Veze sestrinskih Matica

Stjepan Moyses (1797–1869) velikan je duha, osoba koja je shvatila svoja filozofska nastojanja kao dobru podlogu za duhovno, kulturno, društveno-političko djelovanje. Pripadnik slovačkoga naroda, bio je žustar borac za municipalna prava našega naroda za vrijeme Hrvatskoga narodnog preporoda. Kroz svoje bogato, dvadeset i dvije godine dugo djelovanje u Zagrebu, službovao je kao svećenik, profesor filozofije, kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga, kanonik i pročelnik Prosvjetnog odjela Banskoga vijeća. Upravo je obilježavanje 220. obljetnice njegova rođenja i nastavak suradnje između dvaju bliskih naroda putem njihovih matica bilo razlogom trodnevnoga gostovanja Matice slovačke u Hrvatskoj. Četveročlana delegacija predvođena Štefanom Martinkovičem, predsjednikom nadzornog odbora MS, zatim Viliamom Komorom, tajnikom MS, Ivanom Mrvom, ravnateljem Slovačkog instituta za povijest u MS te Vierom Šipkovom, načelnicom općine Veselé, Moysesova rodnog mjesta, od 1. do 3. veljače pohodila je Maticu hrvatsku i njezine ogranke u Mariji Bistrici i Križevcima.

Matica slovačka osnovana je 1863. u mjestu Martin u Slovačkoj. Prvi joj je predsjednik bio Stjepan Moyses. Danas broji 100.000 nominalnih članova, dok je među aktivnim članovima 30.000 zaljubljenika u slovačku naciju, tradiciju, književnost, kulturu, izdavačku djelatnost nacionalno važnih knjiga i časopisa te brigu za njihovo očuvanje i njegovanje. Među najmlađim Maticama, MS ima i Mladu Maticu, čiji su članovi osobe od 16 do 35 godina. Novoizabrani predsjednik MS, Marián Gešper, poseban je jer je prvi put izabran za predsjednika institucije sa samo 38 godina.

Početak ugodnog druženja

Predstavnike MS 1. je veljače dočekala delegacija MH, predvođena akademikom Stjepanom Damjanovićem, predsjednikom MH. Delegate MS svečano su dočekali i pozdravili akademik Josip Bratulić, član Glavnog odbora MH, Stipe Botica i Stjepan Sučić, potpredsjednici MH, zatim Zrinka Stričević-Kovačević, profesorica slovačkog jezika i književnosti na FFZG-u, kao i predstavnici MS u Zagrebu, Gjuro Deželić, veleposlanik Republike Hrvatske u Slovačkoj (1996–2000) te Agneza Szabo, hrvatska povjesničarka. Susretom su započeli ugodno trodnevno druženje.

Marija Bistrica imala je značajnu ulogu u Hrvatskom narodnom preporodu, a ovdje je i Vatroslav Lisinski skladao melodiju u stilu slovačkih narodnih napjeva za skladbu O Bistrica premilena, koju je ispjevao Gustav Zechenter, znameniti slovački rodoljub. Iz tog i brojnih drugih razloga izaslanici MS i MH 2. veljače posjetili su Mariju Bistricu, njezino svetište i tamošnji OMH. Ovdje su im se pridružili predstavnici MS u Zagrebu, na čelu sa predsjednikom Zlatkom Jevakom. U općinskoj vijećnici dočekali su ih Josip Milički, načelnik Općine Marija Bistrica,Vedran Klaužer, predsjednik OMH  u Mariji Bistrici te Snježana Husinec, članica Predsjedništva Ogranka.

Delegacija Matice slovačke s domaćinima u sobi predsjednika Matice hrvatske   Snimio Mirko Cvjetko

Milički je okupljenima dao uvid u dosadašnji rad i planove općine Marija Bistrica, stavljajući naglasak na jačanje infrastrukture, izgradnju prometnica, djelatnostima za poboljšanje školstva i turizma te promociju kulture. Snježana Husinec i Vedran Klaužer ukratko su predstavili rad Ogranka i važne buduće projekte. OMH u Mariji Bistrici ima 54 aktivna člana. Započeo je s radom 2013, od kada je vrlo uspješno proveo četiri velika projekta: kazališnu predstavu Kinč osebujni – priča o čudotvornim uslišanjima Majke Božje Bistričke, u tehnici kazališta sjena temeljena na književnom predlošku bistričkog kapelana Petra Berkea iz 1765, zatim slikovnicu Legenda o črnem kipu / Legenda o crnom kipu (2015) te izložbu Između crnoga kipa i Velikoga rata – Marija Bistrica u doba Prvog svjetskog rata, pripremljenu na temelju izvornih znanstvenih istraživanja povijesti Marije Bistrice u doba Prvog svjetskog rata. Najvažniji je i najsloženiji projekt OMH istraživanje i znanstveni skup Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda, osmišljen u povodu 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, bistričkog župnika, književnika, prevoditelja i domoljuba. U organizaciji Ogranka održan je i niz drugih događanja: predavanja, radionica, tribina, koncerata. Štefan Martinkovič tom je prigodom zahvalio domaćinima i izrazio želju za suradnjom Zagorske Bistrice i Marije Bistrice. Svi su se zatim uputili prema bazilici Majke Božje Bistričke, gdje su od preč. Domagoja Matoševića, rektora Svetišta mogli čuti o povijesti i važnosti hrvatskoga nacionalnog marijanskog svetišta te svečano slaviti svetu misu.

Križevci – kulturno središte

Izaslanici obaju sestrinskih Matica potom su se uputili u Križevce, gdje su najprije posjetili grkokatoličku katedralu, posvećenu Presvetom Trojstvu, te saznali o radu OMH u Križevcima. OMH u Križevcima broji aktivnih 55 članova. OMH se posebno istaknuo, organiziravši od 1990. više od šesto raznih događaja diljem Hrvatske i inozemstva, od književnih susreta do postavljanja spomen-ploča. Ponose se Matičinom nagradom Ivan Kukuljević Sakcinski za knjige Kalnički plemenitaši autorice Lelje Dobronić i Dr. Fran Gundrum Oriovčanin, gradski fizik u Križevcima, autora Franje Husinca, čiji je prijevod na bugarski objavila Bugarska akademija nauka u Sofiji. Knjiga Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti, koju je priredio Stjepan Sučić, doživjela je dva izdanja. Prijevod Gundrumova putopisa U Egipat na engleski i arapski i njegovo predstavljanje u Kairu na čast je križevačkom OMH.

Gosti su se divili Grkokatoličkoj katedrali, kojom su ih provele Renata Husinec, predsjednica OMH u Križevcima te Željka Hrlec, knjižničarka i kustosica. Mogli su vidjeti više od tisuću knjiga koje katedrali pripadajuća knjižnica sadržava kao i eksponate unutar Muzeja u Grkokatoličkoj katedrali. U Gradskoj knjižnici Franjo Marković uslijedila je tribina s temom Hrvati i Slovaci. Pitanja i izazovi naše europske suvremenosti, koju je moderirala Renata Husinec. Predavači Štefan Martinkovič i Zrinka Stričević-Kovačević su se složili da se Hrvati i Slovaci, kao bliski narodi sličnih sudbina, moraju brinuti o svojim korijenima, napose kršćanstvu, te prenijeti mladima znanje o tome posredovanjem kulture. Sudionici su istaknuli da je potrebno pozitivnim primjerima motivirati mlade na djelovanje. ,,Mladima treba vizija, jasan i sustavan program jer mlada generacija ne može čekati  da počne djelovati“, naglasio je Martinkovič, dok je Zrinka Stričević-Kovačević naglasila potrebu za borbom protiv neznanja. Ivan Mrva obratio se okupljenima, upozorivši ih na sve veću opasnost od amerikanizacije u slovačkoj književnosti. Kruna druženja dviju Matica bila je izložba u križevačkoj knjižnici Slovaci i Slovačka u hrvatskoj knjizi kroz stoljeća. Postavili su je Renata Husinec, te Martina Valec-Rebić i Danijela Zagorec. Prigodnim riječima obratila se Marijana Žulj, ravnateljica Gradske knjižnice Franjo Marković. Izložbu i katalog predstavio je autor Stjepan Sučić.

Susret dviju Matica nastavljen je 3. veljače znanstvenim skupom o Stjepanu Moysesu u palači Matice hrvatske. Skup je moderirala Dubravka Sesar, profesorica slavistike na FFZG-u, a prvi je izlagao Alojz Jembrih, profesor kroatologije na Hrvatskim studijima, govoreći o Moysesovu cenzorskom djelovanju u Zagrebu. Kao ocjenjivač za tiskanje knjiga i časopisa, tijekom šest godina Moyses se svesrdno zalagao za priznavanje i ravnopravno vrednovanje hrvatskoga jezika i borio za ,,hrvatsku stvar’’, a tako i za tiskanje Danice ilirske, kao tjednoga priloga Novina horvatzkih. Željko Holjevac, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u izlaganju Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj 1829–1851. dao je uvid u teške životne okolnosti i razlike unutar habsburške monarhije koje je zatekao Moyses u svome djelovanju u Hrvatskoj. Vlado Mikšić zborio je o predanome svećeničkom djelovanju Stjepana Moysesa tijekom zagrebačkih godina.

Moyses u kolu preporoditelja

,,Stjepan Moyses, premda profesor na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu i službeni cenzor knjiga, sa zadaćom da se zaštiti politički mir i poredak u javnome životu, postao je i financijski član, što znači podupiratelj gotovo svih tada osnovanih hrvatskih središnjih preporodnih ustanova u Zagrebu“, kazala je u izlaganju o Moysesovoj ulozi u središnjim hrvatskim ustanovama u doba hrvatskoga narodnog preporoda Agneza Szabo. O stvaranju prvoga hrvatskog zakona o tisku iz 1849. i Moysesovu prijedlogu govorila je Vlasta Švoger. ,,Hrvatski zakon o tisku slijedio je smjernice austrijskoga tiskovnog zakona, ali je bio još stroži od svog predloška jer je osim novčanih predviđao i zatvorske kazne za prekršitelje, a za urednika zabranjenog lista i trajni gubitak prava bavljenja tim poslom“, rekla je prof. Švoger.

O Moysesovoj ulozi u obnovi kulta Nikoli Šubića Zrinskog govorila je prof. Sesar. Među brojnim izdanjima Zrinskome u čast ističe se pretisak prve knjige tiskane gajicom, Odiljenje sigetsko. Četiri děla s uvodom u život, činih i smerti Nikole Kneza Zrinjskoga, ,,zlatnoga viteza“ Pavla Vitezovića Senjskoga, tiskano kod Franje Suppana 1836. godine, čije je izdavanje svojim novcem platio Moyses. Skup je zaključio Stjepan Sučić govorom o Moysesovim prilozima osnutku i životu Matice ilirske. ,,Toga ima toliko da nas potiče da proučimo latinske tekstove naših književnika slovačkoga podrijetla“, kazao je Sučić, podsjećajući na važnost daljeg istraživanja baštine hrvatskih i slovačkih preporoditelja. Izaslanici su slušali i predavanje akademika Bratulića o Bašćanskoj ploči i replici sarkofaga svetog Šimuna, koje su izložene u HAZU-u. Podsjetivši Slovake i Hrvate da su narodi Logosa (Slova), na obostrano zadovoljstvo predstavnici dviju bratskih Matica nastavili su druženje i bratimljenje koje igra veliku ulogu u očuvaju identiteta i integriteta obaju naroda. Susretom su udareni temelji još opsežnije buduće suradnje, na dobrobit kako hrvatskoga tako i slovačkog naroda.