Ključ za razumijevanje 19. stoljeća

Predstavljanje 135. knjige u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, Izabrani radovi i pisma Dragutina Antuna Parčića i Marcela Kušara održano je na  Filozofskom fakultetu u Rijeci 5. ožujka. O knjizi su govorili voditelj edicije SHK Tonko Maroević, urednik knjige Josip Lisac te priređivačice Silvana Vranić i Lada Badurina.

Uvodnu riječ imala je dekanica Ines Srdoč-Konestra. Čestitala je predstavljačima na objavi knjige u kultnoj ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, koja objavljuje temeljna djela naše književne baštine. Istaknula je da „svatko tko se bavio starijim autorima zna koliko je potrebno uložiti energije, truda i znanja u pripremu takvih tekstova“.

Pozdrave je uputila i predstavljače najavila Sanja Zubčić, pročelnica Odsjeka za kroatistiku, jednog od najstarijih i najbrojnijih odsjeka na fakultetu, koji je, kako kaže, iznjedrio cijelu manju istraživačku akademsku zajednicu. Napomenula je kako su profesorice Vranić i Badurina bile studijske kolegice, zajedno krenuvši u istraživanje hrvatskog  jezika, a danas su redovite profesorice u trajnom zvanju na Odsjeku za kroatistiku.

Izd. Matica hrvatska, Zagreb, 2017.

Akademik Tonko Maroević govorio je kao voditelj edicije Stoljeća hrvatske književnosti istaknuvši kako je obaveza edicije konstituiranje kanona nacionalne književnosti. Izabrani radovi i pisma, kako kaže Maroević, „ključni su za razumijevanje naše situacije 19. stoljeća“, a Parčića i Kušara afirmirali su i Vatroslav Jagić, Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački.

Urednik knjige Josip Lisac napomenuo je kako se u ovoj knjizi svestranih autora važnih u hrvatskom nacionalnom životu može pronaći predgovor, ljetopis i biografija te izdanja djela i važnija literatura autora.

Silvana Vranić, priređivačica Izabranih radova i pisama Dragutina Antuna Parčića, istaknula je kako Parčić zaslužuje biti u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti kao svestrani filolog, gramatičar, leksikograf i prevoditelj. Priređivačica je knjigu započela Parčićevim tekstom Za opstanak glagoljice iz 1882, u kojem objašnjava zašto Misal treba tiskati uglatom glagoljicom. Napomenula je kako je u knjigu uvršten i pretiskani početak Muke po Mateju iz Misala – važno djelo za hrvatsku filologiju koje Vatroslav Jagić smatrao „trijumfom slavenske filologije nasprama ignoranciji posljednjih dvaju stoljeća“.

Profesorica Vranić uvrstila je i predgovore nekim rječnicima, Rječnik ilirsko-talijanski, Rječnik talijansko-slovinski, a izbor natuknica, koji ilustrira Parčića kao leksikografa, uzet je iz rječnika Vocabolario croato-italiano, prema nekim autorima vrhunac Parčićeva leksikografskog rada. Silvana Vranić za njegov je leksikografski rad rekla da je „slijedio uzuse najvećih imena zagrebačke filološke škole“ te je poiman „purističkim leksikografom“. Nadalje neizostavno je bilo i spominjanje Parčića kao gramatičara, koji je napisao gramatiku namijenjenu studentima za učenje hrvatskog jezika, Grammatica della lingua slava (illirica) te njegova prijevoda Dantea, čime se pokazao znalcem talijanskog jezika.

Lada Badurina, priređivačica Izabranih radova i pisma Marcela Kušara naglasila je da se predstavljanje knjige u Rijeci poklapa sa 160. obljetnicom Kušarova rođenja. Priređivačica je ukratko predstavila Kušarovu biografiju rekavši da je rođen 1858. u Rabu, gdje završava talijansku osnovnu školu, pohađao je Gimnaziju u Rijeci te otišao na studij slavistike i germanistike u Beč. Radio je kao profesor, a u hrvatskoj filologiji Kušar je spomenut kao prethodnik Ivana Broza. Kušar je bio filolog širokog spektra, a profesorica Badurina započela je prikazivanje njegove znanstvene djelatnosti nabrojavši nekoliko jezikoslovnih rasprava, kao što su Arijanski rod jezika i naši najstariji pradjedovi i Povijest razvitka našega jezika hrvackoga ili srpskoga od najdavnijih vremena do danas. Tijekom predstavljanja dotakla se i Kušarova dijalektološka rada, precizirajući kako je pisao „o dubrovačkom dijalektu, o lastovskom narječju, o rapskom dijalektu te lumbardskom narječju“. Posebno je naglasila Kušarove polemike koje je vodio u Dubrovniku s pripadnicima Srpske omladine, a pisao ih je anonimno.

Profesorica Badurina navela je da je Kušar bio „zaokupljen neizmjernim bogatstvom i kreativnošću narodnog duha“ te „sklon bilježenju narodnih riječi i izraza, ali općenito narodne književnosti“. Također nije se izostavio ni spomen njegova leksikografskog djela Narodno blago, u kojem se može pronaći mnogo zanimljivih izraza i zaboravljenih riječi.