Istrani uz Maticu

Ogranak Matice hrvatske u Rovinju 30. studenog organizirao je središnju svečanost za Istarsku županiju, kojom je u rovinjskom Multimedijalnom centru obilježena 175. obljetnica Matice hrvatske. Svečanost je otvorena hrvatskom himnom i istarskom svečanom pjesmom Krasna zemljo, Istro mila u izvedbi Mješovitoga zbora Muzičke akademije u Puli pod ravnanjem Domenica Briškog. Uz predsjednika Matice hrvatske akademika Stjepana Damjanovića, glavnog tajnika Zorislava Lukića i akademika Josipa Bratulića svečanosti su prisustvovali i gradonačelnik Grada Rovinja Marko Paliaga, predsjednik Gradskog vijeća Grada Rovinja Valerio Drandić i Sandra Ćakić Kuhar, zamjenica župana Istarske županije Valtera Flega. Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Rovinju Goran Zgrabljić prigodno je dodijelio zahvalnice Gradu i Županiji za uspješnu suradnju i podršku Ogranku. Gradonačelnik je u prigodnom obraćanju zahvalio Ogranku na oplemenjivanju grada Rovinja kulturnim sadržajima izrazivši nadu da će uz titulu najprestižnije turističke destinacije grad postati i istarskom prijestolnicom kulture. O načinu na koji se sadržaji koje nudi Matica hrvatska mogu uklopiti u današnji kulturni trenutak govorio je Matičin predsjednik Stjepan Damjanović zaključujući: „Želimo  da Matica hrvatska i u narednom razdoblju zna pred sebe stavljati ciljeve koji su vrijedni dostizanja, da izvršava zadaće koje će naše društvo činiti boljim i koji će pomoći da naši novi naraštaji žive bolje ponosni na svoje hrvatsko ime, na svoju tradiciju i kulturu.“

Akademik Josip Bratulić, predsjednik Matice hrvatske od  1996. do 2002, govorio je o povijesti i značenju Matice hrvatske u Istri. Spomenici iz Istre od velike su važnosti za hrvatsku povijest, naglasio je. Iz Istre, naime, potječu prve pisane riječi o Slavenima iz  isprava s Rižanskog sabora, skupa održana 804. godine, koji rasvjetljuje početke procesa feudalizacije u Istri. O ukorijenjenosti svijesti o nacionalnom identitetu i rodoljublju u Istri svjedoči i misao Juraja Slavonca iz vremena oko 1400. godine. On je navodio da je glagoljica više nego na drugim područjima zastupljena upravo u Istri. Ujedno je istaknuo i da je Istra dio njegove hrvatske domovine (Istria eadem patria Charwati), što potvrđuje da se i tamo, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, bogoslužje obavljalo na narodnomu jeziku. Podsjetivši i na druge važne spomenike s područja Istre, kao što je Istarski razvod iz 1275, akademik Bratulić govorio je i o povijesti djelovanja Matice hrvatske u Istri, a posebice u Rovinju. Još početkom 20. stoljeća Matičini prinosnici u mnogim mjestima u Istri primali su Matičine knjige. Povjerenstvo Matice hrvatske u Rovinju, osnovano 1912, okupljalo je dvanaest članova. Predsjednik je bio Bogdan Mogorović, pristav na kotarskom sudu u Rovinju. Ogranak je u Rovinju djelovao i od 1969. do 1972, a 1992. obnovljen je njegov rad. Danas broji šezdeset članova.  Osim u Rovinju Matičini ogranci djeluju u Puli, Pazinu, Umagu, Bujama, Fažani i Lanišću. Zaključio je da se u Matičinoj brizi za očuvanje kulturne baštine, za  hrvatski jezik i njegove spomenike oslikava svijest o tome da smo upravo jezikom duhovno povezani sa svima onima koji su ga prije nas govorili i koji će ga govoriti poslije nas.

Uz zbor Muzičke akademije iz Pule, koji je, nakon uvoda u samu svečanost, izveo još nekoliko glazbenih točaka, nastupio je i Bruno Krajcar izvedbom uglazbljenih dviju pjesama Mate Balote – Koza i Dragi kamen.