Devedeset godina od smrti Đure Sudete

U prostorijama je Društva hrvatskih književnika u Zagrebu 9. studenoga održan skup o Đuri Sudeti (Stara Plošćica kraj Bjelovara, 10. travnja 1903–Koprivnica, 30. travnja 1927) povodom devedesete godišnjice smrti hrvatskoga pjesnika „sutonskih ugođaja, bolesti i umiranja“, autora zbirki pjesama Osamljenim stazama i Kućice u Dolu, prozaika, novelista i feljtonista. Nakon gimnazijskog školovanja u Zagrebu, od 1922. bio je učitelj u građanskoj školi u Virju, a od ljeta 1925. liječio se od tuberkuloze u Topolšici, Zagrebu i Koprivnici. „Željan sunca i harmonije, a suočen s realnošću bolesničke postelje“ u samo dvadeset i četiri godine života postao je „stvaralac religiozna nadahnuća, koji traga za utjehom samotnika“. Članke i političke rasprave objavljivao je u Luči, Hrvatskoj prosvjeti i Vijencu.

Skup je otvorio književni povjesničar Ivica Matičević izlaganjem u kojemu je istaknuo prožetost bolesti književnika i njihovih likova, fokusirajući se najviše na tuberkulozu u hrvatskoj i svjetskoj književnosti. Započevši s Byronom („volio bih umrijeti od sušice“), nastavlja s Poeom i njegovom obitelji, koje je pokosila tuberkuloza, „tad trend, moda; tko nije imao tuberkulozu u vrijeme romantizma, taj se namjerno iscrpljivao“, govori o Dostojevskom i Čehovu (tuberkuloza) te Proustu (astma). „S pojavom moderne dolazimo do bijele kuge, bolesti siromašnih koji umiru u ubožnicama dok se bogati liječe u sanatorijima, što je opisao Mann u Čarobnom brijegu.“ Od sušice su bolovali i umrli i hrvatski književnici A. B. Šimić, I. Kozarac, V. Novak, Botić, Vraz, Miletić, Kamov, Lunaček, Vidrić.... S tuberkulozom se povezivao i vampirizam, najviše zbog krvi i slabosti bolesnika, što je vidljivo i u Sudetinu stvaralaštvu, prožetu stalnim liječenjima i osjećajem slabosti i patnje, naglašava Matičević, istaknuvši vukodlakovo skrivanje kad se oglasi zvono u pripovijetki Mor iz 1926.

U drugom je dijelu skupa glumac Darko Milas Sudetine pjesme govorio inspirativno i poetično. Treći je blok artikulirao Dubravko Jelačić Bužimski, uvodno govoreći o svome serijalu o književnicima na Hrvatskoj televiziji: „Obradio sam osamnaest biografija pisaca i napravio svojevrstan talk show s mrtvim piscima.“ Gotovo mahom mlada publika u DHK-u  nazočila je i snimci filma o Đuri Sudeti, projekciji dramskoga dijaloga Razgovor sa sjenama: Đuro Sudeta autora Bužimskog, razgovoru od prije dvadesetak godina između Sudete, kojega maestralno glumi Goran Grgić, i Jelačića Bužimskoga, koji je kao književnik, urednik i autor scenarija na TV-zaslonu i u DHK-u zaokružio poseban književni dan. Današnja recepcija djela Đure Sudete, utvrđeno je i na skupu u Zagrebu, nije primjerena kvaliteti njegova opusa. Đuro Sudeta, Mor: „A on je čeka svako predvečerje, svako predvečerje sluša kako pada lišće u krošnjama i huji vjetar kroz gole puste grane.“