Održan znanstveni skup o Bokeljskoj mornarici i Kolu svetog Tripuna
S obzirom na njezinu neraskidivu povijesnu vezu s Katoličkom crkvom i hrvatskim narodom, Bokeljsku mornaricu i Kolo svetog Tripuna trebalo bi uvrstiti na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva zajedničkom nominacijom Hrvatske i Crne Gore, složili su se sudionici skupa Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna kao tradicija bokeljskih Hrvata, održana u 19. siječnja u Muzeju Mimara.
Skup u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Zagreba, Rijeke, Pule, Splita i Dubrovnika otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
„Hrvatska već ima iskustva s upisima multinacionalnih nominacija mediteranske prehrane i bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe, a posebno sam ponosna na nedavno dovršene zajedničke nominacije stećaka i venecijanskih utvrda koje su Hrvatska i Crna Gora zajednički upisale na UNESCO-ov Popis“, rekla je ministrica i dodala da je Republici Hrvatskoj od iznimne važnosti da se rad bratovština Bokeljska mornarica 809 podupre i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori kako bi one nastavile uspješno djelovati na očuvanju svoga jezika, kulture i nacionalnoga identiteta.
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić govorio je o povezanosti Bokeljske mornarice s hrvatskim nasljeđem i Katoličkom crkvom, napomenuvši kako sv. Tripun na svom srcu nosi grad Kotor, čiji je zaštitnik, a iznad njega su napisane riječi „Fides et honor“. „Da sveti Tripun nije imao vjere i ponosa, Bokeljska mornarica koja traje dulje od 1200 godina ne bi doživjela današnje dane“, ocijenio je.
Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 u Zagrebu, rekao je, u ime svih bratovština, kako je bogata baština Bokeljske mornarice u nacionalnom spektru potpuno anonimna, a zadaća skupa – koji je uz ostalo obuhvatio povijesni pregled Bokeljske mornarice kao paradigme hrvatske nematerijalne baštine od njezina osnutka 809. do danas – bio je odgovor na pitanja od nacionalnog značaja.
Po riječima Zvonimira Dekovića, predsjednika Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, Bokeljska mornarica temelj je tradicionalne kulture koji potvrđuje hrvatsku opstojnost u Crnoj Gori, a očekuje i da će Crna Gora biti ponosna na sav doprinos hrvatskoga naroda toj zemlji.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Zvonko Kusić, izrazio je uvjerenje u uspjeh zajedničke kandidature, podsjetivši na bogatu kulturnu baštinu Hrvata u Boki kotorskoj. „Na rubu zapadnog kršćanstva, gdje se susreću katoličanstvo i pravoslavlje, dio hrvatskog korpusa odvojen od domovine uspio je ne samo održati se nego i stvoriti kulturna dobra u nerazmjeru sa svojim brojem, što je rijedak primjer i na svjetskoj razini“, istaknuo je.
U Muzeju Mimara postavljena je i izložba fotografija Besjede o Boki Dražena Zetića.
Prema predaji, Bokeljska mornarica nastala je 809, kad je mletački brod prevozeći tijelo sv. Tripuna iz Carigrada u Veneciju zbog oluje uplovio u Bokokotorski zaljev. Nevrijeme je potrajalo, a mletački su mornari to protumačili željom sveca da ne nastavi put. Brodski časnici upoznali su s tim kotorsku vlastelu, koja je odlučila: ako svetac ne želi nastaviti put, neka ostane ovdje i uvijek bude slavljen. Tako je i bilo i kotorski mornari prenijeli su brodom svečevo tijelo u Kotor, gdje ih je dočekao razdragani puk. Tom prigodom mornari su u luci otplesali kolo svecu u čast, koje je nazvano Kolom sv. Tripuna. Taj događaj, koji se zbio 13. siječnja, uzima se kao nastanak Bokeljske mornarice i uz snažan katolički i hrvatski predznak obilježava se već 1200 godina.
Klikni za povratak