Predstavljena nova knjiga akademika Katičića

Nova knjiga Radoslava Katičića Naša stara vjera predstavljena je 29. studenoga u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjigu su predstavili predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, urednik knjige Natko Katičić te uvaženi gosti akademik Mislav Ježić, Vitomir Belaj, Damir Zorić i Krešimir Krnic. Autor se iz Beča okupljenima obratio videopozivom.

Publiku je prvi pozdravio Stjepan Damjanović, istaknuvši da Radoslav Katičić ima posebno mjesto u hrvatskoj kulturi zbog svega što je svojim radom ostvario. Gledajući opseg i veličinu napisane znanstvene građe, čovjek bi mogao pomisliti da je na tome radio čitav institut ili skupina istraživača, a ne jedna osoba.

O pronalasku kulturnog sloja između antike i srednjovjekovnog kršćanstva progovorio je Radoslav Katičić, istaknuvši zahvalnost hrvatskome jeziku, koji se pojavljuje kao svjedok davnih vremena i čuvar slavenske starine. Čitatelja koji se zainteresirano približava ovoj temi, knjiga Naša stara vjera kao završetak pentalogije Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine uvodi u glavne autorove tvrdnje dobivene kroz dokazne postupke u prethodnim djelima. Knjigom je pokušao što široj čitalačkoj publici na čitak i prijemčiv način prikazati znanstveno utemeljene tvrdnje, tumačenja i rasprave vezane uz pretkršćansko razdoblje.

Urednik knjige i autorov sin Natko Katičić govorio je o trudu uloženu u njezin nastanak. Knjiga je, svjedoči, nastala kao plod dvogodišnjega rada u kojem se Radoslav Katičić othrvao bolesti i iznašao snage da napiše ovo djelo. Već na prvi pogled knjiga uskače čitatelju u oči – lijep dizajn korica u zlatnoj, crvenoj i zelenoj boji napravio je urednik izdanja ne samo kao poziv čitateljima nego i kao svjedočanstvo svetosti svijeta prikazano fotografijom stabla svijeta, duba, bitnog simbola stare vjere. Iako Katičić nudi sintezu tvrdnja dokazanih u prethodnim djelima, u novoj knjizi dotiče se i novih, prethodno neobrađenih tema, važnih za razumijevanje slavenskih vjerovanja, istaknuo je Natko Katičić.

Vitomir Belaj smatra da je Katičić svojim knjigama, pa i ovom završnom, ispleo argumentima cjelovitu mrežu slavenske mitologije. Akademik Ježić ukazao je na vezu indoeuropske kulturno-religijske baštine koju je u svome djelu prikazao Radoslav Katičić. Gdje je našao ključ? Upravo u jeziku koji svakodnevno koristimo. Iz toga, danas uska izvora, Katičić je izgradio zaokruženu cjelinu, istaknuo je Belaj. Cjelina koju je Katičić otkrio poslužit će jezikoslovcima, etnolozima, povjesničarima, sociolozima, religiolozima, arheolozima, ali i široj čitalačkoj publici koja se prvi put susreće s temom.