Književni arhivi pred očima javnosti

Izložba Povijest Društva hrvatskih književnika 1900–1971. – iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU otvorena je 25. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Među brojnim izlošcima nalaze se dokumenti koji svjedoče ne samo o prošlosti DHK-a nego i povijesti cjelokupne hrvatske književnosti. Izloženi su i portreti istaknutih hrvatskih književnika, dio njihovih rukopisa te osobni predmeti iz ostavštine Tina Ujevića i Vladimira Nazora, poput njegovih naočala i rukopisa pjesme Čamac na Kupi. Arhivski fond Društva hrvatskih književnika čuva se u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU-a u 57 arhivskih kutija. Obuhvaća oko 10.000 dokumenata od osnutka 1900. do 1971. za koje se brine arhivist Željko Trbušić.

Otvarajući izložbu, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić kazao je da Društvo hrvatskih književnika pripada među nacionalne institucije koje su bile supstitut hrvatske državnosti, uz Sveučilište u Zagrebu osnovano 1669, Maticu hrvatsku osnovanu 1842. i Akademiju osnovanu 1861. Podsjetio je na neke od važnijih događaja u povijesti DHK, primjerice na proslavu 400. godišnjice Marulićeve Judite, na isključivanje 23 književnika iz članstva u Društvu nakon 1945, kao i na činjenicu da je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika izglasana 1967. upravo u prostorijama DHK-a. „Na izložbi je prikazana ne samo kulturna nego i politička i gospodarska povijest Hrvatske od 1900. do 1971. Izložba evocira kako se društvena zbilja održavala na DHK, što govori i o njegovu značenju“, zaključio je akademik Kusić. 

„Sve političke mijene i stradavanja u Hrvatskoj osjetilo je i Društvo hrvatskih književnika i njegovi članovi kao pojedinci, a tako je i danas“, kazao je Đuro Vidmarović, predsjednik DHK-a, prisjetivši se okolnosti u kojima je Društvo osnovano te začetka djelovanja, kada je predsjednik Društva bio Ivan Trnski. Na Akademijinu Odsjeku za povijest hrvatske književnosti čuvaju se ostavštine mnogih hrvatskih književnika, na što se osvrnuo akademik Dubravko Jelčić. Spomenuo je i udar komunističkog režima na DHK nakon 1945, no istaknuo je da je u tom razdoblju bilo i onih koji su oponirali nametnutom jednoumlju i socrealizmu.

Tomislav Sabljak, voditelj Akademijina Odsjeka za povijest hrvatske književnosti i njezin član suradnik, istaknuo je da je u vrijeme Hrvatskog proljeća Društvo hrvatskih književnika u više navrata bilo na udaru Udbe. Slavko Mihalić, koji je u to vrijeme obnašao dužnost tajnika Društva, prenio je velik dio arhiva Društva na Odsjek za povijest hrvatske književnosti, koji je tada vodio Dragutin Tadijanović. Hrabrim Mihalićevim činom spašena je građa koja svjedoči o povijesti Društva i hrvatske književnosti.