Kultura, baština i zavičaj

Ogranak Matice hrvatske u Rijeci u tekućoj godini nastavio je niz aktivnosti i svoju dugogodišnju djelatnost. Novina i napredak jest suradnja s Udrugom studenata kroatistike Idiom s Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Vodstvo riječkog ogranka, na čelu s predsjednikom Goranom Crnkovićem, uvelike podupire mlade znanstvenike i studente dajući im priliku da se dokažu stručnim, znanstvenim, stvaralačkim i organizacijskim sposobnostima. U spomenutoj suradnji bila je organizirana i međunarodna konferencija Kultura, baština i zavičaj 20. i 21. listopada na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Konferencija je organizirana četvrti put, no ove godine prvi put u suradnji Ogranka MH i Idioma. U organizaciji uvelike je pomogao i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Izlagači, mahom studenti doktorskih studija, pokazali su zavidan stupanj profesionalnosti te aktualne pristupe znanstvenog izučavanja jezika, književnosti i povijesti.

Kao izlagači na konferenciji sudjelovali su akademik Josip Bratulić, redovni profesor u miru s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te redovna profesorica Silvana Vranić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Akademik Bratulić održao je predavanje naslovljeno Jezik, pismo, identitet te maestralno obradio i uklopio sastavnice u naslovne teme. Govoreći o kontinuitetu kulture i baštine, akademik je pokazao kako su jezik i pismo nerazdvojni identifikatori svakog pa tako i hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Pravo tradicijsko i kulturno bogatstvo približeno je slušačima prikazom nekih od pretisaka hrvatskoga prvotiska (Misal po zakonu rimskoga dvora, Hrvojev misal).

Drugo je plenarno izlaganje održala redovna profesorica Silvana Vranić s Filozofskog fakulteta u Rijeci. U predavanju pod naslovom Zavičaj se govorom prepoznaje profesorica je oprimjerila važnost očuvanja materinskog idioma te ulogu spomenutoga u formiranju potpune ličnosti koja znade uvažavati vlastitu kulturu, baštinu i zavičaj te poštovati tuđe identitetske odrednice. Odličnim pregledom profesorica je slušateljstvo upoznala s relevantnim podacima i sudbinama nekih od najmanjih jezika (po broju govornika) svijeta dokazavši da se vrijednost i veličina jezika ne mjere po broju govornika, već po stvaralaštvu, identitetskoj odrednici i kulturnom utjecaju jezika na narod. Profesorica je zaključila predavanje izborom pjesama iz dijalektalne poezije.

Osim plenarnih, prvoga dana konferencije održano je i šest predavanja u sekciji za jezik, odnosno domeni kulture, baštine i zavičaja promatranih sa strane jezika i lingvistike. U sklopu događanja prvoga dana održana je književna večer s Kristianom Novakom, hrvatskim piscem i profesorom na riječkom Filozofskom fakultetu.

Drugi je dan bio predviđen za predavanja u sekciji književnosti, odnosno domeni kulture, baštine i zavičaja iz aspekta književnosti i književno-teorijske znanosti. Konferencija je zaključena podjelom potvrda te zajedničkim ručkom.

Humanističke i društvene znanosti u smislu financijske potpore doživljavaju svojevrsnu dekadenciju i ta činjenica uvelike otežava znanstveno bavljenje, ali ne umanjuje želju ni ustrajnost u radu, što je održana konferencija i dokazala.

Identitetske odrednice, naslovne riječi konferencije, obvezuju na dostojno i profesionalno bavljenje njima samima, a bezvremenskom i nemjerljivom vrijednošću opravdavaju svoj status kao ključni elementi kulturnoga i nacionalnog identiteta naroda.