U ringu straha i umjetnosti

Zagrebačko kazalište mladih ugostilo je 8. ožujka u dvorani Istra Kazalište Miklós Radnóti iz Budimpešte u režiji Róberta Alföldija u sklopu dogovorene suradnje, kao uzvrat zagrebačkom gostovanju u mađarskom glavnom gradu 1. lipnja 2017. s predstavom Velika bilježnica prema tekstu Ágote Kristóf u režiji Edvina Liverića.

Wajdi Mouawad, libanonsko-kanadski pisac, glumac i redatelj, rođen 1968. u Libanonu, napušta s obitelji rodnu zemlju kao osmogodišnji dječak zbog rata. U angažiranim dramama i predstavama u kanadskom i francuskom kazalištu prikazuje obiteljske traume, rat, traženje identiteta od dječje dobi. Trosatna predstava (s jednom stankom) u hrvatskom prijevodu naslovljena Naša majka, nastala prema Mouawadovu dramskom tekstu Incendies (točan bi prijevod bio Zgarišta; u Budimpešti je prikazuju pod naslovom Futótűz) bliska je kanadsko-francuskom filmu Incendies, koji smo mogli vidjeti i u Hrvatskoj, prema djelu istoga autora, također u prijevodu Naša majka. Režiju i scenarij filma koji je ušao u deset najboljih filmova 2010. potpisuje Denis Villeneuve.

Prizor iz vrsne mađarske predstave / ZKM

Budimpeštanska predstava počinje u trenutku kad blizancima Simonu i Jeanne umre majka Nawal Marwan (figuracija teške sudbine Souhe Bechare): u oporuci im ostavlja želje da pronađu svog brata, za kojeg nisu znali da postoji, i oca, za kojeg su mislili da je mrtav, i da im uruče njezina pisma. Jeanne i Simon kreću majčinim tragovima na Bliski istok, odakle je njihova majka davno emigrirala u Kanadu. Blizanci otkrivaju šokantnu istinu o svom rođenju i majčinoj životnoj priči, o majci koja je u arapskim krajevima desetljećima poznata kao „Žena koja pjeva“.

S putovanjem blizanaca, Jeanne pa Simon, u slojevima teške priče i u potrazi za istinom rastvara se i ova slojevita i sjajna mađarska predstava, izvrsno i režirana i glumljena, pred nažalost malim brojem hrvatskih gledatelja, u usporednim segmentima prošlosti i sadašnjosti. Emotivni dijelovi razastiru tešku ljudsku trpnju uvjetovanu nasiljem, agresijom, ratovima i snagom jedne žene i njezinih blizanaca u okružju teškoga položaja arapskih žena, rata i ratne siročadi.

Predstava je prožeta emotivnom glazbom i pjevanjem (majčini i prijateljičini glasovi ljubavi i tuge), formulama kao slagalicama (a)logike događanja (blizanka je matematičarka) i borbom za život (blizanac je boksač amater) te toplinom prijatelja bilježnika.

Otkrivajući prošlost Wajdi Mouawad približava, bez konkretnih toponimskih spominjanja, okružje libanonskih ratova, doba u kojem se sukobi između Libanonaca i palestinskih doseljenika pretvaraju u 25-godišnji rat. Predstava postavlja pitanja spoznavanja i sjećanja, ali i napuštanja doma, sela puna arhetipskih prepreka. Nawal uči čitati i pisati, na bakin poticaj. Vrativši se, urezuje njezino ime na nadgrobni spomenik.

Scena nalikuje ringu u kojemu se sukobljavaju članovi obitelji, različite strasti, prošlost i sadašnjost, intelektualna i tjelesna snaga sestre i brata, blizanaca. Tema blizanaca zaokuplja književnike od antike do danas kao zagonetka života i isprepletanje posebnosti. Fikcionalizacija egzistencije, istraživanje životnih tajni realiziraju se pričama iz povijesti koje ne moraju biti pouzdane, fotografijom, haljinom ili jaknom, jedinim artefaktima. Na svojevrsnu drvenu orkestru glumci dolaze iz različitih smjerova, često preskačući ograde koje se prema publici postupno uklanjaju, glumeći izravno, gotovo dokumentaristički.

Neobična su u ovoj izvrsnoj i teškoj predstavi sučeljavanja i križišta svjetova: posebnosti ženskih uloga, uroka, marama, preispitivanje rođenja, kontrapunktirani antičkim slutnjama i katarzičnosti isprepletanja sina i oca, kao i incestuoznih odnosa. Ratovi, logori, pucnjevi, terorizam, gubitak slobode, smrt prikazuju se iz višesložne vizure u suigri sjajna glumačkog ansambla.

László Zsolt blista kao blag i plemenit bilježnik i prijatelj obitelji Hermile Lebel, Dorina Martinovics precizna je, točna i emotivna a jaka kao blizanka Jeanne Marwan, a Benett Vilmány uspostavlja luk između ljutnje, tuge i dobrote kao blizanac Simon Marwan. Predstavu nosi sjajna Kováts Adél kao snažna, samozatajna, hrabra, topla, suptilna i karizmatična majka Nawal Marwan, uz cijeli ansambl angažiranih glumaca.

Predstava Naša majka traži smisao, identitete, izgubljeno vrijeme i nepoznati prostor, a na kraju ipak i nadu nakon spoznaje besmisla. Malobrojna, ali posvećena publika nagradila je izvođače dugotrajnim, snažnim pljeskom i zasluženim ovacijama.