Hrvatski Oscar na svetim daskama

Glumac Vilim Lesić 24. studenoga 1860, po uputama Dimitrije Demetra, sa zagrebačke pozornice publici se prvi put obratio na hrvatskom jeziku. Na taj datum, već 25 godina u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održava se Svečanost dodjele Nagrade hrvatskog glumišta za najbolja ostvarenja iz područja dramske, radijske i televizijske umjetnosti, za najbolja umjetnička ostvarenja u operi te za najbolja umjetnička ostvarenja u baletu, a žiri tradicionalno dodjeljuje i nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje. Ta nagrada ove je godine dodijeljena Zdenki Heršak, glumici iznimne glumačke osobnosti, koju je kritika prozvala „glumicom nasmiješene tuge“ te maestru Vladimiru Kranjčeviću, za umjetničko djelovanje u području opere.

Ove je godine žirijem za dramu, sa članovima Ladom Džidić, Zijadom Gračićem, Sanjom Marin i Enesom Vejzovićem, predsjedala Lela Margitić. Na čelu žirija za operu bila je Mirjana Bohanec-Vidović, a članovi žirija bili su Tonči Bilić i Mladen Janjanin, dok je žiri za balet s Brunom Reić i Tinom Zubović predvodio Svebor Sečak. Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskoga društva dramskih umjetnika Marija Filipović.

Nagrađena Zdenka Heršak ostvarila je niz nezaboravnih uloga u kazalištu, ali i na filmu, u televizijskim dramama i na radiju, od kojih je „znala učiniti veliku glumačku kreaciju i tako stvoriti panoptikum ženskih likova neobične životnosti“, stoji u priopćenju žirija. Nagradu je u ime Zdenke Heršak preuzela njezina dugogodišnja suradnica Antonija Kolarić, a tekst zahvale pročitala je Biserka Ipša. „Hvala ti, živote, da si dopustio voditi me putovima umjetnika. Što sam publici davala, to mi je publika vraćala. Umjetnost nema snagu mijenjati svijet, ali čini ravnotežu kroz koju se postiže plemstvo duha“, poručila je Zdenka Heršak u poruci.

Pijanistu, dirigentu i glazbenom pedagogu Vladimiru Kranjčeviću nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje u području opere donijela je 56 godina duga i bogata profesionalna umjetnička karijera „u sklopu koje je odgojio naraštaje hrvatskih glazbenika te promicao glazbenu umjetnost i stvaralaštvo hrvatskih autora ne samo među glazbenicima nego i za širu javnost te je bio ravnatelj, umjetnički voditelj i šef dirigent značajnih ustanova vezanih uz operu i klasičnu glazbu u Hrvatskoj, ravnajući uz poznata djela inozemnih autora i praizvedbama djela suvremenih hrvatskih skladatelja. Stoga je njegova uloga u hrvatskome kulturnom životu neizbrisiva i nemjerljiva“, stoji u priopćenju žirija. Nagradu je maestru uručila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Maestro je zahvaljujući istaknuo kako mu je dobiti tu nagradu velika čast, a posebna mu je čast primiti je na pozornici HNK-a u Zagrebu, „jer ovo je sveto mjesto, ovo su svete daske“. Maestro je budućim generacijama poručio: „Nikada nemojte prezreti prošlost koja je iza vas, sa zanosom živite sadašnjost i mislite što će ostati od vas u budućnosti.“ Posebnu zahvalu uputio je publici: „Bez vas, bez publike, nema ni nas. Dao sam uvijek sve ono najbolje od sebe što sam u tome trenutku mogao i znao“, rekao je maestro Kranjčević. Dušku Ljuštini uručeno je priznanje za izniman doprinos hrvatskom glumištu, kazališnoj umjetnosti te za dugogodišnju predanost organizaciji Nagrade hrvatskog glumišta.

Trijumf ZKM-a

Črna mati zemla Kristiana Novaka, u adaptaciji Tomislava Zajeca, režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, nagrađena je za najbolju dramsku predstavu u cjelini, a redateljici je donijela i nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u drami. Urša Raukar nagrađena je za sporednu žensku ulogu Bake u ovoj ZKM-ovoj uspješnici, za koju je ravnateljica kazališta Snježana Abramović-Milković navela, a redateljica potvrdila, kako je predstavu pogledalo oko 9000 ljudi. Zagrebačko kazalište mladih nagrađeno je i za predstavu Sherlock Holmes u kategoriji najbolje lutkarske predstavu ili predstavu za djecu i mlade. Prilikom dodjeljivanja nagrade u navedenoj kategoriji izveden je ulomak iz prošlogodišnje nagrađene predstave Bajka o Žar ptici Gradskog kazališta Žar ptica u režiji Ivice Boban, koja je režirala i ovogodišnju, jubilarnu 25. svečanost dodjele Nagrade hrvatskog glumišta. Bajka o Žar ptici govori o pobjedi dobra nad zlom, o traganju, putovanju i sazrijevanju, o strahu i hrabrosti, o ljubavi i prijateljstvu. Nagradu su uručile Marija Sekelez i Ana-Marija Vrdoljak ističući važnost odgojno-obrazovne i kreativne uloge kazališta u razvoju djece i mladih te usporedile kazalište sa žar-pticom ili feniksom, „koji se sa svakom novom predstavom rađa, ostvaruje i umire, da bi se s novom predstavom ponovno rodio i obnovio“.

Jasna Ančić nagrađena je za glavnu žensku ulogu u predstavi Ostavljam te prema motivima Edwarda Albeeja Marriage Play u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zadru. Nagrada za glavnu mušku ulogu u drami dodijeljena je Borku Periću za ulogu Frane u predstavi Jedan sluga, dva gospodara Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkoga kazališta Kerempuh iz Zagreba. Za najbolju je sporednu mušku ulogu nagradu dobio Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi Ljudi od voska Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Za iznimno ostvarenje umjetnika mlađih od 28 godina u području drame nagrađeni su Ana Marija Veselčić za izvedbu u predstavi Zbunjoza PlayDrame i Gradskoga kazališta mladih Split i Robert Budak za izvedbu u predstavi Taksimetar Teatra Exit. Anja Đurinović je za ulogu u predstavi Igra se nastavlja Kazališta Prijatelj iz Zagreba dobila nagradu za najbolje žensko glumačko ostvarenje u kategoriji lutkarskih i predstava za djecu i mlade, dok je za najbolju mušku ulogu u toj kategoriji nagrađen Siniša Novković za ulogu u predstavi Od atoma do stanice Gradskog kazališta mladih u Splitu.

Hrvoje Ivanković i Ivica Boban dobili su nagradu za dramaturški koncept i obradu teksta u kategoriji najboljega praizvedenog suvremenog dramskog teksta Marin Držić – Viktorija od neprijatelja, izvedena na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama. Nagradama za najbolja glumačka, odnosno redateljska, ostvarenja u radiodrami, a koje se dodjeljuju bijenalno, nagrađeni su Ozren Grabarić za najbolje glumačko ostvarenje u radiodrami te Goran Kulenović za najbolje redateljsko ostvarenje za režiju televizijske serije Crno-bijeli svijet. Za najbolju kazališnu scenografiju nagrađena je Dinka Jeričević, za operu Tosca HNK-a Osijek, a za kostimografiju Manuela Paladin Šabanović za balet Gospoda Glembajevi HNK-a u Zagrebu.

Dodijeljena je i posebna Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti umjetničkoj udruzi Arterarij za autorski projekt Pogledaj me, koja „primarnim scenskim jezikom istražuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti, a umjetnička strast, istinitost te katarzična emocija čine ovu predstavu pravim draguljem naše kazališne scene“, naveo je stručni žiri.

Gospoda Glembajevi najbolji balet

Najboljom predstavom u cjelini u području baleta ove je godine proglašena predstava Gospoda Glembajevi prema drami Miroslava Krleže, na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji HNK-a u Zagrebu. Mujić je dobio i nagradu za koreografiju i režiju tog baleta u kategoriji najboljega koreografskog ili dirigentskog ostvarenja. Najbolju žensku baletnu ulogu ostvarila je Iva Vitić Gameiro u baletu Romeo i Julija zagrebačkoga HNK-a, dok je za najbolje muško umjetničko ostvarenje u području baleta nagrađen Tomislav Petranović za izvedbu baleta Derviš i smrt HNK-a u Splitu.

U području opere najboljom predstavom u cjelini proglašen je Otello Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Najbolju žensku ulogu u operi ostvarila je Lana Kos za ulogu Elvire u operi Ernani HNK-a u Splitu, a mušku Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi Don Carlo HNK-a u Zagrebu. Nagradu za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje dobio je Filip Pavišić za dirigiranje opere Tosca Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji HNK-a u Osijeku.

Dodijeljene su i nagrade mladim umjetnicima do 28 godina u području baleta, odnosno do 30 godina u području opere, a dobili su ih Marta Kanazir za balet San Ivanjske noći HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci te Matija Meić za operu Figarov pir HNK-a u Zagrebu.

Svečanost dodjele Nagrade hrvatskog glumišta pratio je niz glazbeno-scenskih fragmenata nagrađenih prošlogodišnjih izvedbi i ispitnih produkcija studenata glume, koje su u prilično neujednačenim izvedbama odveć odisale arhaičnim gestusom. Potpuno suprotna izvedbena kvaliteta izbijala je iz fragmenta fantastične opere Madame Buffault hrvatskoga skladatelja Borisa Papandopula. Partitura je skladana 1972. na njemački libreto Paula Strucka, a tek je prije nekoliko godina pronađena i vraćena u Hrvatsku. Svjetsku je praizvedbu doživjela 18. travnja 2015. u Hrvatskom narodnom kazalištu, u sklopu svečanog otvaranja 28. Muzičkog biennala Zagreb. Riječ je o uspješnom zajedničkom projektu Akademije dramskih umjetnosti, Muzičke akademije, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Opera Madame Buffault prvi je sveučilišni projekt ostvaren u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu.

U projektu je sudjelovalo više od dvije stotine studenata četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom autorskog tima, scenografa Zlatka Kauzlarića Atača (ALU), kostimografkinje Barbare Bourek (TTF), mentora oblikovanja svjetla Denija Šesnića (ADU) i redateljice Dore Ruždjak Podolski, koja je za operu Madame Buffault 2015. osvojila Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje režijsko ostvarenje u kategoriji opere.