Hrvati predvodnici promjena

Akademik Dragan Čović, hrvatski član i predsjedatelj Predsjedništva BiH, pred prepunom je velikom dvoranom Matice hrvatske 8. ožujka održao predavanje Hrvati Bosne i Hercegovine: nositelji europskih vrijednosti. Na predavanju su bili visoki dužnosnici, poput Renate Paškalj, veleposlanice BiH u Hrvatskoj, Milijana Brkića, potpredsjednika Hrvatskoga sabora, potom Bože Ljubića, predsjednika saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske, Zdravke Bušić, državne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova, zatim Zvonka Milasa, predstojnika Ureda za Hrvate izvan RH, Milana Bandića, zagrebačkoga gradonačelnika, te Ivice Lovrića, pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. Članovi akademske zajednice bili su predvođeni Damirom Borasom, rektorom Sveučilišta u Zagrebu, Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru, Velimirom Neihard­tom, potpredsjednikom HAZU-a, zatim Jasminom Havranek, ravnateljicom Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Mijom Marićem, predsjednikom Udruge Hrvata BiH i ravnateljem Hrvatske matice iseljenika, Smiljanom Šimcem, veleposlanikom i predsjednikom Hrvatskoga diplomatskog kluba, a predavanju su prisustvovali i brojni članovi i prijatelji Matice hrvatske. Program je vodio Damir Zorić, gospodarski tajnik MH, a okupljene je pozdravio akademik Stjepan Damjanović, predsjednik MH.

Dragan Čović pred punom dvoranom u palači Matice hrvatske

Damjanović je naglasio kako hrvatska javnost nije dovoljno upoznata s prilikama u kojima žive Hrvati u BiH. Informacije koje dolaze o njima često nisu točne, još manje cjelovite, a ponekad ni dobronamjerne. Ocijenio je važnim predavanje akademika Čovića za bolje usmjerenje i intenziviranje djelovanja MH, kao i ostalih društvenih segmenata u RH, prema Hrvatima u BiH.

Uslijedilo je predavanje akademika Čovića, u kojemu se on posebno osvrnuo na integralnost političkih subjekata kad su u pitanju integracije koje su pred BiH, na ravnopravnost i racionalnost u organizaciji BiH te na sigurnost države. Naglasio je važnost očuvanja Hrvata kao konstitutivnoga naroda u BiH, jer Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, mogu biti predvodnici svih pozitivnih procesa u toj državi. S tom namjernom nastao je Hrvatski narodni sabor. „Svrha je osnivanja Hrvatskoga narodnog sabora ujedinjenje svih Hrvata u susjednoj zemlji bez obzira na to žive li u Posavini, središnjoj Bosni ili Hercegovini, jer nitko nema pravo dijeliti Hrvate Bosne i Hercegovine“, kazao je. HNS namjerava napraviti racionalnu organizaciju koja će biti tri do četiri puta manja brojčano od postojeće. Spomenute jedinice bile bi na trima razinama vlasti: BiH kao federalna država na najvišoj razini, zatim srednja razina vlasti gdje bi bile federalne jedinice, ispod kojih bi bila lokalna samouprava, što bi državne rashode smanjilo i do četiri puta.

Dragan Čović i Stjepan Damjanović
Snimio Mirko Cvjetko

„Umjesto sadašnjih 13 ili 14 vlada, pa toliko parlamenata i pravosudnih institucija, po prijedlogu HNS-a bilo bi četiri, eventualno pet na toj razini vlasti“, kazao je Čović.

BiH oduvijek je dio Europe, istaknuo je Čović i dodao da se pred BiH nalaze izazovi ulaska u euroatlantski projekt i članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koje je „izvjesno“ već u ovoj godini. Govoreći o stupanju u NATO-savez, Čović je naglasio da unatoč tome što postoje tri različita pristupa ulasku u NATO, moguće je da se već sljedećeg mjeseca aktivira akcijski plan za članstvo. „Reforma sektora obrane jedna je od dvije uspješno obavljene reforme u BiH. Mi danas imamo jedinstvenu oružanu silu u državi u kojoj svaki konstitutivni narod ima po četiri generala“, rekao je. Dotaknuvši se pitanja ulaska BiH u Europsku Uniju, kazao je da BiH nema nijedno ograničenje da bude prva nova članica EU, iako može biti i zadnja. Važno je orijentirati se na 2025. godinu, koja je evidentirana kao godina mogućeg ulaska Srbije, Crne Gore i BiH u Europsku Uniju. „Prije godinu dana predsjednik Jean-Claude Juncker bio je skeptičan prema pitanju ulaska BiH u EU, dok nam je prije osam dana u Sarajevu rekao da su nam vrata za članstvo otvorena“, kazao je Čović i istaknuo potrebu reforme pravosuđa na putu BiH prema europskim integracijama, ustvrdivši kako je pravosuđe još ovisno o unutarnjem političkom životu u zemlji, ali i izvan BiH. Uslijedila je rasprava, sa zaključkom da je međusobna suradnja ključ rješavanja problema i napretka svih.