IZ OGRANAKA

Čabar

U Sloveniji je za Božić izašla knjiga Zgubljeno otroštvo, prijevod djela Izgubljeno djetinjstvo spisatelja Slavka Malnara. Knjigu je preveo slovenski jezikoslovac Jakob Müller, a autor naslovnice je Andrej Zbašnik, likovni umjetnik iz Čabra. Izgubljeno djetinjstvo obrađuje razdoblje autorova djetinjstva, od 1939. do 1955. godine. U uvodnim riječima prevoditelja prezentiran je radni i životni put Slavka Malnara.

Prijevod Izgubljenog djetinjstva

Put književnika i istraživača lokalne povijesti započeo je tek nakon umirovljenja, ali onda je u petnaest godina napisao i objavio šesnaest knjiga: jezikoslovnih, historiografskih, etnografskih i beletrističkih. Posebna je kvaliteta prevedenoga djela autentična dječja psiha uz kritičke komentare zreloga čovjeka, spoznaja relativnosti društvenih i političkih vrijednosti, opisi čabarske materijalne i duhovne kulture te dokumentiranje prijelaza iz lokalne u nacionalnu svijest. Knjiga je predstavljena 10. veljače u Babnom Polju. (Ivan Janeš)

Dubrovnik

U čitaonici Narodne knjižnice Grad 7. veljače Sanja Vulić održala je predavanje Jezik barokne književnosti u Dubrovniku u organizaciji dubrovačkog ogranka. Predavačica je govorila o osnovnim leksičkim i gramatičkim karakteristikama književnosti 17. i 18. stoljeća u Dubrovniku na odabranim primjerima desetorice autora, od Ivana Gundulića do Vicka Petrovića.

Predavanje Sanje Vulić

Navela je neke od morfoloških jezičnih promjena koje su se u književnome jeziku dogodile u odnosu na renesansno vrijeme. Istaknula je nekoliko leksičkih poveznica među svim onodobnim hrvatskim govorima koje su iz dubrovačkoga govora u međuvremenu iščezle, a u nekim se krajevima zadržale do danas, pa ih mnogi stoga smatraju lokalizmima. Ukazala je na neke od arhaičnijih oblika koje su barokni autori koristili u književnosti, a u govornome su jeziku već ustupali mjesto novoštokavskim oblicima. Naglasila je kako jezik barokne književnosti ilustrira putanju razvoja hrvatskoga jezika od početka 16. do kraja 18. st. (I. H.)

Grude

Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica–Sovići, Župni ured Gorica–Sovići, Hrvatska franjevačka arheološka zbirka Sv. Stjepan Prvomučenik Gorica i OMH u Grudama 26. siječnja organizirali su Noć muzeja u Gorici, ove godine pod temom Muzeji i sport – brže, više, jače… citius, altius, fortius… Za tu prigodu predstavljena je knjiga autora Blaža Duplančića Ivan Gudelj – hajdučka priča, koja govori o životu uspješnog nogometaša, čija je karijera prekinuta u 26. godini zbog bolesti. Nazočne su pozdravili predsjednik Bratovštine Dragan Prlić i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, a predstavljači knjige bili su Mijo Grabovac, novinar Blaž Duplančić, Marinko Boban i sam Ivan Gudelj. Glazbeni dio događaja uljepšala je klapa Bratovština Gorica–Sovići. Nakon predstavljanja knjige u Galeriji u staroj kapeli u Gorici održano je otvaranje izložbe fotografija Iz sportske riznice općine Grude. (Mario Bušić)

Imotski

U Imotskom je u organizaciji tamošnjeg OMH 2. veljače održano predstavljanje knjige Imotska razglednica autora Zdravka Žarkovića, poznatoga hrvatskog enigmatičara. Knjigu deseteračkih stihova o svim imotskim mjestima, koja sadržava zapise gange, aforizme, viceve i enigmatske uratke (križaljke, rebusi, anagrami…) predstavili su autor i novinar Mladen Vuković. (Milan Glibota)

Kloštar Ivanić

OMH u Kloštru Ivaniću u Noći muzeja gostovao je u Galeriji Nika u Ivanić-Gradu, prilikom čega je uz cjelovečernji program održao i predstavljanje sporta u Ivanić-Gradu, Križu i Kloštru Ivaniću. Krunoslav Božić i Božidar Balenović osvrnuli su se na znamenite sportaše, a gost večeri bio je rukometni reprezentativac Domagoj Pavlović. Iste večeri u izdanju OMH promovirana je bajka Zašto drveće ne hoda? autorice i ilustratorice Ive Šimunović. (Miljenko Šimunović)

Kutina

OMH u Kutini u suradnji s javnom ustanovom Park prirode Lonjsko polje organizirao je 2. veljače, na Svjetski dan močvarnih staništa, skup Budućnost na rubu močvare. Na okruglom stolu povjesničar Franko Mirošević govorio je o o težnjama iz prošlosti za isušivanjem najvećega hrvatskog močvarnog područja. O potrebi zaštite biološke raznolikosti prostora sustavnom edukacijom i posjećivanjem u ime JUPP-a Lonjsko polje govorio je Edvard Bogović. Na izvornu ponudu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava podsjetila je Anica Lenart. Mjesni KUD Repušnica pjesmom je uveličao događaj. U subotu 3. veljače u dvorištu tradicijskog objekta Trem Valerija Hima (JUPP Lonjsko polje) izrekla je ovogodišnju poruku Ramsarske konvencije o očuvanju vlažnih staništa za održivu budućnost urbanih područja. Udruga uzgajivača i ljubitelja konja Topot, koja u Kutini djeluje, kako je rekao njezin predsjednik Damir Pučak, već deset godina, pod stručnim vodstvom Sandre Prevendar Nekvapil održala je radionicu Njegovo savsko veličanstvo konj hrvatski posavac. Skup su pozdravili predsjednica županijske skupštine Sisačko-moslavačke županije Ivanka Roksandić, saborski zastupnik Željko Lenart i gradonačelnik Kutine Zlatko Babić. (Matea Jalžečić)

MH za Ruhrsko područje

Obljetnica priznanja Republike Hrvatske svečano je obilježena 15. siječnja u organizaciji Matice hrvatske za Ruhrsko područje.

Predstavnici MH za Ruhrsko područje i gosti

Dvojezičan program održan u dvorani Bürgerhaus-Oststadt u Essenu započet je hrvatskom himnom u izvedbi operne pjevačice Kristine Jurić, a zatim ga je otvorio predsjednik MH za Ruhrsko područje Josip Marković, koji je predstavio djelovanje Ogranka u protekloj godini. Kulturnu večer dalje su vodili Mijo Nuić i Zoran Sikavica, s Jadrankom Gradac moderirajući predstavljanje knjige Jasminke Frleta-Botica Velika ispovijed. Predstavljena je zbirka pjesama Šime Ešića, a bogat program upotpunjen je i glazbenim nastupima zbora pod ravnanjem Krešimira Veselića. Priređena je i izložba umjetničkih radova Kristijana Sekulića te Ankice i Ante Karačića. Obilježavanju obljetnice prisustvovala je i Klaudija Aljinović iz Generalnog konzulata u Düsseldorfu. (N. M.)

Mostar

Predsjednica OMH u Mostaru Ljerka Ostojić 24. siječnja primila je u posjet generalnu konzulicu Republike Turske u Mostaru Zerrin Kandemir, koja je na tu dužnost stigla prije mjesec dana, a taj je posjet stavila u vrh svojih diplomatskih prioriteta, izjavivši da je čula mnogo toga lijepoga od dosadašnjih konzula o Matici hrvatskoj. „Iskreno se nadam da ćemo dosadašnju suradnju između OMH u Mostaru i našega konzulata nastaviti te je ojačati u mnogim područjima“, kazala je. Predsjednica je upoznala konzulicu s programima koji su se dosad, zahvaljujući Generalnom konzulatu Republike Turske u Mostaru, odvijali na Mostarskom proljeću, ali i izvan festivala. „Raduje nas vaša spremnost da nas i u godinama koje dolaze obradujete s nekim zanimljivim programom, što posebno vrijedi za programe s etnopredznakom. Na taj se način bolje upoznajemo i s umjetnicima i kulturom zemlje iz koje dolaze“, kazala je predsjednica Ostojić te pozvala konzulicu Kandemir na svečanost otvaranja 20. jubilarnog Mostarskog proljeća 8. travnja. Predsjednica je konzulici opisala i nakladničku djelatnost Ogranka i časopise Cvitak, Suvremena pitanja te Motrišta. Zahvaljujući na ljubaznom dočeku, konzulica Kandemir pozvala je izaslanstvo Matice hrvatske Mostar u posjet konzulatu, naglasivši kako se raduje budućoj suradnji i zajedničkim projektima. (Dragan Marijanović)

Osijek–Žepče

U Galeriji Waldinger u Osijeku 2. veljače održano je otvaranje Dana Žepča u Osijeku.

Nastup ženske klape Emtianea

Otvorena je izložba slika Kristine Ćavar Kozmički prolaz te je nastupila ženska klapa Emtianea i zbor mladih KŠC Don Bosco. Time je osječki OMH pokazao kako njeguje suradnju s drugim ograncima Matice hrvatske, a posebno je važna suradnja s OMH u Žepču. (I. H.)

Samobor

U Gradskoj knjižnici Samobor 1. veljače obilježen je Dan OMH u Samoboru pod nazivom Večer domače reči. Uvaženi gost i stručnjak za dijalektalnu književnost, docent s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Filip Galović, govorio je o zadaći i važnosti dijalektologije. Istaknuo je da o govorima treba skrbiti jer su neprocjenjivo bogatstvo kojim se prenose tradicija, običaji i brojni drugi oblici nematerijalne kulturne baštine.

Fašničko predstavljanje Ričeta

Naglasio je da postoje vrijedni književni ostvaraji, te da je pisanje, pored uporabe u svakodnevnoj komunikaciji, jedan od važnih koraka u očuvanju mjesnih govora. Pjesmama na kajkavskom predstavili su se pjesnici književnoga odjela Ogranka. U glazbenom dijelu nastupili su Rebeka Heaton i Michael Heaton, oboje na violini uz pratnju profesorice Tine Klak, i Antonija Uremović na klarinetu. Uvodno je prisutne pozdravila ravnateljica samoborske knjižnice, a predsjednik OMH u Samoboru Gordan Črpić istaknuo je kako je proces lokalizacije važan odgovor na proces globalizacije u svrhu očuvanja lokalnoga identiteta, raznolikosti govora i običaja, koji se jedino i mogu očuvati na mikrorazinama. Ogranak je u povodu Fašnika 3. veljače promovirao i novo izdanje humorističko-satiričkog lista Ričet z domače kujhne suizdanje OMH u Samoboru i TZ Grada Samobora. (Lada Lokmer)