pomoći braći Hrvatima popločan je i djelovanjem Alexandra Alagoviča, njegova nasljednika, Slovaka iz Trnave Jurja Haulíka i, svakako, Bogoslava Šuleka iz Sobotišťa.

Hrvate i Slovake iz prošlosti i sadašnjosti povezuju povijesne i kulturne veze te veze između naših matica. Počevši od glagoljice, liturgijskih prijevoda i ćirilometodske tradicije, naše narode povezuje kršćanstvo kao važan integracijski i civilizacijski faktor uzajamne slavenske supripadnosti, slavenske kulture i kulturne baštine u europskom prostoru.

Svjesni smo toga da su Matica hrvatska od 1842. i Matica slovačka od 1863. važne kulturno-povijesne i znanstveno-stručne ustanove, koje su nacionalnoga karaktera i koje od svoga osnutka teže da, u najširem smislu, čuvaju i jačaju nacionalni identitet, nacionalnu kulturu, jezik i govor, kao i kulturnu baštinu svojih predaka, uz trajno uvažavanje rezultata koje su postigle. Uvjereni smo da se ti atributi ne mogu globalizirati ni izbrisati iz povijesnoga pamćenja naših naroda.

I danas smo ovdje s vama zato da zajedno osnažimo i proširimo duhovni horizont koji su nam ostavili naši i vaši velikani, da se podsjetimo na njihovu nekadašnju suradnju i zajednički rad, na to kako su si međusobno pomagali i poštovali jedni druge. Neizmjerno cijenimo to što među našom hrvatskom braćom i danas živi duh Stjepana Moysesa, njegove ideje, njegova vjera u budućnost naših naroda, snaga njegove osobnosti koja nas povezuje kroz njegova djela, na dobrobit Hrvata i Slovaka.

Poštovani članovi Matica, velik broj aktivnosti, događanja, predavanja, seminara i tiskanih izdanja u 2017. u Hrvatskoj i u Slovačkoj, u povodu 220. obljetnice Moysesova rođenja, zaslužuju visoku ocjenu. Posebno vrijednom smatramo biografiju Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu koju je u Slovačkoj predstavio Alojz Jembrih. To je djelo za nas svjedočanstvo doprinosa Stjepana Moysesa vašemu narodu.

U rujnu 2017. između naših Matica došlo je do ispunjenja ideje iz veljače 2017, o 175. obljetnici osnutka Matice hrvatske ovdje u Zagrebu. Potpisan je memorandum o suradnji između Matice slovačke i Matice hrvatske. Uvjeren sam da će njegov sadržaj postati nadahnuće za međusobnu suradnju i trajnu razmjenu iskustava. Željeli bismo i želimo više nego dosad upoznavati i poznavati vaš znanstveni i stručni program, obrazovni sustav, oblike i metode znanstvenoga istraživanja, kao i prijenos njihovih rezultata u nacionalnu zajednicu.

Draga braćo Hrvati! Europska i svjetska civilizacija nalaze se na razmeđu, no ako naš program za budućnost bude jasan i u dobru smislu za naše narode ambiciozan, tada će i naš ulog, kao kulturnih slavenskih naroda, značiti obogaćenje europske kulture i, konačno, svjetske civilizacije.

Hvala na pažnji!

Prevela Maria Vuksanović Kursar