Početak jednog novog Interlibera

Šest dana, više od tristo izlagača iz šesnaest zemalja, više od 130 tisuća posjetitelja. Bilanca je to jubilarnoga 40. izdanja međunarodnoga sajma knjiga Interliber što se od 7. do 12. studenoga održao u Zagrebu, okupivši i ove godine u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma na jednome mjestu brojne dionike knjižnog sektora u jedinstvenom događaju koji jednom godišnje u središte pozornosti glavnoga grada stavlja knjigu i čitanje.

U godini obilježenoj krizom izdavaštva, ponajprije povezanom sa slomom najvećega knjižarskog lanca Algoritma MK, svim očima uprtim u poteze Vlade kako bi se posljedice te krize što brže i što učinkovitije sanirale, sajam je uz poruke potpore sektoru na središnjoj pozornici Paviljona 6 u utorak 7. studenoga otvorio premijer Andrej Plenković. Kazao je kako je njegova vlada odgovorno i s pažnjom angažirana na razvoju poticajnih mjera koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva te izrazio posebno zadovoljstvo što je u prigodi 40. izdanja Interlibera „u mogućnosti zaključiti da se stanje stabiliziralo, da je likvidnost mnogo bolja nego prije samo nekoliko mjeseci“. Smatrajući rast čitateljske publike ključnim elementom svake dugoročne strategije, Vlada će učiniti sve kako bi pridonijela jačanju kulture čitanja, rekao je.

Konstruktivno
promišljanje knjige

U razvoju čitateljske publike iznimno su važne upravo manifestacije poput Interlibera, koji je tradicionalno fokusiran na prodaju, zbog čega mu se, međutim, često zamjera tezgarenje i neprimjereno snižavanje cijena knjiga, što mnogi smatraju rušenjem ugleda čitave djelatnosti, „jer dobre knjige ne zastarijevaju“.

Kako bi promijenili percepciju Interlibera kao tek goleme diskontne knjižare, organizatori, Zagrebački velesajam i Zajednica nakladnika i knjižara (ZNK), ove su se godine odlučili na određene programske promjene. Osmišljen je poseban program Interliber 40, koji je uključivao Premium, program susreta s eminentnim ljudima književne scene, te glazbeni program kao popratni sadržaj. Time su Interliberu dali snažniji festivalski karakter, ali i, okruglim stolovima, panel-raspravama i druženjima, pokrenuli stvaranje ozračja konstruktivnoga promišljanja knjige i čitave knjižne industrije. Teme su bile razne, od promišljanja moći pisane riječi, rasprave o tome koliko se i što u Hrvatskoj čita, posredovanja knjige kao trajne vrijednosti u digitalnom dobu, do razgovora o perspektivama u knjižarstvu.

Čini se da se ta formula pokazala uspješnom: organizatori su izvijestili o rastu posjeta za barem 10 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su nakladnici uknjižili 10 do 20 posto veće prihode. Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić izjavio je kako se nada da je to „početak jednog novog Interlibera“, ali je i upozorio kako je knjižarstvo u Hrvatskoj na prekretnici, kada je nužno promišljati o mjerama njegova preustroja na poslovno efikasniji, odgovorniji i pravedniji način. Cilj je prije svega održivost kako postojećih tako i novih knjižara, oko čega su se na Interliberu usuglasili neki od ključnih dionika industrije. Kao jednu od dogovorenih inicijativa izdvojio je pokretanje Grupacije knjižara pri ZNK-u, koja bi trebala biti oformljena do kraja studenoga. Konkretne ideje imamo, rekao je, a ono na što će se posebno paziti jest da ni u kojem slučaju ne dođe do narušavanja tržišnih odnosa.

Štand za kunu

Interliber tradicionalno uživa potporu Grada Zagreba, a ove godine, u znak dobre volje da i Grad podnese teret krizom uzrokovanih gubitaka, gradonačelnik Milan Bandić odlučio je cijenu prostora za najam štanda reducirati na simboličnu jednu kunu po četvornome metru.

Inicijativu Grada Zagreba da se nakladnicima na taj način izađe ususret pozitivnom je ocijenila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja je Interliber posjetila trećega dana održavanja, 9. studenoga. „Vjerujem da se stvorila svijest koliko je važno kroz sve poticaje koje mogu dati i država – posredovanjem različitih ministarstava – i gradovi pomoći da tu krizu pretvorimo u neku točku preokreta“, rekla je ministrica. Njezino ministarstvo i Vlada najavili su za iduću godinu velik broj mjera koje će dodatno pridonijeti stabilizaciji tržišta, napomenula je te izrazila zadovoljstvo velikom posjećenošću ovogodišnjeg Interlibera.

Takav potez, u godini kada je svaka pomoć izdavačima dobrodošla, pozdravio je glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen. „Od onih koji kreiraju politike, barem i kratkoročne, vidim neke signale da idu prema tome da spase knjižarsko tržište, a to onda i nama nakladnicima svakako pomaže“, rekao je.

Da je Grad Zagreb znatno pomogao nakladnicima, smatra i glavni urednik zaprešićke Frakture Seid Serdarević, koji ovogodišnji sajam ocjenjuje programski bolje osmišljenim i okrenutim kupcima. „Riječ je o znatnoj uštedi za sve nakladnike. Iako se i dalje po punoj cijeni plaća korištenje interneta, struje, raspremanje štanda i ostalo, to će biti velika pomoć svim nakladnicima da krizu lakše prebrode“, rekao je Serdarević. U godini u kojoj Interliber slavi 40. rođendan Fraktura slavi petnaest godina postojanja, tijekom kojih se etablirala kao jedan od najvažnijih književnih izdavača u regiji. Serdarević je na Interliberu o tome govorio na tribini Superbrendovi u izdavaštvu, gdje je istaknuo da se u tome poslu, „kao i svagdje, brend gradi ustrajnošću, pri čemu su bitni kontinuitet, jasna vizija te stabilan program koji će ljudi prepoznati i kojemu će se naučiti vjerovati“, a sve kako bi do izražaja došla dugotrajna vrijednost knjige, „jer knjiga nije prolazan proizvod“.

Kvalitetni sadržaji
imaju kupce i u krizi

Promišljenom uredničkom politikom usmje­ravaju se i oblikuju književni ukusi, a prizor koji za vrijeme Interlibera tradicionalno dočekuje sve posjetitelje čim uđu u prostor Velesajma, graja stotina i stotina učenika svih dobi, roditelja s djecom, starih i mladih, mnogi od kojih su u Zagreb došli posebno zbog sajma i mnogi punih ruku vrećica s knjigama, dokaz je da čitateljske publike, kojoj ukus treba oblikovati, u Hrvatskoj svakako ima.

Da je za to ključno ponuditi im vrijednu literaturu od nacionalne važnosti, smatra glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić. „Matičin nakladnički program uvijek je bio, a i danas jest, okrenut sloju Hrvatske koji mora biti iznimno dobro educiran na najširem polju, s knjigama koje su na visokoj stručnoj razini, a obrađuju sva društvena polja ljudske djelatnosti“, rekao je Lukić. Broj ljudi koji čitaju i koji si mogu priuštiti takva izdanja svakako raste, ocijenio je, a na Matičinu štandu u Paviljonu 5, po riječima voditeljice prodaje i marketinga Valentine Zelenika, kupovali su uglavnom intelektualci i studenti. Kao najprodavaniji Matičin interliberski naslov izdvojila je povijesni svezak Temelji moderne Hrvatske: hrvatske zemlje u ‘dugom’ 19. stoljeću urednica Vlaste Švoger i Jasne Turkalj, dok su perjanice najnovijih ovogodišnjih Matičinih izdanja pretisak Osmana Ivana Gundulića, prve Matičine knjige, te Platonov dijalog Timej, jedna od prvih rasprava o filozofiji prirode u cjelokupnoj zapadnjačkoj povijesti, koju zahvaljujući prijevodu filozofa Damira Barbarića odsad možemo čitati i na hrvatskom. To je svakako i nova knjiga Viktora Žmegača Četiri europska grada, jednoga od najpopularnijih autora u Matici.

Među brojnim se novim Matičinim naslovima ističe i studija o Kierkegaardu Sfere egzistencije Žarka Paića, knjiga Kristine Grgić Trajni dijalog o Ivanu Slamnigu, te niz pjesničkih i proznih naslova, iz kojeg treba izdvojiti Priče o ljubavi, ludilu i smrti Horacija Quiroge, prvi hrvatski prijevod jednoga od najvećih svjetskih majstora kratke priče.

Sličnu filozofiju prema knjigama od nacionalne važnosti ima i Školska knjiga, koja se diči vrijednim izdanjima hrvatske kulturne baštine te uglednih domaćih književnika, prozaista i publicista. Na Interliberu je taj nakladnik, među ostalim, predstavio Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja akademika ­Franje Šanjeka, Branke Grbavac i suradnika, koji na gotovo 900 stranica donosi, kako je rečeno, „uvid u tisuću godina hrvatske povijesti“, predstavljajući „gotovo sve što su ­Hrvati ostvarili na razini književnih, filozofskih, umjetničkih i drugih znanstvenih postignuća“.

Kao posebnost ovogodišnje naklade Školska knjiga predstavila je i slikovnicu posvećenu hrvatskoj himni Lijepa naša domovino, s prijevodima himne na pet svjetskih jezika, koja nudi djeci osnovu za razumijevanje nacionalnih simbola nužnih za razvijanje nacionalnog identiteta.

Osim predstavljanja novih izdanja, mnoštvo znatiželjnika privukao je i posebno osmišljen Znanstveni kvart u Paviljonu 6, a uspješna je bila i humanitarna akcija prikupljanja knjiga.

Na temelju svega toga organizatori su zaključili da je „sajmovanje u snažnoj ekspanziji“, ocijenili Interliber i dalje vodećim sajmom knjiga na ovim prostorima te izrazili nadu da će se rezultati novih sinergija do 2020. osjetiti još snažnije.