Otkrivanje Moslavine

Moslavina je još uvijek nedefinirana svojim granicama, ali isto tako i s nedovoljno istraženim vlastitim kulturnim identitetom. U ispravljanju višedesetljetne nepravde koja se čini tom dijelu središnje Hrvatske svoj doprinos daje Matica hrvatska u Kutini s podogrankom u Popovači. Već pet godina s velikim naporima, ali i s velikim intelektualnim kapacitetom, objavljuje godišnjak pod naslovom Moslavačko zrcalo: časopis moslavačkih ogranaka Matice hrvatske. Glavni urednik ovog časopisa je znanstvenik i povjesničar Dražen Kovačević iz Popovače. Uz njega uredništvo čine Marija Bilić Prcić, Božica Brkan, Marijana Horvat, Dražen Kovačević, Dragutin Pasarić, Tija Žarković Palijan i pisac ovih redaka. Nakon dulje neizvjesnosti Moslavačko zrcalo ugledalo je svjetlo dana kao dvobroj. Podijeljeno je na nekoliko tematskih cjelina: povijesne teme, etnologija, književnost i prikazi.

Izd. OMH Kutina–Popovača, 2017.

Uvodni tekst Od pučkih domova do metropola kulture (o djelovanju Ogranka MH u Kutini) napisali su Dragutin Pasarić, istaknuti predstavnik kulturnog života u Moslavini i poznati djelatnik MH, i Matea Jalžačić, nova nada u kulturnom životu Kutine i Moslavine. Članak je vrlo koristan jer se iz njega mogu vidjeti sve aktivnosti kutinskoga ogranka Matice hrvatske od obnavljanja rada 2001. sve do 2017.

Povijesne teme koje objavljuje Moslavačko zrcalo same po sebi dragocjene su zbog nedostatka ranijih historiografskih istraživanja. U ovom dvobroju Matea Jalžačić obradila je Moslavački glasnik, koji je izlazio u Kutini 1907, dok jedan od najistaknutijih hrvatskih povjesnika, Franko Mirošević, vjerni proučavatelj moslavačke prošlosti, donosi vrlo iscrpnu studiju pod naslovom HRSS (HSS) u Moslavini 1925/1926. godine.

Drugi historiografski prilog napisao je Đuro Vidmarović pod naslovom Ratni dnevnik Stipe Radinovića kao povijesni dokument i njegov pisac kao svjedok povijesti. Riječ je o otkrivenome dnevniku pučkog pisca i povjesničara iz Kraljeve Velike koji je tijekom Drugog svjetskog rata marljivo bilježio sve što mu se događalo, zbog čega njegov dnevnik sa svom tragičnosti prikazuje i stanje u našem puku, poglavito među seljacima u to burno vrijeme. Izabrati stranu, odnosno vojsku, nije bilo lagano, kao ni sačuvati život. Radinović kao svjedok piše o strahotama tzv. Križnog puta, što je ustaljeni naziv za marševe smrti kojima su Tito i njegovi suradnici, kao sudionici pobjede, izložili zarobljene pripadnike vojske NDH, ali i stanovništvo koje se pokušavalo spasiti bježanjem u Austriji, očekujući zaštitu od Engleza.

Istaknuti kutinski novinar Ivan Gračaković posvetio se proučavanju lokalne povijesti. U ovom broju priložio je rad Kontinuitet i opstojnosti lokalnih medija u Kutini: u povodu 110. obljetnice Moslavačkog glasnika i 50. obljetnice Moslavačkog lista.

U drugoj tematskoj cjelini, posvećenoj etnologiji, Dražen Kovačević upoznao nas je s nekim moslavačkim vjerovanjima u djelu Mije Stuparića. Kako je riječ o istaknutom političaru HSS-a, ali i dobrom piscu – seljaku iz Moslavine – rad osvjetljava dio književnih tema koje je obrađivao moslavački povijesni uglednik.

U poglavlju Književnost prva se prilozima javlja poznata književnica rodom iz Okešinca kod Križa, Božica Brkan. Riječ je o pripovijetkama Na groblju, List, Perut, Katice i Četrti muž. Svi su radovi pisani na lokalnoj kekavskoj varijanti kajkavskog narječja, koji je autorica pretvorila u književni izričaj. Književnica iz Kutine Katarina Brkić predstavila se dužim proznim tekstom pisanim na lokalnom kejkavskom idiomu Padobranci v Repušnice i kraj štreke grob. Pripovijetka se oslanja na povijest autoričina rodnoga sela Repušnice. Tereza Salajpal objavila je vrlo dojmljivu kratku priču Starinska lampa, a književnik iz Gorskog kotara (a Gorani su naselili dio nekoliko moslavačkih sela) Davor Grgurić predstavio se dužim proznim uratkom, moderne literarne fakture, pod naslovom Pepeljara.

Književnik Milan Ilić, koji je dugo godina radio u Kutini u Narodnom sveučilištu, poslao je svoju pripovijetku Gospođa Balzac. Dubrovčanin Joško Sindik predstavio se novelom Smrt.

Zadarska sveučilišna nastavnica Sanja Knežević napisala je uvod u pregršt pjesama Tomislava Marijana Bilosnića, koje su u ovom dvobroju objavljene pod skupnim naslovom Tijelo leptira, a Moslavačko zrcalo objavilo ih je kao prilog 70. godini života i 50. godini umjetničkog rada hrvatskoga pjesnika. Dražen Zetić je kao prognanik iz Bosne s obitelji našao novi dom u moslavačkom selu Zbjegovača. U ovom dvobroju predstavljene su mu pjesme posvećene Boki kotorskoj, pod naslovom Mediteranske kronike. U rubrici Prikazi Đuro Vidmarović, a Tin Lemac pridružio se Sanji Knežević s člankom Fantastizacija poetske građe u pjesničkoj knjizi Ogledalo Tomislava Marijana Bilosnića.

Na kraju, ugledni hrvatski književni kritičar Davor Šalat dao je prilog Bilosnićevoj obljetnici prikazom njegove zbirke Vrt.

Moslavačko zrcalo služi na ponos Matici hrvatskoj u cjelini, jer pokazuje kako marljivi i kreativni matičari mogu u svojim životnim sredinama, na lokalnoj razini, ostvarivati velike rezultate koji često nadilaze okvire njihova zavičaja, sukladno trajnim i plemenitim zasadama i naporima Matice hrvatske kao svehrvatske nadstranačke kulturne i znanstvene udruge.